Bolesti i mane vina Ivandija, Tomislav; Marić, Branimira
Glasnik Zaštite Bilja,
12/2009, Letnik:
32, Številka:
6
Paper
Odprti dostop
Bolesti i mane vina izazivaju brojni mikroorganizmi- kvasci, plijesni ili bakterije, koji svojom životnom aktivnošću mijenjaju sastojke vina tako da kvare njihova organoleptička svojstva.
Nisu svi ...mikroorganizmi krivi jer među njima ima i onih koji su neophodni za nastanak i normalan razvoj vina. Nepoželjnima nazivamo uzročnike bolesti i samo njima onemogućavamo prisutnost, aktivnost i opstanak u vinu. Najčešće bolesti vina su vinski cvijet, octikavost, zavrelica, manitno vrenje i sluzavost.
Za razliku od bolesti, mane vina mogu biti posebno uzrokovane mikroorganizmima ili su posljedica nepovoljnih vremenskih prilika u doba dozrijevanja i berbe, a nerijetko posljedica nepažnje i neznanja. Najčešće mane vina su miris na sumporovodik, posmeđenje, crni, sivi i bijeli lom, okus po drvetu, bačvi,čepu, plijesni, peteljci ili neki drugi vinu strani okus ili miris.
Prvi uvijet kvalitetne prizvodnje je zrelo i zdravo grožđe. Jednako je važna čistoća podruma, suđa i naprava, pravilna vinifikacija, promišljena upotreba sumpornog dioksida, stručna dorada i njega. Nekada bolesti i mane nije moguće liječiti; ponekad izliječena vina više ili manje izgube od svoje kakvoće pa je najbitnije da do pojave bolesti ili mane uopće ni ne dođe.
Promjene u crijevnoj mikroflori uzrokuju naseljavanje patogenih bakterija i infektivni proljev. Ispitano je sedam probiotičkih sojeva kvasca Saccharomyces cerevisiae var. boulardii radi prevencije i ...liječenja proljeva. Istražena je in vitro aktivnost tih sojeva u sprečavanju različitih patogenih i oportunističkih bakterija da bi se utvrdila njihova učinkovitost pri liječenju različitih uzroka proljeva. U miješanim kulturama kvasca S. cerevisiae var. boulardii, za razliku od monokultura, opaženo je statistički značajno smanjenje broja bakterija Listeria monocytogenes (i to čak za 55,9 %), Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus. Prisutnost kvasaca prije svega skraćuje fazu mirovanja bakterija (lag faza), zatim ubrzava postizanje maksimuma rasta, te smanjuje stopu eksponencijalnog rasta za 4,4-57,1 % (L. monocytogenes, P. aeruginosa) ili ju povećava za 1,4-70,6 % (Escherichia coli, Enterococcus faecalis, Salmonella Typhimurium). Osim toga, ispitana je sposobnost vezivanja patogenih bakterija na površinu stanica kvasca S. cerevisiae var. boulardii. Kvasci su uspješno vezali bakterije E. coli, S. Typhimurium, S. aureus, Campylobacter jejuni i E. faecalis, ali ne i L. monocytogenes i P. aeruginosa. Probiotičkom aktivnošću kvasca S. cerevisiae var. boulardii smanjuje se broj živih i aktivnih stanica patogenih bakterija koje su se vezale na stanice kvasca. Ti procesi ograničavaju invazivnost bakterija i sprečavaju njihovo vezanje za stijenke crijeva.
Problem u radu sustava za obradu otpadne vode mljekarske industrije Dukat mliječna industrija d.d., Tvornica Sirela, koji primjenjuje tehnologiju aktivnog mulja čine filamentozne vrste ...mikroorganizama koje izazivaju napuhavanje mulja, a posljedično tome neučinkovitu obradu otpadne vode. Također, takav mulj nema svojstva dobre taloživosti, odnosno odjeljivanja od pročišćene vode. Na takvo stanje utječe iznenadno veliko organsko opterećenje sustava i promjene okolišnih čimbenika. U svrhu poboljšanja rada sustava istražena je uloga i doprinos bioaktivatora “Aquatop® BA”. Rad sustava motren je tijekom razdoblja siječanj-svibanj 2006. godine (nije dodavan bioaktivator) i 2009. godine (dodavan bioaktivator). Dodatkom bioaktivatora postiže se bolje povezivanje mikroorganizama u nakupine, dobro taloženje aktivnog mulja, sprječavanje rasta filamentoznih bakterijai ustaljena kakvoća izlaznog toka prema zahtijevanim vrijednostima propisanim Vodopravnom dozvolom i to kemijska potrošnja kisika (KPK) <700 mg/L, biokemijska potrošnja kisika (BPK) <250 mg/L.
