Ovaj se pregledni rad bavi modalnošću u hrvatskom jeziku, s posebnim naglaskom na hrvatske modalne glagole, a obrađuje različite recentne teme koje zauzimaju važno mjesto u istraživanjima modalnosti. ...Rad prikazuje različite pristupe modalnosti u hrvatskoj literaturi kao i neka od najvažnijih pitanja u istraživanjima modalnosti te njihov značaj za hrvatski jezik. Teme kojima se rad bavi uključuju glavne značenjske karakteristike modalnih glagola, kao što su modalna snaga i značenje, sintaksu modalnih glagola te slojevite modalne strukture. Rad zaključuje promišljanje o mogućim budućim istraživačkim temama u području modalnosti u hrvatskom jeziku.
U ovom radu sagledava se kompleksnost deontičke modalnosti iz perspektive multidisciplinarnog pristupa zasnovanog na sintezi semantike, pragmatike, analize diskursa i poruka neizrečenog. Uočeni su ...ključni pragmatički mehanizmi koji omogućavaju isporuku nameravanog govornikovog značenja, kao i njegovo prepoznavanje od strane sagovornika. Teorijski okvir zasniva se na sintezi funkcionalne lingvistike, koja jezik posmatra iz perspektive uzajamnog odnosa pojedinca i društvenog konteksta. U prvi plan istaknuta je Palmerova klasifikacija modalnosti, potom semantička klasifikacija značenja deontičke modalnosti. Metodologija istraživanja zasnovana je na kontrastivnoj analizi korpusa u engleskom i srpskom jeziku. Korpus primera prikupljen je iz pisanih intervjua sportskog žanra iz britanskih, američkih i srpskih dnevnih novina, nedeljnika i časopisa. Glavni kriterijum za odabir tekstova u oba jezika bio je govornik. Korpus primera na engleskom jeziku odabran je iz novina The Source, The Independent, The BBC, a korpus primera iz srpskog iz Sportskog žurnala, Balkan-handball, Ekspres. Identifikovano je nekoliko ciljeva analize, poput identifikacije sintaksičkih struktura u okviru deontičkih modalnih operatora u engleskom i srpskom jeziku, ili značenja koja ti operatori impliciraju u oba jezika. Ovo istraživanje sagledava kompleksan odnos jezika i društva, ističući u prvi plan značaj jezičke kategorije modalnosti kao jezičkog mehanizma društvenog delovanja posredstvom kog pojedinac ne samo da konstituiše i odražava sopstveni identitet iskazivanjem svojih stavova, već ima mogućnost uticaja na mišljenje, stavove i identitet drugih učesnika interakcije, a time i na celokupno društvo.
Predmet ovog rada jeste manipulativna strategija ograđivanja kojom se novinar služi u novinskim izvještajima na srpskom i njemačkom jeziku kako bi iskazao svoj nedostatak opredijeljenosti prema ...istinitosti propozitivnog sadržaja. Ovakav vid distanciranja od propozitivnog sadržaja u lingvističkoj literaturi svrstava se u domen modalnosti, i to indirektne epistemičke modalnosti. U ovom radu ćemo kontrastivnom metodom ukazati na spektar jezičkih sredstava karakterističnih za ovaj vid modifikovanja iskaza u svjetlu činjenice da govorno lice nije izvor informacije, pri čemu ćemo istovremeno istaći sličnosti i razlike u pomenutim jezicima.
Cilj ovog rada je da na primerima engleskog i srpskog jezika pokaže značaj koji modalni prilozi imaju u istraživanju modalnosti, kao i da ukaže na pojedine nedostatke sa kojima se suočavaju ...istraživači koji posežu za domaćom literaturom u datoj oblasti. Služeći se terminologijom teorije modalnosti kao epistemičke deikse, analiziraju se primeri iz korpusa kako bi se pokazalo da, u domenu epistemičke modalnosti, modalni prilozi mogu da izražavaju pojam stepena na epistemičkoj skali na način na koji to modalni glagoli nisu u stanju. Gradijentnost epistemičkih modalnih priloga analizira se u situacijama kada stoje samostalno ili pak kada kolociraju sa drugim rečima u iskazu sa kojima zajedno izražavaju modalnost, poput modalnih glagola ili drugih priloga koji se nazivaju intenzifikatorima.
Modalnost u hrvatskom jeziku Werkmann Horvat, Ana
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/2023, Letnik:
49, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Ovaj se pregledni rad bavi modalnošću u hrvatskom jeziku, s posebnim naglaskom na hrvatske modalne glagole, a obrađuje različite recentne teme koje zauzimaju važno mjesto u istraživanjima modalnosti. ...Rad prikazuje različite pristupe modalnosti u hrvatskoj literaturi kao i neka od najvažnijih pitanja u istraživanjima modalnosti te njihov značaj za hrvatski jezik. Teme kojima se rad bavi uključuju glavne značenjske karakteristike modalnih glagola, kao što su modalna snaga i značenje, sintaksu modalnih glagola te slojevite modalne strukture. Rad zaključuje promišljanje o mogućim budućim istraživačkim temama u području modalnosti u hrvatskom jeziku.
