Akademsko postignuće već nekoliko godina zaokuplja pažnju istraživača, što je rezultiralo velikim brojem istraživanja koja ispituju brojne faktore koji pridonose uspjehu i neuspjehu studenata.
Ovim ...se istraživanjem željelo ispitati vezu akademskog postignuća, ispitne anksioznosti i automatskih misli, na uzorku studenata hrvatskih sveučilišta. U istraživanju je sudjelovalo 413 studenata drugih, trećih i četvrtih godina različitih fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Zagrebu.
Prema dobivenim rezultatima postoji značajna povezanost automatskih misli kod učenja, ispitne anksioznosti i akademskog postignuća studenata. Studenti kojima se rjeđe javljaju negativne automatske misli i koji imaju manje izraženu kognitivnu komponentu ispitne anksioznosti ujedno postižu i bolji uspjeh, mjereno prosječnom ocjenom na studiju. Ako se postignuće mjeri subjektivnom procjenom (zadovoljstvo sobom kao studentom), rezultati pokazuju da su zadovoljniji oni studenti koji izvještavaju o rjeđem javljanju negativnih automatskih misli i češćem javljanju pozitivnih misli te koji navode da doživljavaju manje i fizioloških i kognitivnih simptoma ispitne anksioznosti. Također, analiza rezultata pokazuje da se studenti s visokom i niskom anksioznošću međusobno razlikuju u čestini javljanja automatskih misli kod učenja i zadovoljstvom sobom, ali da nema razlike u prosječnoj ocjeni koju postižu na studiju.
Ispitivanjem su se željele provjeriti razvojne razlike u ulozi
automatskih misli u objašnjenju školskog uspjeha kod djece.
Primijenjena je ranije konstruirana skala za procjenu automatskih
misli pri ...učenju. Osim automatskih misli pri učenju, učenici su
procjenjivali ispitnu anksioznost, kao i svoje navike učenja. Sva tri
tipa negativnih misli, ali ne i pozitivne automatske misli, pokazale
su se značajnim prediktorom školskog uspjeha, dok su pozitivne
misli, kao i negativne misli koje odražavaju strah od neuspjeha i
strah od razočaranja roditelja, značajni prediktori zadovoljstva
učenika. Kognitivna ispitna anksioznost značajan je negativni, a
fiziološka značajan pozitivni prediktor školskog uspjeha kod svih
učenika. Djevojčice imaju značajno više negativnih misli koje
opisuju strah od neuspjeha u odnosu na dječake, što se kod njih
odražava i u jače izraženoj ispitnoj anksioznosti. One ulažu više
napora u učenje i postižu bolji uspjeh, ali su manje zadovoljne
svojim školskim dostignućima od dječaka. Premda nema dobne
razlike u učestalosti pozitivnih misli, stariji učenici imaju više
negativnih misli od mlađih, kao i jače izraženu ispitnu
anksioznost.
2001. godina je za ekonomsku znanost u Hrvatskoj jubilarna, jer se te godine proslavila 80. obljetnica postojanja Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Naime, mogli bismo reći da je najveći dio ...ekonomsko-znanstvenog stvaralaštva u tom relativno dugom vremenu nastao upravo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dok se tek manji dio toga stvaralaštva odnosi na ostale znanstvene institucije. Kada je riječ o retrospektivi, odnosno povijesnom prikazu znanstvene produkcije
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (što istovremeno znači u najvećoj mjeri i cjelovite produkcije u Hnatskoj), neizbježno se postavlja potreba kritičkog preispitivanja jednog vremena koje je sada iza nas, a radi se, dakako, o socijalističkom sustavu. Općepoznato je da ideologija komunizma, eufemistički rečeno, “nije bila pogodan okvir” za istinsko stvaralaštvo kako u ekonomskoj znanosti i edukaciji, tako i u ekonomskoj praksi. U kojoj mjeri je komunistička ideologija određivala
ekonomsku znanost i edukaciju, a koliko je znanost kao takva bila i morala biti ancilla te ideologije? Kakve je posljedice taj odnos vladajuće ideologije i ekonomske znanosti imao na samu znanost, ali i na šire društveno okruženje?
