Kreativnost podrazumeva produkciju novih i svrsishodnih ideja, rešenja ili proizvoda (Nijstad et al., 2010; Runco i Jaeger, 2012). Savremeni kognitivistički modeli posmatraju kreativnost kao ...posledicu ne-specifične, fundamentalne kognicije i u formiranju kreativnih ideja podrazumevaju kako divergentne, tako i konvergentne procese. Za razliku od toga, tradicionalni modeli razumeju kreativnost kao specifičnu kogniciju. U ovom radu se analizira odnos između apofenije – tendencije da se uviđaju obrasci tamo gde ih nema (Brugger, 2001) – i kreativnosti. Apofenija, pored toga što podrazumeva lažne pozitive, takođe predstavlja produkciju novih, ali nekorisnih i neadaptivnih ideja. Da bi se analizirao odnos između apofenije i kreativnosti, zauzima se stav savremenih kognitivističkih modela kreativnosti. Prema tome, formiranje novih i neuobičajenih ideja se posmatra kao posledica isključivog rada divergentnih procesa. Konvergentni procesi dalje ograničavaju divergentne i omogućuju formiranje novih, a korisnih ideja. Na osnovu pretpostavki o ulogama koje ova dva procesa imaju u kreativnosti, apofenija se posmatra kao još jedna posledica divergentnih procesa. U tom slučaju izostaje uloga konvergentnih procesa, te divergentno mišljenje dovodi do samo novih, a nekorisnih – apofeničnih – ideja.
Zašto studirati filozofiju? Škerbić, Matija Mato
Filozofska istraživanja,
12/2022, Letnik:
42, Številka:
4
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Pitanju zašto studirati filozofiju autor pristupa s afirmativnog gledišta te u radu argumentira pro philosophia, odnosno opravdava i promiče mogući upis studija filozofije u obzorju današnjice ...razmatrajući njegove izvanfilozofijske benefite. Autor tako progovara iz specifične perspektive te studij filozofije sagledava u oportunističkom i instrumentaliziranom rakursu. Naime, ne razmatra studij kao takav, njegovu filozofijsku opravdanost i kvalitetu, nego traži njegove potencijale u i za svijet današnjice. Dakle, ne za poslove poput nastavnik filozofije ili akademski filozof, već zapravo gotovo sve druge. U tom smislu, autor razrađuje deset mogućih benefita studija filozofije: (1.) razvoj kritičkog, logičkog i refleksivnog, (2.) skrbnog i (3.) kreativnog mišljenja; (4.) prepoznavanje i formuliranje (esencijalnih) pitanja; (5.) donošenje kvalitetnih odluka (engl. decision making) i zauzimanja stavova; (6.) razvijanja vještine rješavanja problema (engl. problem solving); (7.) vršenje etičke refleksije; (8.) pomaganje u prepoznavanju životnih vrjednota; (9.) promicanje ljudskog procvata i potrage za smislom; te zapravo (10.) vrši pripremu za niz mogućih zaposlenja izvan filozofskih struka.
In this paper, the author approaches the question of why one should study philosophy from an affirmative point of view and argues pro philosophia, i.e. he justifies and promotes the possible taking up of the study of philosophy in the present day by considering its extra philosophical benefits. Thus, the author speaks from a particular perspective, looking at the study of philosophy from an opportunistic and instrumentalised angle. Namely, he does not consider the study as such, its philosophical justification and quality, but looks for its potential in and for today’s world. That is, not for professions such as philosophy teachers or academic philosophers, but actually for almost everyone else. In this sense, the author elaborates ten possible benefits of studying philosophy: (1) Developing critical, logical and reflective, (2) careful and (3) creative thinking; (4) Identifying and formulating (essential) questions; (5) Making quality decisions (‘decision making’); (6) Developing problem-solving skills; (7) Enabling ethical reflection; (8) Identifying life values; (9) Human flourishing and the search for meaning; (10) Preparing for a range of possible professions outside the philosophical professions.
