Cilj ovog istraživanja utvrđivanje razlika u koncentraciji makro (Ca, Na, Mg) i mikro elemenata (Co, Cr, Cu, Fe, Mn, Mo, Se, Zn) u uzorcima procesiranog kravljeg mlijeka. Ste- rilizirano UHT (engl. ...ultra-high temperature) mlijeko s 2,8% mliječne masti pet različitih proizvođača mlijeka iz Hrvatske i jednog iz Europske unije (EU) nasumice su prikupljena u velikim trgovačkim lancima glavnog grada Zagreba. Koncentracije elemenata su određi- vane primjenom induktivno spregnute plaz- me s masenom spektrometrijom (ICP-MS). Srednje vrijednosti koncentracija elemenata kretale su se u rasponima (mg/kg): Ca 1111- 1285; Na 361,1-453,3; Mg 101,2-113,7; Zn 3,85- 4,33; (μg/kg): Fe 180,7-269,1; Cu 36,2-45,1; Mo 33,3-47,7; Mn 22,9-31,1; Se 14,7-26,4; Cr 1,91-5,24; Co 0,19-0,32. Ustvrđene su statistički značajne razlike u sadržaju elemenata Ca, Cr, Mn, Na, Mo, Se i Zn između mlijeka različitih proizvođača. Nije bilo značajnih razlika u kon- centracijama Cu i Co. Mlijeko hrvatskih pro- izvođača pokazalo je značajne razlike u koncentracijama Mg, Fe, Mo, Mn, Se i Cr u odnosu na mlijeko iz EU. U mlijeku iz EU izmjerene su najviše koncentracije Fe, Cr i Co. S obzirom na važnost i učestalost uporabe obrađenog krav- ljeg mlijeka kao prehrambenog proizvoda, određivanje sadržaja makro i mikroelemenata ima važnu ulogu u procjeni njihove nutritivne vrijednosti.
Istraživana je opskrbljenost, odnosno količina mikroelemenata: bakar, bor, mangan i cink u tlu, a u lišću jabuka: bakar, bor, mangan, cink i molibden u pet voćnjaka na području Slavonije i Baranje. U ...voćnjacima podignutim na tlima: lesivirano tipično, smeđe lesivirano, lesivirani pseudoglej na lesu, fluvijalno livadsko tlo i aluvijalno mineralno ne karbonatno, uzgojene su u gustom sklopu u obliku vretenastog grma sorte: Golden Delicious, Fuji, Jonaprinc, i Jonagold supra na podlozi M 9. Sorte jabuka su u dobi pune rodnosti, a postigle su dobru vegetativnu razvijenost. U voćnjacima se provodi intenzivna pomotehnika, agrotehnika i natapanje. Ustanovljeno je da je u svim voćnjacima, odnosno istraživanim tlima do dubine od 0-40 cm, razina bora, odnosno opskrbljenost borom vrlo niska do niska. Količine mangana kreće se u skupini bogate opskrbljenosti, osim u fluvijo livadskom tlu gdje je opskrbljenost niska. Količine bakra i cinka kreću se u skupini dobre opskrbljenosti u lesiviranom pseudogleju na lesu, aluvijalno mineralnom nekarbonatnom i fluvijo livadskom tlu. Opskrbljenost bakrom umjerena je u tipičnom lesiviranom i fluvijo livadskom tlu. Opskrbljenost cinkom niska je u smeđe lesiviranom tlu, a umjerena u fluvijo livadskom tlu. Lišće svih sorti jabuka u voćnjacima, na istraživanim tlima, dobro je opskrbljeno: bakrom, cinkom, manganom i molibdenom, a slabo do srednje borom.