Pisac je čitavo djelo razdijelio u dva djela i uvod, u kojem govori o crkvenim i političkim prilikama od 7-15 stoljeća, te kako su Turci osvojili biokovsko-neretvansko područje, borbu za oslobođenje ...od Turaka i učešće franjevaca u toj borbi...
Cilj je ovog istraživanja bio objediniti neke dispozicijske te neke situacijske varijable kako bi se utvrdilo koje više doprinose uspjehu na ispitu i zadovoljstvu postignutim uspjehom. Ujedno se ...želio provjeriti odnos između dispozicijskih (socijalna anksioznost, ispitna anskioznost kao crta ličnosti i opća samoefikasnost) i situacijskih varijabi (ispitna anksioznosti kao stanje, samoefikasnost u ispitnoj situaciji i automatske misli tijekom polaganja najtežeg ispita na godini) te objektivnog i subjektivnog ishoda ispita. Istraživanje je provedeno u tri dijela. Sudjelovali su studenti i studentice prvih, drugih i trećih godina studija Sveučilišta u Rijeci. Rezultati su pokazali da su situacijske varijable važnije za objašnjavanje uspjeha na ispitu nego što su to dispozicijske. Socijalna anksioznost te pozitivne i ohrabrujuće automatske misli pozitivni su prediktori uspjeha na ispitu. Utvrđeno je i da su situacijske varijable one koje značajno doprinose objašnjavanju zadovoljstva zbog uspjeha postignutoga na ispitu. Samo pozitivne i ohrabrujuće automatske misli imaju značajan samostalan doprinos u objašnjavanju zadovoljstva uspjehom postignutom na ispitu.
Autori pregledno prikazuju razvoj stručnoznanstvene misli u svijetu i u nas o odontogenim tumorima, tom specifičnom području oralne patologije. Pregled svjetske literature pokazuje veliko zanimanje ...kliničara i patologa te vrtoglav razvoj znanstvene misli od razdoblja Faucharda, “preko zlatnoga doba stomatologije ” u Americi do suvremenih pogleda i klasifikacija Svjetske zdravstvene organizacije nastalih na temelju znanstvenih i stručnih istraživanja uglednih svjetskih oralnih patologa i kliničara. Pregled literature objavljene u nas o toj problematici pokazuje velike razlike i što se tiče vremena postanka, i što se tiče brojnosti opisa raznih tumora i što se tiče znanstvenih istraživanja na tome polju te ukupnog zanimanja znanstveno stručnih kadrova koji bi se spomenutom potologijom mogli baviti. Autori zaključuju da je potrebno uspostaviti korak s razvojem svjetskoga znanja o toj patologiji, te zato znanstvena istraživanja i izobrazbu specijalističkih kadrova više usmjeriti k tome području oralne patologije.
Autor razmatra i kritizira dva argumenta iz višesmislice: S. Pinkerov argument iz višesmislice za hipotezu takozvanoga ‘jezika misli’ i argument iz višesmislice protiv davidsonovske ‘semantike ...istinosnih uvjeta’ što ga je predložila K. P. Parsons. Oslanjajući se uglavnom na G. Harmana i D. Davidsona, on nastoji pokazati da Pinker/Parsons argumenti dijele jednu zajedničku strategiju i također impliciraju i/ili
sugeriraju jedan, po njegovu sudu neprihvatljiv, pojam višesmislice. Raspravljajući o Pinkerovu argumentu, on nastoji objasniti na koji su način razlike u tumačenju višesmislice reflektirane u promjenama javnih i svima dostupnih aspekata uporabe jezika. U diskusiji pak o argumentu protiv ‘semantike istinosnih uvjeta’ on, contra Parsons,
nastoji objasniti u kojem je smislu moguće govoriti o istinosnim uvjetima za višesmislice, a da to ne znači prijetnju Davidsonovom pristupu teoriji značenja. Autor, na koncu, brani teoriju višesmislice kao jednoga vida neznanja/neodlučivosti i tvrdi da ta teorija predstavlja i plauzibilniju i realističniju teorijsku opciju od one na
kojoj su Pinker i Parsons temeljili svoje argumente, a koju nalazimo i kod Aristotela (prema jednom tumačenju), K. Bacha ili W. Lycana.
