U članku se istražuje na koji se način monetarna politika Eurosustava prilagođavala u krizama. Obuhvaćene su sve četiri velike krize od osnivanja Europske središnje banke 1999. do danas (globalna ...ekonomska kriza, kriza europskog javnog duga, kriza zbog pandemije koronavirusa i kriza zbog rusko-ukrajinskog rata). Pozornost je najviše usmjerena na recentno troipolgodišnje razdoblje od početka 2020. do sredine 2023., koje obuhvaća veliku krizu zbog pandemije koronavirusa, na koju se nastavila kriza zbog rusko-ukrajinskog rata. Cilj je istraživanja utvrditi u kojoj je mjeri Eurosustav koristio standardne instrumente, a zbog čega je uvodio nove nestandardne mjere monetarne politike. Od nestandardnih mjera monetarne politike Eurosustava osobito je istaknuta kupnja vrijednosnih papira. Napravljena je analiza odabranih bilančnih pozicija iz konsolidirane bilance Eurosustava, koje odražavaju primjenu najvažnijih instrumenata i mjera monetarne politike Eurosustava. Metodama sinteze i komparacije rezultati te analize uspoređeni su i povezani s kretanjem najvažnijih monetarnih makroekonomskih varijabli, a to su referentna kamatna stopa Europske središnje banke, najširi monetarni agregat i stopa inflacije europodručja.
The paper studies the ways in which the monetary policy of the Eurosystem adapted during crises. It comprises four great crises that have taken place since the European Central Bank was founded in 1999 (the global economic crisis, the European sovereign debt crisis, the COVID-19 pandemic crisis, and the Russo-Ukrainian War crisis). Most consideration is given to the recent three-and-a-half-year period from the beginning of 2020 to mid-2023, encompassing the great COVID-19 pandemic crisis, followed by the Russo-Ukrainian War crisis. The research objective was to determine to what extent the Eurosystem used the standard instruments, and what led it to introduce new non-standard monetary policy measures. From the non-standard monetary policy measures by the Eurosystem, especially highlighted is the purchase of securities. An analysis of the balance sheet positions from the consolidated balance sheet of the Eurosystem was made, which reflects the application of the most significant instruments and monetary policy measures of the Eurosystem. We used synthesis and comparison methods to compare and relate the analysis results with the most significant trends of the monetary macroeconomic variables, which are the European Central Bank reference interest rate, the broadest monetary aggregate and the inflation rate of the euro area.
Pretpostavka je da ekspanzivna monetarna politika pogoduje smanjenju nezaposlenosti, a vrijedi i obrnuto. U tom kontekstu definiran je status monetarne politike koji se naziva monetarnim uvjetima. Za ...to je korišten indeks financijskih uvjeta IFIS koji objavljuje Ekonomski institut, Zagreb, kao sintetički pokazatelj stanja brojnih monetarnih varijabli (27 varijabli). Analizom kretanja restriktivnih i ekspanzivnih monetarnih uvjeta prikazanih IFIS indeksom i stope nezaposlenosti koja je provedena u ovom radu, može se zaključiti da postoji jaka veza između indeksa makroekonomskih monetarnih uvjeta i nezaposlenosti u Hrvatskoj. Ta veza djeluje s pomakom od godinu dana, odnosno promjena monetarnih uvjeta dovodi do promjene u ukupnoj stopi nezaposlenosti nakon godinu dana. Iako postoji veza i između monetarnih uvjeta i nezaposlenosti mladih, ona je slabija jer na nezaposlenost mladih značajnije utječu drugi čimbenici. To su prije svega iseljavanje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i liberalizacije na tržištu rada.