Berba bijelih izdanaka hmelja mogla bi biti opravdana ako bi se dokazalo njihovo pozitivno djelovanje na zdravlje ljudi. Svrha je ovoga rada bila odrediti utjecaj kultivara i godine uzgoja hmelja na ...ukupni udjel fenola, antioksidacijski potencijal, te udjele mikroelemenata i ostataka pesticida. Biomasa biljaka bitno se razlikovala ovisno o kultivaru (3,1-7,1 g suhe tvari biljke) i godini uzgoja (2009.-2001.). Ukupni maseni udjel fenola, izražen u ekvivalentima klorogene kiseline u suhoj masi, bio je od 0,60 do 1,80 mg/g, ovisno o kultivaru i godini uzgoja. Sposobnost uklanjanja slobodnih radikala uzoraka ubranih u razdoblju od 2010. do 2012. iznosila je od 11 do 19 µg ekvivalenata klorogene kiseline. Reduktivna sposobnost ispitana FRAP metodom bila je <0,01; a bitni utjecaj kultivara (pC≤0,05) i godine uzgoja (py≤0,05) opažen je samo u uzorcima iz 2012. godine. U bijelim izdancima kultivara hmelja Humulus lupulus ‘Dana’ ispitana je prisutnost tragova mikroelemenata i potencijalno aktivnih spojeva zaostalih nakon primjene pesticida. Udjel je cinka u suhoj masi izdanaka hmelja bio vrlo malen (4 mg/kg), a u tlu ga je bilo ispod granice detekcije. Udjel bakra je u izdancima također bio vrlo malen (2,3 mg/kg), dok ga je u tlu bilo 100 mg/kg, što je ispod kritične razine (300 mg/kg). Udjeli svih 182 aktivnih sastojaka iz ostataka pesticida upotrijebljenih u prethodnim sadnjama bili su ispod granica detekcije. Iz rezultata možemo zaključiti da bijeli izdanci hmelja imaju bolja antioksidacijska svojstva od šišarki i lišća hmelja, te da ne sadržavaju ostatke pesticida.
The Pontic shad (Alosa immaculata Bennett 1835) is an anadromous species that spends most of its life cycle in the heavily polluted northwestern part of the Black Sea and migrates into the Danube ...River to spawn. Populations of the Pontic shad have a declining trend, and according to the IUCN Red List of Threatened Species the species is classified as vulnerable (VU). Although its migratory way upstream the Danube is shortened to 863 rkm after the construction of the Iron Gate II dam and even though it represents a commercially important fish species in the lower section of the Danube, the research on the Pontic shad was performed only sporadically in this area. For the purpose of this study, Pontic shad migrants were collected during April and May 2004, 2006, 2007, and 2008, immediately downstream from the Iron Gate II dam. The length frequency distribution and length-weight relationship were determined according to the measured total body length (TL) and body weight (W) of individuals sampled in 2004 and 2006. The length-weight allometric factor (b) was lower than 3 (b<3) for both sexes and both sampling seasons. The length frequency ranged from 24.2 to 38.7 cm, with the domination of the length class of 32-32.5 cm. This study was also aimed at providing the very first data on geometric morphometrics, gonadosomatic index (GSI), hepatosomatic index (HSI), and Fulton's condition factor (K) of Pontic shad migrants from the Danube in Serbia. There were statistical differences in GSI, HSI, and K between males and females in both sampling seasons, except for K between males and females in 2004, and for GSI and K between females in 2004 and 2006. The Fulton's condition factor estimated in this study was the lowest recorded for the Pontic shad ever. The age frequency distribution was estimated from 28 scales and 30 vertebrae of randomly chosen individuals. Age of analysed fish ranged from 2+ to 6+, with the domination of age classes 3+ and 4+. Reading of scales and vertebrae was done by two experienced in fish aging and by three more interpreters experienced in shad aging. Interpreters experienced in shad age determination had lower values of the index of average percent error (IAPE) and index of coefficient of variation (ICV). In regard to within-interpreter repeatability, no significant differences were found between scale and vertebrae as structures for age determination. The results of this study indicate that the experience in age determination has more impact on precision of age determination than the choice of specific structure, scale or vertebra. More work is needed on adopting standard protocols that must include some sort of common interaction between age interpreters. Geometric morphometry revealed differences in shape that were statistically significant for both levels: seasons/years (nested ANOVA: F = 13.84; P < 0.001) and sex (nested ANOVA: sex nested into season/year, F = 1.71; P < 0.01). The major differences between seasons/years were in the shape of the head and the position of the fins. The most significant difference of females compared to males was the dorso-lateral expansion of the mid-body section, with emphasis on the higher dorsal part of the body. The UPGMA phenogram derived from the matrix of Procrustes distances for body shape showed that group "males 2004" were separated from the other three groups. The sexual dimorphism determined in this study was in accordance with findings on other shad species. To assess the heavy metal and trace elements contamination level, individuals of the Pontic shad were sampled during April and May 2007 and 2008. Muscle, liver and gill tissue samples were prepared using the microwave digestion, and the analysis of Al, As, B, Ba, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Li, Mg, Mn, Mo, Ni, Pb, Sr, and Zn was carried out using the inductively coupled plasma - optical emission spectrometry (ICP-OES). Significant differences in concentrations of analyzed elements were observed between different tissues, as well as between sexes. The concentration of Al, Sr, Ba, Mg, and Li was highest in gills, and of Cd, Cu, Zn, Fe and B in the liver. Although muscle had the lowest concentration of most of the analysed elements, it had the highest concentration of As. This study has shown that the concentrations of Cd and As in the muscle tissue of the Pontic shad exceeded the maximum acceptable concentration for human consumption.