Kao posljedica ubrzane industrijalizacije, modernizacije i porasta broja svjetskog stanovništva, dolazi do povećane emisije ksenobiotika u sve sastavnice okoliša. Ksenobiotici čine mnogobrojnu i ...raznoliku skupinu kemijskih tvari koje su odgovorne za opsežna onečišćenja okoliša uzrokujući promjene u ekosustavima. Zbog postojanosti i otpornosti u okolišu postoji velika potreba za razgradnjom ovih ksenobiotskih spojeva na ekološki prihvatljiv način. Mikrobne zajednice imaju sposobnost
razgradnje širokog raspona spojeva zbog čega je njihova uloga značajna za funkcioniranje ekosustava. Zahvaljujući velikom metaboličkom potencijalu, mikroorganizmi se mogu prilagoditi novim supstratima, pri čemu proizvode enzime odgovorne za razgradnju što može biti učinkovito sredstvo za detoksikaciju okoliša. Temeljitije poznavanje mikroorganizama i bolje razumijevanje metaboličkih puteva pri uklanjanju ksenobiotika omogućit će svrhovitu primjenu biorazgradnje.
Rad će dati pregled i tijek konzervatorsko – restauratorskih radova na tubulima u području rimskih terma u Varaždinskim Toplicama na području sjevernog zida prostorije 1 gdje se nalaze sačuvani ...originalni tubuli. Konzervatorsko – restauratorske radove obavila je Dagmar Dammann diplomirani restaurator iz Njemačke u periodu od 28. 08. - 07. 09. 2006. i od 21. 09. - 10. 10. 2006. godine. Cilj konzervatorsko–restauratorskog zahvata odnosio se na konzervatorske zahvate radi osiguranja tubula i očuvanja originalne rimske žbuke. Ugroženi i odlomljeni fragmenti tubula i fragmenti rimske žbuke fiksirani su radovima na originalne pozicije na sjevernom zidu prostorije 1 u području terma. Spomenutim radovima sačuvani tubuli bili su fiksirani uz pomoć žbuke i metalnih kuka, dok su razbijeni i otpali tubuli sa zidne strukture bili zalijepljeni i fiksirani na originalni položaj na sjevernom zidu prostorije 1.
U radu se opisuje krmačarnik u kojem se analiziraju osnovni pokazatelji mikroklime, koncentracija prašine, amonijaka te brojnost bakterija i gljivica u zraku nastambe. U vrijeme istraživanja u ...krmačarniku je bilo 150 krmača. Prema dobivenim rezultatima broj aerobnih mezofilnih bakterija kretao se od 9,20x104 do 2,25x105 CFU/m3 zraka, a broj gljivica od 8,12x103 do 1,25x104 CFU/m3 zraka. Koncentracija prašine kretala se od 3,7 do 5,8 mg/m3. Koncentracija mikroorganizama i prašine kretala se u skladu sa zabilježenima u literaturi. Najzastupljenije su bile gram pozitivne bakterije, a zatim gljivice i gram negativne bakterije. Stoga se može zaključiti da u suvremenim uvjetima smještaja s automatskim sustavom za regulaciju mikroklimatskih prilika u krmačarniku treba očekivati povoljnu mikrobiološku kakvoću zraka, čije vrijednosti ovise o gustoći populacije uz pridržavanje dozvoljenog broja životinja po jedinici smještajnog prostora.
Bakterije mliječne kiseline tijekom fermentacije svojom metaboličkom aktivnošću stvaraju nepovoljne uvjete za rast i razvoj mikroorganizama. Izravnu antimikrobnu aktivnost ispoljavaju preko organskih ...kiselina (mliječna, octena, propionska), vodikovog peroksida, diacetila, ugljičnog dioksida i bakteriocina. Bakteriocini su mikrobni peptidi ili proteini koji sprečavaju rast ili čak uništavaju druge bakterije. Mnogobrojnim istraživanjima utvrđen je njihov antimikrobni učinak u kontroliranim laboratorijskim uvjetima kao i u proizvodnji različitih fermentiranih proizvoda. Ipak, djelovanje bakteriocina u supstratu može biti smanjeno ili onemogućeno na više načina, npr. vezanjem na masno tkivo i otežanim prodiranjem kroz čvrsti supstrat, zatim prirodnim proteolitičkim enzimima i drugim inhibitorima. Osim toga, djelotvornost im uvelike ovisi i o temperaturi, pH, dodacima i aditivima. Stoga je za svrsishodnu primjenu pojedinog bakteriocinogenog soja ili bakteriocina nužno osigurati i optimalne uvjete za ispoljavanje maksimalnog antimikrobnog učinka.