This review paper focuses on modality in Croatian, with a special emphasis on Croatian modal verbs, and covers various recent topics that occupy an important place in modality research. The paper presents different approaches to modality in Croatian literature, as well as some of the most important questions in modality research and their significance for the Croatian language. The topics covered in the paper include the main semantic characteristics of modal verbs, such as modal force and flavour, syntax of modal verbs, and layered modal structures. Finally, the paper concludes with reflections on possible future research topics in the field of modality in Croatian.
Dvosmislenost modalnih izraza između korijenskih i epistemičkih značenja svojstvena je mnogim jezicima. U radu se analiziraju značenja koja modalni glagoli must i may u engleskom jeziku imaju kao ...nosioci korijenskih i epistemičkih značenja. Zatim se analiziraju značenja njima odgovarajućih modalnih glagola u srpskom jeziku, morati i moći. Cilj rada je da se ispita u kojoj mjeri se značenja ovih modalnih glagola poklapaju u dva jezika. Model koji se koristi prilikom analize modalnosti je teorija metaforičkog proširenja prema kojoj se modalni glagoli posmatraju kao metafore (odsustva) sila i prepreka. Zaključak je da se engleski i srpski, kada je riječ o ovim modalnim glagolima, u potpunosti poklapaju na semantičkom nivou.
V Breviarium notatum Strigoniense (kompiliranim konec 13. stol. v Esztergomu) se pojavljata dve obliki climacusa: običajno je prvi ton znaka zapisan z dvojnim punctumom, mestoma pa se pojavlja tudi ...oblika, kjer je prvi ton znaka podan le z enim punctumom. Oba znaka nastopata bodisi samostojno bodisi kot sestavina širših sestavljenih znakov. Climacus z dvojnim punctumom nastopa zlasti na ključnih tonih modusov; na teh tonih se pojavlja tudi climacus z enojnim punctumom, vendar ne tako izrazito. Iz tega je mogoče sklepati, da je prvi ton climacusa z dvojnim punctumom podaljšan oz. na neki način poudarjen, in da je med obema oblikama znaka rahel pomenski razloček. Vendar se zdi, da pisec pri razločevanje dveh oblik znaka ni bil dosleden; znak z dvojnim punctumom je uporabljal tudi za zapis običajnega postopa treh ali več tonov v smeri navzdol.
Trije Kyrie iz maš Janeza Krstnika Dolarja (1621–1673) potrjujejo skladateljev izčiščen skladateljski postopek in poglobljeno glasbeno gramatiko. Njun okvir je razvidna poznorenesančna fuga, njena ...glasbena vsebina pa temelji na kompleksnem glasbeno-mišljenjskem redu časa, na glasbenem jeziku, ki se že osvobaja starega razvejanega sveta heksakordov, pomensko pa je vsestransko še trdno zasidran v modalnem okviru.
U kontekstu kategorijalnih obilježja glagola u radu se analizira sustav glagolskih vremena, a pritom i ostalih glagolskih oblika (imperativ, kondicional, optativ, glagolski prilog), na razini uporabe ...i značenja u mjesnim govorima kajkavskoga narječja. Uporaba glagolskih vremena, na osnovi dosadašnjih gramatičkih opisa glagola, temelji se na apsolutivu i relativu, tj. apsolutnoj (primarnoj) i relativnoj uporabi glagolskih vremena. Osnovna značenja glagolskih vremena i oblika unutar dviju temeljnih uporaba različita su, npr. svevremenost, habitualnost, poslovičnost, modalnost i dr. Analiza se provodi na primjerima rečeničnih oprimjerenja značenja u rječničkim člancima na korpusu objavljenih rječnika mjesnih kajkavskih govora.
Jezikovna modalnost ali naklonska sestavina jezika, eden izmed najznačilnejših pojavov v procesu sporazumevanja, s širšega zornega kota zadeva odnos, ki ga govorec vpisuje v besede, ko pripoveduje, ...sprašuje, izraža želje ali poskuša usmeriti pozornost v to, kar govori. Tradicionalno gledano, sodijo pod široko etiketo jezikovne modalnosti raznolike formalne manifestacije: glagolski naklon, modalni glagoli, določeni prislovi in členki, intonacija in podobno.Pričujoča študija se osredotoča na nekatere glagolske kazalnike (marcadores verbales) epistemične modalnosti v španščini in proučuje njihovo vlogo pri razvoju sporazumevalnih zmožnosti. Epistemično modalnost razumemo kot jezikovno izražanje govorčeve zaveze do »faktualnosti« oziroma do objektivne predstavitve izjave. V prvem delu članka se izpostavijo tiste modalne glagolske perifraze in posamezni glagolski časi, ki v določenih kontekstih signalizirajo epistemično modalnost in evidencialnost v tako imenovanih »citatnih« ali »polifoničnih« rabah. Drugi del študije predstavi izsledke analize šestih učbenikov za španščino kot tuji jezik (ravni SEJO B1, B2 in C1), s katero se je želelo ugotoviti, na kakšen način se ti mehanizmi v učbenikih sistematizirajo ter kakšen je njihov prispevek k razvoju sporazumevalnih jezikovnih zmožnosti (po SEJO: jezikovnih, sociolingvističnih in pragmatičnih zmožnosti). Menimo namreč, da eksplicitno poučevanje epistemične modalnosti pri pouku španščine kot tujega jezika bistveno prispeva k usvajanju jezikovne rabe, zato si zasluži večjo pozornost.
PDF