Ovaj rad predstavlja preliminarno testiranje valjanosti i pouzdanosti novokonstruiranog anketnog upitnika Upitnik o poučavanju za kritičko mišljenje. Konceptualno se u radu polazi od generičkog ...modela poučavanja za kritičko mišljenje i njegovih ključnih dimenzija. U istraživanju je sudjelovalo 209 nastavnika i edukatora (formalnog i neformalnog obrazovanja) u Republici Hrvatskoj. Sudionici istraživanja ispunjavali su mrežni anketni upitnik. Oblikovanje čestica Upitnika pratilo je navedeni generički model poučavanja. Početna verzija Upitnika sadržavala je 46 čestica, a nakon provedenih analiza zadržano je 36 čestica. Provedena je eksploratorna faktorska analiza s ciljem provjere generičkog modela poučavanja za kritičko mišljenje i preliminarnog validiranja novokonstruiranog instrumenta istraživanja Upitnika o poučavanju za kritičko mišljenje. Analizom je ekstrahirano 6 faktora (i konstruirano 6 skala). Pouzdanost svih skala je zadovoljavajuća – izračunati su koeficijenti tipa unutarnje konzistencije Cronbach alfa koji se kreću od .73 do .92. Provedenom analizom učinjeni su prvi istraživački koraci u validaciji anketnog upitnika o poučavanju za kritičko mišljenje čija primjena u budućim istraživanjima može doprinijeti unaprjeđenju poučavanja za kritičko mišljenje u Hrvatskoj, a time i razvoju kompetencije kritičkog mišljenja učenika/studenata/polaznika.
The paper presents the results of a preliminary study aimed at examining the validity and reliability of the newly constructed questionnaire Questionnaire on teaching for critical thinking. Conceptually, the paper is based on the generic model of teaching for critical thinking and its key dimensions. 209 teachers and educators (formal and non-formal education) in the Republic of Croatia participated in the study. The research participants were asked to complete an online survey questionnaire. The design of the questionnaire items followed the mentioned generic model. The initial version of the survey questionnaire contained 46 items, and after the analyses, 36 items were retained. Factor analysis was performed and 6 factors were extracted (and 6 scales were constructed). Reliability of all scales is satisfactory – the coefficients of the internal consistency type Cronbach alpha range from .73 to .92. Through the conducted validation, the first research steps were taken in the confirmation of the validity and reliability of the questionnaire on teaching for critical thinking. In conclusion, the application of the questionnaire on teaching for critical thinking in further research can contribute to the improvement of teaching for critical thinking in the Republic of Croatia, and can thus contribute to the development of students’ critical thinking competency.
Stripozofija za djecu Cerić, Elmana; Cerić, Haris
Metodički ogledi,
02/2023, Letnik:
29, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj ovoga rada je predočiti kako se jednim inovativnim pristupom nastavi filozofije može učinkovito odgovoriti zahtjevima propisanog kurikuluma, odnosno doprinijeti ostvarivanju očekivanih ishoda ...poučavanja, međupredmetne povezanosti, formativnom praćenju i vrednovanju učeničkih postignuća, kako bi se dosegnuli odgojno-obrazovni ciljevi predmeta. U ovome radu autori, razmatrajući strip kao svojevrstan nastavni medij, odnosno primjenu stripovne metode u nastavi, na primjeru jednog razrađenog scenarija za nastavni sat filozofije u gimnaziji pokazuju kako je moguće kombinirati stripozofski pristup nastavi filozofije s pristupom filozofije za djecu, koji imenuju »stripozofijom za djecu«. Filozofija za djecu kao i stripozofski pristup nastavi filozofije izrazito su komplementarni (imaju skandalonski i dijaloški karakter, potiču intelektualnu znatiželju učenika, razvijaju kritičko i kreativno mišljenje, stvaraju pozitivno i poticajno okružje za učenje), što omogućuje njihovo učinkovito kombiniranje.