Suvremene središnje banke koriste se brojnim monetarnim instrumentima u provođenju vlastite monetarne politike među kojima priopćenja središnjih banaka zauzimaju sve istaknutije mjesto u odnosu prema ...„konvencionalnim“ mjerama i instrumentima (poput referentnih kamatnih stopa, deviznih intervencija i kratkoročnih intervencija na pojedinim dijelovima financijskih tržišta). Priopćenja središnje banke, konkretnije, u slučaju ovog rada Europske središnje banke (dalje u tekstu: ESB), javljaju se tijekom svjetske financijske i ekonomske krize te krize europodručja. U razdoblju iznimno niskih, čak i nultih kamatnih stopa, odnosno tijekom i nakon svjetske krize, kamatni kanal ESB-a postaje neučinkovit, a priopćenja kao instrument monetarne politike učinkovitije prenose informacije sudionicima financijskih tržišta o smjeru monetarne politike i utječu - usmjeravaju njihova očekivanja, na taj način čineći monetarnu politiku ESB-a učinkovitijom. U ovom se radu nastoji dokazati da priopćenja ESB-a imaju značajan utjecaj na financijska tržišta, putem kvantitativne analize relevantne literature i odluka monetarne politike, te analizom relevantnih empirijskih istraživanja i indikatora poput KOF Monetary Policy Communicator Švicarskog ekonomskog instituta (dalje u tekstu: KOF MPC). Rezultati istraživanja pokazuju da priopćenja ESB-a imaju važnu ulogu u provođenju njezine suvremene monetarne politike, a njihov utjecaj na financijska tržišta iako malen, važan je za usmjeravanje očekivanja, i samih sudionika financijskih tržišta.
U radu se istražuje utjecaj monetarne i fiskalne politike na industrijsku
proizvodnju u Republici Hrvatskoj. Brojna inozemna i domaća istraživanja nastojala su
procijeniti ovaj odnos s ciljem ...pružanja preporuke nositeljima ekonomske politike.
Koristeći panel model, ispituje se kako relativne proizvođačke cijene, državna potrošnja,
osobna potrošnja, kamatne stope, realni efektivni tečaj, te strana potražnja utječu na 23
komponente industrijske proizvodnje prema stupnju tehnološkog intenziteta. Analiza je
provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 2000. do
posljednjeg tromjesečja 2015. godine. Provedena je i analiza utjecaja monetarne i
fiskalne politike na industrijsku proizvodnju za razdoblje prije i nakon nastupanja
gospodarske krize u Republici Hrvatskoj. Rezultati empirijskog dijela istraživanja u
skladu su s domaćom i stranom literaturom te je pronađena statistički signifikantna veza
utjecaja monetarne i fiskalne politike na industrijsku proizvodnju.
Ovaj rad analizira učinke nekonvencionalnih mjera monetarne politike Europske centralne banke (ECB) na nejednakost i (re)distribuciju dohotka u odabranim zemljama članicama eurozone. Pritom je rad ...fokusiran na empirijsko utvrðivanje učinaka nekonvencionalnih mjera monetarne politike ECB-a na odabrani skup makroekonomskih i financijskih indikatora za koje se smatra da imaju implikacije na (re)distribuciju dohotka, te na Gini koeficijent kao temeljnu mjeru ekonomske nejednakosti. Empirijska analiza provedena je u dva koraka. U prvom koraku se na razini eurozone identificira šok monetarne politike ECB-a primjenom strukturnog vektorskog autoregresijskog modela (SVAR) s restrikcijama predznaka. U drugom koraku se identificirani šok monetarne politike ECB-a integrira u VAR modele pojedinačnih zemalja. Na temelju provedene analize zaključuje se da nekonvencionalne mjere monetarne politike ECB-a više povećavaju cijene dionica nego plaće u svim analiziranim zemljama. Uz pretpostavku da nadnice čine relativno veći udio u raspoloživom dohotku stanovništva slabijeg imovinskog stanja u odnosu na imućnije stanovništvo, temeljem ovih rezultata bi se moglo zaključiti da nekonvencionalne mjere ECB-a povećavaju nejednakosti unutar zemalja. Meðutim, analiza učinaka monetarne politike ECB-a na nejednakosti mjerene Gini koeficijentom ne potvrðuje ovaj zaključak, ali ga ni ne opovrgava. Pritom je pozitivan efekt ekspanzivnog monetarnog šoka na dohotke od rada i kapitala kvantitativno veći u periferiji eurozone u odnosu na odabrane zemlje centra. Iako bi ovakav rezultat implicirao da nekonvencionalne mjere ECB-a doprinose smanjenju nejednakosti meðu analiziranim zemljama centra i periferije, u analizi se nailazi i na oprečne rezultate.