Cilj istraživanja bio je utvrditi značajnost dezinfekcije vimena prije i poslije mužnje na higijensku kakvoću svježega sirova mlijeka u stadima mliječnih krava, gdje se dotada obavljala samo primarna ...higijena vimena s vodom. Istraživanje je provedeno na 4 obiteljska gospodarstva s različitom higijenskom kakvoćom mlijeka, pri čemu su za utvrđivanje učinka dezinfekcije vimena prije i poslije mužnje odabrana tri gospodarstva (pokusne skupine), a preostalo četvrto gospodarstvo nastavilo je u pripremi vimena za mužnju koristiti primarnu higijenu vodom (kontrolna skupina). Dezinfekcija prije mužnje na pokusnim skupinama obavljala se uranjanjem sisa u specijalnu čašu s aktivnom pjenom na osnovi površinski aktivnih tvari, organskih kiselina i vodikova peroksida, a dezinfekcija nakon mužnje uranjanjem sisa u sredstvo, koje uz supstanciju za njegu kože sadrži 1,94 %- tnu linearnu dodecyl-benzen-sulfonsku kiselinu (LDBS). Za određivanje somatskih stanica i mikroorganizama ukupno je uzeto sedam pojedinačnih uzoraka mlijeka od svake krave u istraživanju u razdoblju od 3 mjeseca. Nakon uzimanja uzorci su dostavljeni u laboratorij, gdje je standardnim metodama utvrđen broj somatskih stanica i mikroorganizama/ml mlijeka. Prema dobivenim podatcima u tri pokusne skupine zabilježeno je
statistički značajno smanjenje oba pokazatelja: broj somatskih stanica smanjio se za 7,68 - 10,12%, a broj mikroorganizama za 23,02 - 24,07%. Za razliku od navedenog, broj somatskih stanica u kontrolnoj skupini je porastao tijekom promatranog razdoblja za 20,97%, uz manje kolebanja u broju mikroorganizama. Zaključeno je da prelazak s primarne higijene vimena vodom na dezinfekciju sisa prije i poslije mužnje kod krava znatno smanjuje prosječan broj somatskih stanica i mikroorganizama u svježem sirovom mlijeku i time poboljšava
higijensku kakvoću mlijeka u određenom razdoblju.
Mikroorganizmi su ključni pokretači sinteze i mineralizacije organske tvari tla te je vrlo značajno istražiti način njihova funkcioniranja u određenim tipovima tala različitog stupnja antropogenog ...djelovanja. Glavni cilj ovih istraživanja je procjena biogenosti različitih tipova tala na lokalitetima Čapljine, Čitluka i Ljubuškog kao i određivanje zastupljenosti celulolitičkih mikroorganizama te najznačajnijih fizioloških skupina mikroorganizama uključenih u kruženje dušika. Tijekom istraživanja, proučavan je utjecaj različitih ekoloških faktora u interakciji s tipom vegetacije na dinamiku i sastav mikrobne populacije. Na osnovi dobivenih rezultata za ukupan broj mikro-organizama utvrđeno je da su istraživana tla zapadne Hercegovine osrednje biogenosti u površinskom sloju, a slabe u potpovršinskom sloju. Utvrđen je značajan utjecaj godišnjeg doba, dubine tla kao i njihove interakcije na broj amonifikatora. Zastupljenost nitrifikatora u većini istraživanih tipova tala relativno je slaba i ovisi o pojedinim pedosistematskim jedinicama kao i godišnjem dobu. Prisutnost asimbioznog fiksatora dušika, bakterije Azotobacter chroococcum utvrđena je samo u nekim istraživanim tipovima tala. U svim tipovima tala utvrđena je veća zastupljenost celulolitičkih gljiva u odnosu na celulolitičke bakterije.