The aim of this paper is to present how an innovative approach to teaching philosophy can effectively meet the requirements of the prescribed curriculum, and contribute to achieving the expected learning outcomes, interdisciplinary teaching and learning links, formative monitoring and evaluation of student achievements, to achieve educational subject goals. In this paper, the authors, considering comics as a kind of teaching medium, i.e., the application of the comic method in teaching, on the example of a scenario for a philosophy lesson in high school show how it is possible to combine a comics approach to teaching philosophy with philosophy for children. Philosophy for children as well as the comic book approach to teaching philosophy are extremely complementary (they are provocative and dialogical, stimulate students' intellectual curiosity, develop critical and creative thinking, create a positive and stimulating learning environment), which allows them to be combined effectively.
Upitnik za samoprocjenu sposobnosti kritičkog mišljenja Ane Galić, magistra filozofije, sproveden je u periodu od 25.05. do 14.06.2021. godine sa ciljem utvrđivanja samoprocjene nosilaca obrazovnog ...procesa za argumentaciju i efektivnu analizu intelektualnog aparata u javnim školama srednjoškolskog obrazovanja i univerzitetima Republike Srpske. Upitnik je takođe imao za cilj praktično provjeravanje odbranjene teze o potrebi uvođenja kritičkog mišljenja kao samostalnog predmeta u nastavni plan i program srednjih škola, izložene u teorijskom naučnom preglednom radu naziva: Uvođenje kritičkog mišljenja u nastavni plan i program srednjih škola kao samostalnog nastavnog predmeta.
Djeca se već u prvim godinama života susreću s medijskim sadržajima, pri čemu izloženost i vrijeme koje provode uz medije s odrastanjem sve više raste. Upravo je stoga važno medijsko obrazovanje koje ...djecu treba pripremiti na suživot s medijima, a u tom procesu, uz obitelj, najvažniju ulogu imaju učitelji koji provode medijsko obrazovanje u školama te kao takvi i sami moraju biti medijski pismeni. Cilj je ovoga rada utvrditi medijske kompetencije učitelja razredne nastave i Hrvatskoga jezika, kao primarnih medijskih edukatora u hrvatskim školama, i njihovu povezanost s procjenom medijskih kompetencija učenika. U istraživanju, koje je provedeno metodom samoprocjene ispitanika, sudjelovalo je 2229 učitelja, a rezultati su pokazali da su medijske kompetencije učitelja povezane s procjenama medijskih kompetencija učenika te da učitelji najlošije ocjenjuju vlastite vještine proizvodnje medijskih sadržaja, primarno onih složenijih, te da im je potrebno dodatno usavršavanje u području medijske pismenosti. Pritom učitelji Hrvatskoga jezika svoje sposobnosti analize i kritičkog vrednovanja medijskog sadržaja procjenjuju višom u odnosu na učitelje razredne nastave. Rezultati pokazuju da su medijske kompetencije učitelja slabo povezane s procjenom kritičke medijske pismenosti učenika.
The possession of media competences has become necessary in modern societies in which children already encounter media content in the first years of their lives, while the exposure and time they spend with the media grows more and more as they grow up. Media education should prepare children for coexistence with the media and develop the skills of using, analyzing, critically evaluating and creating media content, and in this process, along with the family, the most important role is played by teachers who carry out media education in schools and as such they must be media literate themselves. The aim of this work is to determine the media competences of classroom and Croatian language teachers, as primary media educators in Croatian schools, and their connection with the evaluation of students’ media competences. 2,229 teachers participated in the research, which was conducted using the self-assessment method of respondents, and the results showed that teachers’ media competences are related to assessments of students’ media competences, and that teachers rate their own skills in the production of media content, primarily the more complex ones, the worst, and that they need additional training in the field of media literacy. At the same time, teachers of the Croatian language rate their ability to analyze and critically evaluate media content higher than classroom teachers. The results show that the media competence of teachers is weakly related to the assessment of students’ critical media literacy.