U ovom se radu primjenom teorije optimalnih valutnih područja analizira je li Hrvatska spremna za uvođenje eura. Ta teorija predlaže nekoliko kriterija koje bi neka država trebala zadovoljiti da bi ...mogla uspješno funkcionirati u uvjetima zajedničke monetarne politike. Većina kriterija odnosi se na utvrđivanje stupnja ekonomske integracije između pojedine države i monetarne unije, s obzirom na to da snažna ekonomska integriranost implicira manji rizik asimetričnih šokova. Analiza pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo trgovinski i financijski vrlo integrirano s europodručjem, poslovni je ciklus usklađen s poslovnim ciklusima najvećih država članica europodručja, a pristupanjem EU-u povećao se i stupanj političke integracije između Hrvatske i ostalih članica. Prema tim kriterijima može se zaključiti da će Hrvatska učinkovito funkcionirati u uvjetima zajedničke monetarne politike. Nasuprot tome, relativno su slaba ostvarenja Hrvatske kada je riječ o kriteriju diversificiranosti gospodarstva. Osim povoljnih ostvarenja Hrvatske prema većini kriterija teorije optimalnih valutnih područja, postoje i drugi važni argumenti u prilog uvođenju eura u Hrvatskoj. Naime, uvođenjem eura nestao bi problem visoke euroiziranosti hrvatskoga gospodarstva, kao i niz drugih rizika i ograničenja koji proizlaze iz tog problema. Uvođenjem eura Hrvatska bi stoga napravila važan korak u smjeru dugoročnog očuvanja makroekonomske stabilnosti.
Fiskalni sirenski zov Vladimir Gligorov
Političke perspektive (Beograd ),
01/2013, Letnik:
3, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Tekst se bavi pitanjem svrhe postojanja fiskalnih saveta. Zašto oni postoje i čemu služe? Ideja teksta je da se fiskalna politika, koju vodi političko telo, što je moguće više približi idealu po kome ...je politika (policy) zasnovana na pravilima koja proističu iz obaveze da se ostvare propisani ciljevi. Vlasti i opozicija treba da se obavežu da će se pridržavati pravila, da to unesu u zakon, i da tim zakonom predvide postojanje nezavisnog stručnog tela koje će ih na tu obavezu redovno podsećati. Reč je, dakle, o samo-ograničavanju, sličnom zaštiti od „sirenskog zova“, gde stručno telo treba da podseća da ono što izgleda politički poželjnim zapravo nije dobro.
Ovaj rad bavi se političkom ekonomijom alternativnih režima valutnog kursa i razmatra primenjivost fiksnog režima kursa u privredi Srbije. U radu tvrdim da su rezultati sadašnjeg režima ciljane ...inflacije razočaravajući i da bi, iz niza ekonomskih i političkih razloga, fiksni režim kursa bolje pristajo Srbiji. Rad takođe naglašava da su u tekućoj javnoj debati u Srbiji prisutna velika nerazumevanja i zablude u vezi funkcionisanja fiksnog režima kursa. Nasuprot mišljenju većine domaćih analitičara, fiksni režim kursa je politički održiv i ekonomski superioran u odnosu na sadašnje rešenje.
U radu se analizira monetarna politika HNB-a za vrijeme hrvatske kune. Rad ima dva temeljna cilja. Prvo, ukazati na kanale novčane kreacije i dugoročne trendove koji se mogu čitati iz bilanci ...monetarnih institucija. Drugo, kategorizirati monetarnu politiku HNB-a u različitim podrazdobljima s obzirom na pripadajuće dominantne karakteristike – kako monetarne politike tako i razdoblja u kojem je djelovala. Zajednički nazivnik monetarne politike za vrijeme kune čine relativna stabilnost cijena i nominalnog tečaja naspram njemačke marke, odnosno eura. Shodno tome, krajnji cilj HNB-a može se smatrati uspješno ostvarenim. Ipak, moguće je detektirati značajne nuspojave uslijed pretjeranog naglaska na intermedijarni cilj (nominalno sidro deviznog tečaja), s izvorištem u ideologiziranom načinu korištenja, odnosno nekorištenja instrumenata monetarne politike u 1990-ima. Autor zaključuje kako je monetarna politika u minula tri desetljeća bila faktor stabilnosti i financijske integracije hrvatske ekonomije, ali je i determinirala uzak prostor za rast i realnu konvergenciju prije ulaska u europodručje.
PDF