Crnomorska haringa (Alosa immaculata, Bennett 1835) je anadromna vrsta koja veći deo života provodi u jako zagađenom severoistočnom delu Crnog mora, a radi mresta migrira u Dunav. Populacije crnomorske haringe imaju opadajući trend brojnosti, tako da se prema IUCN Crvenoj listi ugroženih vrsta tretira kao ranjiva vrsta (VU). Njen migratorni put radi mresta skraćen je izgardnjom brane Đerdap II do 863 rkm Dunava. Iako je komercijalno značajna, istraživanja na crnomorskoj haringi sprovode se povremeno. Za izradu ovog rada, migranti crnomorske haringe prikupljeni su tokom aprila i maja 2004., 2006., 2007. i 2008. godine na 863 rkm Dunava, neposredno ispod brane Đerdap II. Struktura populacije u odnosu na dužinske klase i dužinsko-težinski odnosi analizirani su na osnovu merenja totalne dužine (TL) i ukupne težine tela (W) jedinki koje su sakupljene u 2004. i 2006. godini. Opseg variranja totalnih dužina tela ulovljenih jedinki iznosio je od 24,2 do 38,7 cm, sa dominacijom klase od 32-32,5 cm. Dobijeni faktori alometrije dužinsko-težinskog odnosa manji su od tri (b<3) za oba pola i za obe sezone uzoraka. Ova studija je imala za cilj da obezbedi i prve podatke o geometrijsko-morfometrijskim karakterima crnomorske haringe, vrednostima gonadosomatskog (GSI) i hepatosomatskog indeksa (HSI) kao i Fultonovog faktora kondicije (K) u Dunavu u Srbiji. Zabeležena je statistički značajna razlika između GSI, HSI i K između oba pola i u obe sezone uzorkovanja. Razlike nisu pronađene samo za vrednosti K između mužjaka i ženki u 2004. godini i za vrednosti GSI i K između ženki uzorkovanih u 2004. i 2006. godini. Vrednosti Fultonovog faktora kondicije u ovom istraživanju bile su najniže u poređenju sa vrednostima koje su do sada zabeležene za crnomorsku haringu. Uzrasna struktura populacije određena je na osnovu očitavanja 28 krljušti i 30 kičmenih pršljenova nasumično izabranih jedinki. Starost analiziranih primeraka kretala se od 2+ do 6+, sa dominacijom jedinki starosti 3+ i 4+. Očitavanje starosti sprovela su dva interpretatora sa iskustvom u određivanju starosti kod različitih vrsta riba i tri interpretatora sa iskustvom za određivanje starosti korišćenjem krljušti i pršljenova kod crnomorske haringe. Interpretatori sa iskustvom čitanja starosti kod haringe imali su manje vrednosti indeksa prosečne procentualne greške (IAPE) i indeksa koeficijenta varijacije (ICV). Nisu nađene statistički značajne razlike za ponovljivost očitavanja kod svakog pojedinačnog interpretatora u određivanju starosti na osnovu krljušti i pršljenova. Prema tome, iskustvo interpretatora ima veći uticaj na preciznost nego što to ima izbor koštane strukture pomoću koje bi se determinisala starost. Determinacija starosti kod riba zahteva usvajanje standardnih protokola koji moraju uključiti i interakcije između interpretatora. Geometrijsko-morfometrijska analiza pokazala je da postoje statistički značajne razlike u obliku tela jedinki na oba nivoa: sezone tj. godine uzorkovanja (nested ANOVA: F=13,84; P<0,001) i pola (nested ANOVA: pol u okviru jedne sezone tj. godine uzorkovanja, F=1,71; P<0,01). Najznačajniji parametri za razdvajanje uzoraka iz 2004. i 2006. godine bile su razlike u obliku glave i u poziciji peraja. Ženke su u odnosu na mužjake imale veći intenzitet dorzo-ventralne izduženosti srednjeg dela tela, i istureniji gornji dorzalni deo tela. UPGMA fenogram izveden na osnovu matrice Prokrustovih distanci za oblik tela pokazuje da je grupa koja obuhvata mužjake iz 2004. godine razdvojena u odnosu na ostale tri grupe. Polni dimorfizam crnomorske haringe, utvrđen u ovom istraživanju, u skladu je sa literaturnim nalazima kod drugih vrsta iz istog roda. Određivanja nivoa kontaminacije teškim metalima i mikroelemenata sprovedeno je na tkivima crnomorske haringe uzorkovanim tokom aprila i maja 2007. i 2008. Mišić, jetra i škrga su pripremljeni korišćenjem mikrotalasne digestije, dok je analiza Al, As, B, Ba, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Li, Mg, Mn, Mo, Ni, Pb, Sr i Zn urađena pomoću indukovano spregnute plazme - optičko emisione spektrometrije (ICP-OES). Statistički značajne razlike u koncentracijama teških metala i mikroelemenata utvrđene su među različitim tkivima, kao i među polovima. Koncentracije Al, Sr, Ba, Mg i Li su bile najveće u škrgama, dok su koncentracije Cd, Cu, Zn, Fe i B bile najveće u jetri. Koncentracija većine analiziranih elemenata bila je najniža u mišićnom tkivu, osim za As čija je koncentracija najveća upravo u ovom tkivu. Ova studija je pokazala da su koncentracije Cd i As u mišićnom tkivu crnomorske haringe bile iznad maksimalne dozvoljene koncentracije propisane zakonskom regulativom koja je prihvatljiva za ljudsku ishranu.
Analiza biljnog materijala osnova je utvrđivanja statusa hraniva te planiranja kontrolirane ishrane vinove loze. Cilj ovog rada bio je utvrditi status Fe, Zn i Mn u listu cv. Malvazije istarske, kao ...izrazito značajnih mikroelemenata, kako za rast i razvoj same biljke, tako i za kvalitetu vina. Istraživanja su provedena u četiri vinograda podignuta na četiri tipa tla (terroira), podtipa vitisola: crvenici, smeđem tlu na laporu te na dvije rendzine na laporu s različitom količinom CaO. Za utvrđivanje statusa Fe, Zn i Mn uzeti su cijeli listovi (peteljka+plojka) dvaput kroz vegetaciju, u fenofazi cvatnje i šare tijekom 2013. i 2014. godine. Vrijednosti Fe u listu u fenofazi cvatnje kretale su se od 70 do 89 mg kg-1, a u šari 71 – 101 mg kg-1. Status Zn kretao se u rasponu 20 – 33 mg kg-1 u cvatnji te 17 – 42 mg kg-1 u šari. Vrijednosti Mn u cvatnji iznosile su 56 – 349 mg kg-1, a u šari 88 - 565 mg kg-1. Međutim, usporedivši dobivene vrijednosti s referentnim, sve vrijednosti Fe i Zn bile su na donjoj granici optimalnog, dok je opskrba Mn bila dostatna. Dobivene različite vrijednosti na pojedinoj lokaciji upućuju na potrebu prilagodbe i dizajniranja gnojidbe za svaku lokaciju.
