U tekstu će biti izveden temeljni postav Pascalove filozofije kako ga je moguće pronaći u postumno objavljenoj zbirci sabranoj pod imenom Misli. Osim aporijama do kojih dospijeva Pascal prepiranjem ...geometrijskog i tankoćutnog duha, redanja i izravnosti, vjere i razuma i sl., pozornost će biti naslonjena i mjestima teološkog sadržaja. Kroz tekst, Pascalova filozofija bit će položena u odnos s filozofima koji u određenom smislu dijele njegov pathos, posebice predstavnicima fragmentarnog filozofiranja – od prethodnika i suvremenika (Montaigne, La Rochefoucauld), do nastavljača (romantičari, Nietzsche, Jaspers). Naposljetku, bit će ponuđena mogućnost neteističkog čitanja Pascalova teksta.
2001. godina je za ekonomsku znanost u Hrvatskoj jubilarna, jer se te godine proslavila 80. obljetnica postojanja Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Naime, mogli bismo reći da je najveći dio ...ekonomsko-znanstvenog stvaralaštva u tom relativno dugom vremenu nastao upravo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dok se tek manji dio toga stvaralaštva odnosi na ostale znanstvene institucije. Kada je riječ o retrospektivi, odnosno povijesnom prikazu znanstvene produkcije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (što istovremeno znači u najvećoj mjeri i cjelovite produkcije u Hnatskoj), neizbježno se postavlja potreba kritičkog preispitivanja jednog vremena koje je sada iza nas, a radi se, dakako, o socijalističkom sustavu. Općepoznato je da ideologija komunizma, eufemistički rečeno, “nije bila pogodan okvir” za istinsko stvaralaštvo kako u ekonomskoj znanosti i edukaciji, tako i u ekonomskoj praksi. U kojoj mjeri je komunistička ideologija određivala ekonomsku znanost i edukaciju, a koliko je znanost kao takva bila i morala biti ancilla te ideologije? Kakve je posljedice taj odnos vladajuće ideologije i ekonomske znanosti imao na samu znanost, ali i na šire društveno okruženje?
Sodobni pojem značaja (osebnosti) se v primerjavi s tistim, ki gaje poznala antična psihologija (filozoftja) in ki se je uveljavil v tradicionalni rabi, izkazuje kot mnogo ustreznejši za analizo ...antične (staroveške) drame. Še več, ta sodobni, razširjeni pojem odpira možnost nove intepretacije Sofoklove (pa tudi Ajshilove in Evripidove) dramaturgije. Kdor sodi junake Sofoklovih dram po shakespearskih ali romantičnih merilih, jim ni pravičen; Sofokles namreč zaradi specifičnih zahtev lastne dramaturške tehnike pogosto samo namigne na resnično naravo svojih dramskih junakov; pa vendar ta namig sodobnemu bralcu omogoča, da si ustvari podobo o osebnostih na odru.
U ovom tekstu razmatram Aristotelovu psihologijsku koncepciju značenja. Pokazat ću da u spisu O tumačenju možemo pronaći takvu koncepciju značenja koja omogućuje odgovor na tipične prigovore ...psihologijskim koncepcijama značenja. Sukladno mojoj interpretaciji zahtijeva se da su misli, a ne mentalne slike, significata naših termina. Naime, mentalne slike mogu biti subjektivna svojstva pojedinog uma u pojedinom vremenskom periodu, međutim, misli kao izomorfne nalike univerzalnog i nužnog aspekta izvanmentalne zbilje pružaju osnovu za intersubjektivnost koja se zahtijeva u adekvatnom objašnjenju značenja. U takvoj interpretaciji referencija nije fiksirana kroz relaciju nalikovanja jer se mentalni sadržaj nereferirajućeg termina također osigurava kroz relaciju nalikovanja između neke misli i dva ili više izvanmentalnih entiteta.
Cilj ovog rada bio je utvrditi specifične kognitivne,
motivacijske i ponašajne prediktore akademskog uspjeha
studenata (definiranoga prosječnom ocjenom na studiju i
efikasnošću studiranja) nakon ...kontrole dispozicijskih varijabli
i početne prilagodbe na studij. Reprezentativan uzorak od
250 studenata praćen je tri godine. Da bismo provjerili
doprinose uključenih varijabli, provedene su hijerarhijska
regresijska i logistička regresijska analiza. Potvrđena je
pretpostavljena značajna uloga kognitivnih, ponašajnih i
motivacijskih faktora, pri čemu su automatske misli
usmjerene na strah od razočaranja roditelja i vještine
organizacije učenja najjači prediktori obaju kriterija.
