S statistično obdelavo objavljenih podatkov smo ugotavljali vpliv bakterijskih cepiv na aerobno stabilnost silaže. V silirani krmi s travinja z večjo vsebnostjo suhe snovi je bila aerobna stabilnost ...slabša ob dodatku cepiva, ki je vsebovalo homofermentativne mlečnokislinske bakterije, v primerjavi s silažo brez dodatka. Ob nizki vsebnosti sušine v silirani krmi s travinja je cepivo pri siliranju krme s travinja ugodno vplivalo tako na kakovost kot na aerobno stabilnost. Pri cepljenju koruze, sirka in žit se je kakovost silaž izboljšala, aerobna stabilnost pa je bila slabša. Izjema je bilo cepivo, ki je vsebovalo Lactobacillus plantarum in Enterococcus faecium, kjer se je aerobna stabilnost siliranih žit rahlo izboljšala. Heterofermentativna mlečnokislinska bakterija Lactobacillus buchneri je izboljšala tako kakovost kot tudi aerobno stabilnost koruzne silaže, siliranega sirka in siliranih žit ter se pokazala kot neučinkovita pri siliranju krme s travinja. Dodatek propionskokislinskih bakterij ni učinkoval na fermentacijo siliranih rastlin, ki se hitro aerobno kvarijo.
Mlijeko kobile odlikuje se izuzetnom hranjivom vrijednošću. U ovom istraživanju ispitivana je mikrobiološka kvaliteta kobiljeg mlijeka pri čemu je utvrđen ukupan broj bakterija mliječne kiseline, ...Lactobacillus spp., Streptococcus lactis, Salmonella spp. i koliformne bakterije. Također je utvrđivan i utjecaj hladnog skladištenja ohlađenog i zamrznutog mlijeka na ukupan broj bakterija, količinu vitamina C, kiselost i boju mlijeka. U sirovom mlijeku nije utvrđena prisutnost patogenih mikroorganizama roda Salmonella spp. kao niti koliformnih bakterija. Dokazano je kako se mlijeko kobile može skladištiti 72 sata u hladnjaku na temperaturi +4 °C bez umanjenja njegove mikrobiološke kvalitete. Osim toga, većina fizikalno-kemijskih svojstava mlijeka ostala je nepromijenjena, a jedino je došlo do promjene vrijednosti parametra b * nakon 48 sati čuvanja u hladnjaku. Količina C vitamina ostala je relativno stabilna tijekom sedmodnevnog čuvanja. Zamrzavanje mlijeka utjecalo je na poboljšanje mikrobiološke kvalitete mlijeka te je istovremeno uzrokovalo znatne promjene u svim parametrima boje (L *, a *, b *). Rezultati ovog istraživanja dokazuju da kobilje mlijeko ima visoku mikrobiološku vrijednost, poželjan kemijski sastav te visoke količine vitamina C, što ovaj proizvod čini vrijednim potencijalnim prehrambenim proizvodom.
Z metodami molekularne biologije smo pripravili odseka DNA seva LF221 z zapisom za acidocin LF221 A oziroma acidocin LF221B. Na 0,9 kb dolgem odseku BamHI/HindIII, ki ima zapis za acidocin LF221 A, ...smo ugotovili prisotnost dveh bralnih okvirjev (ORF) ter del tretjega. Za OrfA2 se je izkazalo, da nosi zapis za strukturni gen za acidocin LF221 A (Acd221A), medtem ko OrfA3 nosi zapis za peptid, dolg 90 aminokislinskih ostankov, ki ima zelo verjetno vlogo proteina imunosti (Aci221A). OrfA1, za katerega je trenutno znanih 37 aminokislin, pa je najverjetneje komplementarni peptid (Acd221α) acidocina LF221 A. Z analizo 1,8 kb dolgega odseka EcoRI/HindIII (ima zapis za acidocin LF221 B) smo potrdili prisotnost štirih zaključenih ORF in enega nepopolnega. OrfB3, OrfB4 in OrfB5, ki nosijo zapis za komplementarni peptid (Acd221β) acidocina LF221 B, aktivni peptid (Acd221B) acidocina LF221 B oziroma protein imunosti (Aci221B), se nahajajo na istem operonu. Iz rezultatov analiz genskega zapisa acidocinov in sosednjih genov smo zaključili, da gre za dva različna, dvo-peptidna bakteriocina seva LF221.