Cilj ovog rada bio je istražiti postojanje razlika u mineralnom sastavu dvije vrste meda iz Bosne i Hercegovine (BH) i Republike Hrvatske (HR) obzirom na botaničke razlike i zemljopisni položaj. ...Ispitane su dvije vrste meda: bagrem (Robinia pseudoacacia L.) i cvjetni med, s područja BH i HR. Koncentracije makrolemenata (Ca, Mg, Na), mikroelemenata (Ag, Co, Cr, Cu, Fe, Mn, Mo, Se, Zn) i toksičnih metala (Al, As, Ba, Cd i Pb) određene su primjenom induktivno spregnute plazme s masenom detekcijom (ICP-MS). Koncentracije elemenata su određene u rasponu (mg kg-1, BH/HR): Al 0,18-6,25/0,31-7,28; Ca 19,9-61,2/5,97-137; Na 4,82-50,3/2,16-47,0; Mg 9,75-55,9/2,09-68,5; Fe 0,38-1,89/0,22-3,04; Mn 0,21-3,54/0,06-7,16; Cu 0,05-0,47/0,05-1,01; Zn 0,32-1,72/0,15-11,7; (μg kg-1): Ba 20,7-167/8,6-251; Cd 11,2; Pb 10,3/10,3- 72,1; Co 9,71-49,7 /13,7-94,8; Mo 11,9-33,3. Krom je određen u samo tri uzorka cvjetnog meda porijeklom iz HR u rasponu koncentracija 15,0-143 μg kg-1. Od ispitivanih toksičnih metala (As, Cd i Pb) najviša koncentracija Pb zabilježena je u uzorku cvjetnog meda (72,1 μg kg-1). Najviše koncentracije određene su za makrolement Ca, a od mikroelemenata za Mn. Obzirom na geografsko podrijetlo iz BH i HR u bagremovom medu utvrđene su statistički značajne razlike u koncentracijama elemenata Al, Na, Mg i Mn, odnosno za bagremov i cvjetni med za Ba i Ca. Nisu ustvrđene značajne razlike u koncentracijama elemenata As, Pb, Cd, Fe, Cu i Zn obzirom na geografski položaj, odnosno podrijetlo iz BH ili HR.
Koncentracije mikroelemenata Al, Co, Cr, Li, Mo, Ni, Sb i Sr određene su u mlijeku kobila hrvatskog hladnokrvnjaka tehnikom induktivno spregnute plazme s optičkom emisijom. Ukupna srednja vrijednost ...elemenata u mlijeku kobila je (mg/kg): Al<10, Co<10, Cr 26,7, Li 4.35, Mo 11,0, Ni<10, Sb 70,1 i Sr 467. Varijacije koncentracija Li, Sb i Sr utvrđene su u svim fazama laktacije (10.-180. dan). Utvrđene su korelacije između elemenata. Općenito, dostupan je vrlo ograničeni broj podataka o koncentracijama mikroelemenata Al, Cr, Co, Li, Mo, Ni, Sb i Sr u mlijeku kobila. Prema našim saznanjima ovo je prvi izvještaj o sadržaju tih mikroelemenata u mlijeku kobila u Hrvatskoj.
Svrha je ovoga rada bila procijeniti prehrambenu vrijednost kore, egzokarpa, mezokarpa i sjemenki oskoruše (Sorbus domestica L.) na osnovi udjela makroelemenata i mikroelemenata, ukupnih fenolnih ...spojeva, flavonoida i tanina. Rezultati su pokazali da su svi ispitani uzorci oskoruše bogati kalijem. Kora je najbolji izvor kalcija i cinka, a sjemenke magnezija. U usporedbi s korom i sjemenkama, egzokarp i mezokarp sadržavaju znatno manje udjele ovih triju elemenata. Najveći udjel ukupnih fenolnih spojeva i najveća antioksidacijska aktivnost izmjereni su u ekstraktima nezrelog egzokarpa i kore. Dozrijevanje je značajno smanjilo ukupan sadržaj fenola u plodovima, kao i antioksidacijsku aktivnost fenolnih spojeva i tanina izoliranih iz egzokarpa, no ne i onih iz mezokarpa. Najveći udjel ukupnih flavonoida izmjeren je u egzokarpu. Na osnovi dobivenih podataka zaključili smo da bi oskoruša (S. domestica L.), kao dosad nedovoljno iskorištena biljna vrsta, mogla biti važan izvor mineralnih tvari i antioksidacijskih spojeva u ljudskoj prehrani.
