Tekst se bavi pitanjem intelektualaca kao sociološkim problemom. U kulturnoj klimi "kasne modernosti" to je pitanje iznova snažno aktualizirano i ta je činjenica poticajna za nove sociološke ...dijagnoze i istraživanja. Polazeći od poznate teze Juliena Bende o "izdaji klerika" (intelektualaca), tekst pokušava odgovoriti na pitanje koliko je ta intransingentna ocjena točna. Analiza pokazuje da nije riječ o "izdaji" u doslovnom smislu riječi, nego o promjeni socijalnih i kulturnih okvira u kojima djeluju modemi intelektualci. Proces preobražaja tih okviru obuhvaća tri ključna dinamična faktora: transformacijsku snagu tižištu, simbiozu znanja i moći i integraciju intelektualaca u političku klasu. Djelovanjem triju navedenih faktora moderni su intelektualci objektivno izgubili svoju funkciju "misionara", ali u uvjetima globalizacije i globalnog pluralizma traže nove modele zalaganja za opće vrijednosti i ideje.
Autor iznosi tezu da za moderni model društvene preobrazbe nije karakteristična ekspanzija racionalnosti. Naprotiv, moderni model traga za mogućnošću određivanja neposrednog života kao središnje ...društvene realnosti. Iz te odluke proizlazi razmjerno konzistentan program rekonstrukcije »oslobođenog života«, u rasponu od nove predodžbe o znanju, gdje predracionalne sinteze imaju istu vrijednost koju imaju i racionalne, nove predodžbe o ljubavi do nove koncepcije stroja. U društvenoj zbilji suvremenog društva, međutim, primjena toga modela prožimlje se i sudara s primjenom modela preobrazbe podrijetlom iz predmodernog razdoblja ili iz razdoblja prosvjećenosti. U tom je modelu središnja figura realnosti racionalni akter. Ta dva modela, dakle, funkcioniraju kao oprečni i komplementarni. Post/moderno razdoblje specifično je po tome što se u njemu događaji »dvostruko kodiraju« s obzirom na oba spomenuta modela. Autor drži da je baš ta činjenica dvostrukog kodiranja stvarno uporište ekologijske kritike.
NAPREDAK I MOĆ Kalanj, Rade
Socijalna ekologija,
10/1993, Letnik:
2, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
Posljednja desetljeća 20. stoljeća obilježavaju dva istodobna procesa: planetarna nastojanja prema demokraciji, odnosno sukobi oko uspostavljanja demokratskih poredaka, i strahovi za budućnost ...čovječanstva uzrokovani ekološkom krizom. U tom se sklopu aktualizira pitanje političke moći, kako u konceptualnom tako i u povijesno-praktičnom smislu. Time se, dakako, aktualizira i pitanje prirode, odnosno prirodne okoline, kao područje očitovanja političke moći. Kompleksno sagledavanje toga problema nije, međutim, moguće bez rekonstrukcije pojma moći u razdoblju novovjekovne znanosti i u epohi oblikovanja političke sfere modernog društva. Slijedeći tu analitičku logiku, ovaj tekst pokušava pokazati isprepletenost tehnoznanstvene i političke moći, njihove razine i antinomije u doba racionalizacije. Pokušava se odgovoriti i na pitanje o tome koje su glavne značajke oblikovanja političke moći nad prirodom u doba tehnoznanstvenog napretka i demokratskog konstituiranja političke volje.
Fang Dongmei (1899–1977) je eden osrednjih predstavnikov druge generacije modernega konfucijanstva, četudi se sam nikoli ni izrecno izrekel samo za konfucijanca, temveč je vselej poudarjal, da je po ...duši poleg tega tudi daoist in budist. Vsekakor je teoretski doprinos tega, na zahodu še vedno precej neznanega modernega filozofa k moderni kitajski filozofiji vreden podrobnejše obravnave. Pričujoči članek se osredotoča predvsem na analizo in interpretacijo ontoloških in epistemoloških vidikov njegove filozofije, pri čemer so v ospredju njegovi koncepti celostne harmonije, konfucijanskega moralnega sebstva, ustvarjalne ustvarjalnosti, enotnosti dejstev in vrednot, ter razuma in intuicije.
PDF