U suvremenim sustavima za pohranu akademskih članaka možemo pronaći mnoštvo radova pisanih o tome što je Heidegger mislio, ali mali je broj radova koji nastoje razotkriti kako je Heidegger mislio. ...Ovaj članak pretendira ukazati na jedan aspekt pitanja »kako?« Heideggerova mišljenja. U djelima interpreta, povjesničara filozofije i mislilaca, prevladava stav da je pitanje bitka središnje pitanje onoga »što?« Heideggerova mišljenja. Budući da je pitanje »kako?« izvornije od pitanja »što?«, te stoga što povijest mišljenja ukazuje kako sadržaj mišljenja uvijek biva mišljen prema nekom prethodno zadanom sustavu mišljenja, ovaj rad ima za cilj dokazati hipotezu o jednom izvornijem, prvotnijem, prisutnijem i kontinuiranijem fenomenu od pitanja bitka u Heideggerovu opusu; fenomenu na kojemu je sazdano i samo pitanje bitka. To je fenomen koji možemo imenovati »dijalektika razračunavanja«. Zadatak je dokazati da se odgovor na pitanje »kako?« Heideggerova mišljenja daje u dijalektici razračunavanja, koja »pastira bitka« čini »pastirom razračunavanja«.
In modern academic article repositories, we find many papers on what Heidegger thought, but few papers that attempt to decipher how Heidegger thought. This article purports to show one aspect of the “how?” question of Heidegger’s thought. In the works of interpreters, historians of philosophy and thinkers, the prevailing view is that the question of being is the central question of the “what?” of Heidegger’s thought. Since the question of “how?” is more original than the question of “what?”, and since the history of thought indicates that the content of thought is always thought according to a given system of thought, this paper aims to prove the hypothesis of a more original, primal, present, and continuous phenomenon than the question of being in Heidegger’s work; a phenomenon on which the question of battle itself is based. We can call this phenomenon “the dialectic of confrontations”. The task is to prove that the answer to the question “How?” is given by Heidegger’s thought in the dialectic of confrontation, by which the “shepherd of being” becomes the “shepherd of confrontations”.
Dezinformacije u digitalnom dobu Popovac, Josip
Medijska istraživanja,
01/2020, Letnik:
26, Številka:
2
Journal Article, Conference Proceeding
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se raspravlja o „suvremenosti“ fenomena dezinformacija kroz prizmu povijesnog razvoja medija uzimajući u obzir političko-ekonomske aspekte pojedine faze, samu prirodu istine i dezinformacije ...kao manipulativni alat te eskalaciju dezinformacija u korpusu javnog znanja s posebnom pažnjom na ulogu društvenih mreža. Društvene mreže dokidaju komunikacijski monopol koji je do sada bio rezerviran za elitne krugove, čime masovno komuniciranje postaje globalno dostupno svakom vještom pojedincu. Rad se bavi i modelom suprotstavljanja utjecaju dezinformacija prema načelima europskog pristupa suprotstavljanja dezinformacijama, naglašavajući borbu za istinu kao prikladniji
model od borbe protiv laži.
The paper discusses the “modernity” of the disinformation phenomenon through
the prism of the historical development of the media by taking into consideration
the political and economic aspects of each phase, the nature of truth, and
disinformation as a tool for manipulation. It also examines the escalation of
disinformation in the corpus of public knowledge with a special focus on the
role of social networks. Social networks eliminated the communication monopoly
which had hitherto been reserved for an elite circle of people. As a result,
mass communication has become globally accessible to every skilled individual.
The paper also focuses on the model for counteracting the impact of disinformation
according to the principles of the European approach to counteracting disinformation.
It also emphasizes that fighting for the truth is a more appropriate
model than fighting against lies
PDF