Cilj ovog istraživanja je određivanje sadržaja toksičnih metala, makro i mikroelemenata prisutnih u potkožnom i bubrežnom masnom tkivu,
mišićnom crvenom i bijelom mesu, ovisno o vrsti masti koja je ...korištena za omašćivanje hrane za tov brojlera. U radu su ispitivani uzorci dvije skupine brojlera. Prva skupina Cobb 500 hibrida (60 brojlera) hranjena je koncentratnim smjesama uz dodatak 3% sojinog ulja. Druga skupina, također Cobb 500 hibrida (60 brojlera), hranjena je identičnim koncentratnim smjesama u koje je dodavano 3% goveđeg loja. Od prvog do 16. dana brojleri su hranjeni starter smjesom, a od 17. do 42. dana finišer smjesom. Za analizu je uzeto potkožno i bubrežno masno tkivo te mišićno crveno i bijelo meso brojlera. Uzorci su uz eti metodom slučajnog odabira. Prosječan sadržaj toksičnih metala kadmija (Cd) i olova (Pb) u masnom tkivu, mišićnom crvenom i bijelom mesu brojlera koji su hra njeni
hranom omašćenom sojinim uljem iznosila je 0,016 mg/kg i 0,038 mg/kg; 0,013 mg/kg i 0,097 mg/kg; 0,010 mg/kg i 0,095 mg/kg. Masno tkivo, mišićno crveno i bijelo meso brojlera koji su hranjeni hranom omašćenom goveđim lojem imali su vrijednosti 0,015 mg/kg i 0,013 mg/kg; 0,010 mg/kg i 0,008 mg/kg, 0,009 i 0,038 mg/kg.
Najveći se sadržaj kalija (K), natrija (Na), magnezija (Mg), bakra (Cu), mangana (Mn) i željeza (Fe) nalazio u masnom tkivu brojlera koji su hranjeni hranom omašćenom goveđim lojem, srednja vrijednost je iznosila: 603 mg/kg, 215 mg/kg, 64 mg/kg, 0,031 mg/kg, 0,081 mg/kg, odnosno 26,08 mg/kg. Sadržaj cinka (Zn), kod ispitivanih uzoraka, kretao se od najveće vrijednosti koju je imalo mišićno crveno meso oba tretmana, a grupa brojlera koja je hranom dobivala goveđi loj imala je veću vrijednost koja je iznosila 15,54 mg/kg. Vrijednosti toksičnih metala, makro i mikroelemenata u uzorcima potkožnog i bubrežnog masnog tkiva, mišićnog crvenog i bijelog mesa brojlera nisu utvrđene u nedozvoljenim količinama ni u jednom od navedenih tretmana hranidbe. Veći je sadržaj toksičnih metala u uzorcima čija je hrana omašćena sa sojinim uljem u odnosu na uzorke čija je hrana omašćena goveđim lojem. Sadržaj mikroelemenata masnog tkiva, mišićnog crvenog i bijelog mesa pokazuje da je grupa brojlera koja je hranom dobivala goveđi loj postigla veće vrijednosti u odnosu na grupu koja je hranom dobivala sojino ulje.
U ovom radu analiziran je mineralni sastav pčelinjega peluda različitoga biljnoga podrijetla prikupljenoga diljem Srbije primjenom inducirano spregnute plazme – optičke emisijske spektroskopije. ...Najzastupljeniji elementi su kalij, kalcij i magnezij. Uzorci su također iznimno bogati željezom i cinkom, što povećava njihovu nutritivnu vrijednost. Prema našim saznanjima, mineralni sastav pčelinjega peluda puno više ovisi o vrsti biljaka koje proizvode pelud nego o njegovu zemljopisnom podrijetlu.
PDF