Očekivanja o uspjehu značajno predviđaju samo efikasnost
studiranja, dok vjerovanja o kontroli i ciljne orijentacije (o
uspjehu i izbjegavanju truda) predviđaju samo prosječan
uspjeh. Zaključno, rezultati upućuju na to da, osim osobina
ličnosti, čimbenici na koje se može lakše utjecati imaju
važniju ulogu u predviđanju akademskog uspjeha studenata.
U povodu završetka drugog sveska Stipetićeve knjige POVIJEST HRVATSKE EKONOMSKE MISLI (1848.-1968.), koju je (u rujnu 2013.) objavio Ekonomski fakultet u Zagrebu, autor u ovom radu procjenjuje značaj ...Stipetićevih istraživanja i njegove doprinose konstituiranju povijesti hrvatske ekonomske misli kao posebne i nove znanstvene discipline. Zajedno sa prvim sveskom Stipetićeve POVIJESTI HRVATSKE EKONOMSKE MISLI (1298.-1847.) koji je objavljen u Zagrebu 2001., ova knjiga čini jednu cjelinu i kapitalno djelo u kojem se na jednom mjestu opusuju povjesni uvjeti nastajanja, usponi, zastoji, razvoj i padovi ekonomske misli na teritoriju današnje Republike Hrvatske , počevši od konca XIII do sredine XX stoljeća. Sa ovim Stipetićevim djelom Hrvati su se priključili Srbima, Rusima i drugim narodima , koji pored opće kreiraju i izučavaju posebnu, tj. nacionalnu povijest ekonomske misli.U ovoj studiji autor najprije razgraničava ekonomsku misao (kao širi) i ekonomsku znanost (kao uži pojam) te procese kanonizacije i dekanonizacije ekonomskih doktrina. Nakon toga on detaljno opisuje konstitutivna metodološka i pragmatična pitanja preko kojih se konstituira neka nova (u ovom slučaju ekonomsko-povijesna ) znanstvena disciplina. U tom kontekstu autor opisuje motive i ciljeve studija neke (u ovom slučaju hrvatske) nacionalne povjesti ekonomske misli, zatim proces stvaranja historijske svijesti i formiranje pouka iz prošlosti ekonomije i ekonomske misli. Pored toga, autor opisuje Stipetićeva istraživanja ekonomskog sistema i ekonomske politike koja je u RH vođena u razdoblju od 1980. do 2005.g. On ističe da se Stipetić pridružuje kritici neoliberalizma i njegove politike privatizacije i slobodnog tržišta (politika Laissez-faire-a) koja je, u vrijeme tranzicije, vođena u RH i proizvela negativne rezultate, odnosno veliku ekonomsku krizu. U zaključku autor ističe da se sadašnje krizno stanje ekonomskog sistema i ekonomske politike u Hrvatskoj i sličnim malim tzv. tranzicijskim zemljama, ne može razumjeti bez studija povijesti ekonomske misli, makroekonomije i modernih škola ekonomsko-političkog mišljenja te njihovog utjecaja na političke stranke, vlade, sistem obrazovanja i javno mnijenje. Naglašava da se studij opće i nacionalne povijesti ekonomske misli može koristiti kao vodič i kompas na tržištu ideja, znanstvenih znanja i politika. Dosadašnja negativna povjesna iskustva tranzicije u RH i sličnim malim balkanskim zemljama, pokazuju da neoliberalnu školu i njenu politiku slobodnog tržišta, vlade trebaju napustiti i zamijeniti sa keynesianskom ili nekom trećom politikom koja, u kratkom roku, potiče zaposlenost i ekonomski rast.
Kao novi razvoj fenomenologijske tradicije, strukturna fenomenologija Heinricha Rombacha ima raznolika povijesna i kulturna značenja. Prvo, “struktura” je treća faza koja se nalazi nakon ...“supstancije” i “sustava” u cjelokupnoj povijesti mišljenja. Drugo, ona se shvaća kao buduća faza fenomenologije, koja se nalazi s onu stranu Husserlove fenomenologije svijesti i Heideggerove fenomenologije tubitka. Treće, postoji bliska povezanost između “strukture” i istočnjačke misli, naime iskustvo Taoa. Ta veza zapravo omogućuje interkulturnu dimenziju filozofije.