Pneumonija iz opće populacije, odnosno stečena izvan bolnice vrlo je česta bolest uzrokovana brojnim mikroorganizmima s različitom kliničkom pojavnošću, težinom i prognozom te ima važan udio u ...pobolu i smrtnosti pučanstva s rastućim troškovima liječenja u cijelom svijetu. Izjednačavanje i poboljšanje liječenja odraslih bolesnika propisuju smjernice mnogih institucija i profesionalnih udruženja. Sve moderne smjernice za liječenje pneumonija iz opće populacije temelje se na kliničkoj dijagnozi pneumonije potvrđene rendgenskom slikom pluća i empirijskom izboru antibiotika. Poput ostalih najpoznatijih (američke, europske, britanske), naše smjernice s racionalnim pristupom baziraju se na procjeni težine bolesti, dobi bolesnika, popratnim kroničnim bolestima, rizičnim čimbenicima i epidemiološkim podatcima. Na osnovi težine bolesti propisuju dijagnostičke i terapijske postupke prema mjestu zbrinjavanja pneumonija: ambulantno, na bolničkom odjelu, odnosno u jedinicama za intenzivno liječenje. Liječenje pneumonija antibiotikom treba započeti odmah, odnosno u roku od četiri sata nakon postavljanja kliničke dijagnoze. Parenteralna primjena antibiotika može se zamijeniti peroralnom najčešće 48 – 96 sati od početka liječenja, čak i u bolesnika s težim oblikom bolesti ako su zadovoljeni kriteriji. Cijepljenje protiv influence i pneumokokne bolesti preporučuje se svim osobama s povišenim rizikom. U izradi smjernica sudjelovali su ekspertni predstavnici pet relevantnih društava HLZ-a i Hrvatskoga torakalnog društva te Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje infektivnih bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Namijenjene su liječnicima obiteljske medicine i specijalistima različitih struka koji liječe bolesnike s pneumonijom ambulantno ili u bolnici.
Smjernice se odnose na klasifikaciju, dijagnostiku i liječenje sindroma prostatitisa. Njihov su cilj standardizacija, izjednačavanje i optimalizacija dijagnostike, liječenja i praćenja bolesnika s ...prostatitisom koji će dovesti do poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite ovih bolesnika te promovirati racionalnu potrošnju antibiotika. Namijenjene su ponajprije liječnicima opće prakse i specijalistima koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske (RH) imenovalo je članove Radne grupe za izradu smjernica namijenjenih dijagnostici i liječenju prostatitisa. Smjernice se temelje na dokazima iz sistematski pregledane literature, na lokalnim podacima o osjetljivosti bakterija na antibiotike, na postojećim kliničkim protokolima za dijagnostiku i liječenje prostatitisa, kao i prijedlozima i komentarima kolega liječnika. One su putem tečajeva trajne edukacije široko predstavljene liječnicima obiteljske medicine te specijalistima koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama – urolozima, infektolozima, mikrobiolozima i nefrolozima. Završnu verziju smjernica pregledali su i prihvatili članovi Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike. U smjernicama su predstavljene kliničke upute radi standardizacije postupaka i kriterija za postavljanje dijagnoze i liječenje bolesnika s prostatitisom u RH.
V bližini skoraj vseh prokariontskih operonov, ki kodirajo peptidne sintetaze, so geni, katerih zaporedje je zelo podobno tioesterazam. Mehanizem delovanja in funkcija tioesteraz v sintezi peptidnih ...antibiotikov še nista znani. Bakterija Bacillus licheniformis sintetizira antibiotik bacitracin na multiencimskih kompleksih, ki so sestavljeni iz treh peptidnih sintetaz (BA1, BA2, BA3). Geni, ki kodirajo peptidne sintetaze, so združeni v operonu bac, pred katerim je gen btsT, ki kodira tioesterazo. Da bi lahko proučevali vpliv tioesteraze na biosintezo bacitracina, smo z verižno reakcijo s polimerazo DNK iz kromosomske DNK B. licheniformis izolirali odsek v velikosti 1,2 kb. Ta odsek je vključeval skoraj celoten gen btsT in promotorsko regijo operona bac. Odsek 1,2 kb smo hibridizirali s kromosomsko DNK bakterije B. licheniformis BA1. V gen btsT na odseku 1,2 kb smo vstavili tudi gen za odpornost proti tetraciklinu (tetM) in tako sestavili vektor za insercijsko mutagenezo gena btsT.
V predelu zadnjega črevesa enakonožnih rakov vrste Porcellio scaber smo z vrstično elektronsko mikroskopijo odkrili paličaste bakterije, ki se s konci pritrjajo na kutikularne izrastke črevesne ...stene. Pritrjene bakterije so lahko del avtohtone črevesne mikroflore enakonožnih rakov, katere obstoj še ni bil potrjen. Ker opisanih bakterij ni mogoče gojiti s klasičnimi gojitvenimi tehnikami, smo iz spranih čreves petih zdravih odraslih rakov izolirali skupno DNK, iz katere smo s PCR namnožili bakterijske gene za 16S rRNK. Te gene smo vključili v plazmidni vektor in jih transformirali v kompetentne celice E.coli. Iz klonov izolirano plazmidno DNK smo razkrojili z restrikcijskima encimoma DdeI in TaqI in na podlagi restrikcijskih profilov z metodo UPGMA naredili fenogram. 37 preiskanih genov za 16S rRNK lahko na podlagi restrikcijskih profilov razdelimo v vsaj tri večje skupine, kar kaže, da se na kutikularne trne v črevesu P.scaber morda pritrjuje več različnih bakterijskih vrst.