Dr. Blaž Lorković (1839— 1892) g. je najznačajniji predstavnik ekonomskih znanosti u Hrvatskoj u 19. stoljeću. Autor je prvih suvremenih udžbenika iz Političke ekonomije i Povijesti ekonomske misli — ...»Počela političke ekonomije« (1889) i »Sadašnje stanje gospodarske nauke« (1891). Iako se nije odlikovao originalnim ekonomsko- teorijskim doprinosima, njegov značaj je prvenstveno u popularizaciji ekonomske znanosti te u edukaciji i uzdizanju prve generacije školovanih ekonomista u Hrvatskoj. Bio je pod utjecajem vulgarne političke ekonomije, posebice Saya, što naročito dolazi do izražaja kod njegovog strukturiranja predmeta Političke ekonomije, Teorije vrijednosti a posebice u teoriji raspodjele. Isto tako je bio pod utjecajem mlađe njemačke škole što je prepoznatljivo iz njegove kritike ekonomskog liberalizma engleske klasične političke ekonomije kao i neskrivenoj simpatiji k državnoj regulativi u ekonomskom životu. Od svih njegovih teorijskih stavova nesumnjivo je najizvorniji onaj o gospodarskim krizama.
U članku se nastoji dati tek uvodni pogled u misao filozofa i pjesnika Vlade Gotovca, u misao koja je vezana uz pojam ljudske slobode te prava na iznošenja vlastite misli i uvjerenja. Sloboda ...pojedinca i zajednice u komunističkom sistemu bila je zanijekana. Upravo je iz tog razloga ovaj hrvatski flozof posvetio mnoge odlomke svoje javno izgovorene i pisane riječi tome neotuđivu ljudskom pravu i preduvjetu stvaralačkog djelovanja pojedinca. Pravedno društveno uređenje kakvo je Gotovac želio za Hrvatsku bilo je dakle ono koje pretpostavlja slobodu i uspjeh za svakoga, te također ono koje ozakonjuje pluralizam misli, dijalog, pravo na razliku i nadasve slobodu govora, mišljenja i kritike. Vlado Gotovac kao novinar i urednik glasila Matice hrvatske »Hrvatski tjednik« bio je lišen fzičke slobode i slobode javnoga nastupa dva puta s optužbom da je širio kontrarevolucionarne ideje. U tekstu se stavlja naglasak i na prisutnost personalističke flozofje i poimanja slobode u Gotovčevu djelu, djelu koje je obilježeno naporom intelektualca da priopćava misli koje će biti od koristi za napredak čovječanstva i ostvarenja vjekovnih težnji ljudi za slobodom, i to prvenstveno slobodom misli.
Novija su istraživanja primarno usmjerena na ispitivanje uloge metakognitivnih vjerovanja u nastanku i održavanju emocionalnih poremećaja, pa tako i na suočavanje pojedinca sa specifičnim situacijama ...kao što je ispit.
Jedan je od ciljeva ispitivanja bio utvrditi strukturu Upitnika metakognitivnih vjerovanja na uzorku naših studenata. Zanimalo nas je i koliki je doprinos metakognitivnih vjerovanja, kao i automatskih misli za vrijeme učenja i polaganja ispita, objašnjenju ispitne anksioznosti i uspjeha na studiju.
Ispitano je 440 studenata različitih fakulteta i godina studija, 301 djevojka i 139 mladića. Primijenjen je Upitnik metakognitivnih vjerovanja, Upitnik automatskih misli za vrijeme učenja i polaganja ispita i Spielbergerov upitnik ispitne anksioznosti. Studenti su procjenjivali i atribucije akademskoga uspjeha na skali od 4 stupnja za 4 atributa (sposobnosti, trud, okolnosti i sreća).
Na Upitniku su metakognitivnih vjerovanja potvrđena tri originalna faktora (vjerovanja o nemogućnosti kontrole i opasnosti, kognitivna kompetentnost i kognitivna samosvjesnost), dok su čestice preostalih dvaju, koji opisuju stav prema brizi i pozitivna vjerovanja o korisnosti brige, nastali kao kombinacija čestica dvaju originalnih faktora – pozitivnih vjerovanja o zabrinutosti i negativnih vjerovanja koja uključuju praznovjerje, kažnjavanje, odgovornost i potrebu za kontrolom.
Rezultati su hijerarhijskih regresijskih analiza pokazali da ispitane kognitivne varijable značajno bolje objašnjavaju ispitnu anksioznost nego akademski uspjeh studenata. Specifični su prediktori ispitne anksioznosti vjerovanja o korisnosti i funkcionalnosti brige, kao i vjerovanja o nemogućnosti njezine kontrole i opasnosti, kako i sva četiri tipa automatskih misli pri učenju, s nedostatkom motivacije i interesa kao negativnim prediktorom. Samo eksternalne atribucije (okolnosti) su značajan prediktor ispitne anksioznosti.
PDF
