Južna Koreja danas je dvanaesta ekonomska sila svijeta i jedna od glavnih izvoznika visoke tehnologije. Rapidan uspon Koreje prema toj poziciji krenuo je devedesetih godina prošloga stoljeća, ali se ...već 1997. pokazalo da nedostaje strukturna podloga za ubrzani rast. Loša ekonomska regulacija i manjak tržišnih mehanizama doveli su Koreju do kraha i stand-byaranžmana. Rad prati ključnu ulogu MMF-a u Južnoj Koreji prilikom njezina oporavka od krize iz 1997. Autor
najprije pokazuje kako je liberalizacija kapitalnih tijekova pridonijela rješavanju problema likvidnosti, ali i potaknula strane investitore na povratak u zemlju. Iduće se prikazuje pozitivan utjecaj stand-byaranžmana na cjelokupan bankovni sustav te niz reformi koje su dovele do poboljšanja njihovih bilanca. Prikazuje se i kako je restrukturiranje korporativnog sektora dovelo do porasta njegove profitabilnosti i učinkovitosti, ali i kako je postavljen niz regulacija koje sprječavaju njegovu novu krizu. Dokazuje se da je prijedlog MMF-a za restriktivnu monetarnu politiku bio pravi odabir za stabilizaciju valute, ali i to da je odluka o povećanju proračunskog deficita pozitivno utjecala na brži oporavak. Na kraju se prikazuje niz lekcija koje su iz krize izvukle Koreja i MMF, ali i onih koje može primijeniti ostatak svijeta.
Uzimajući u obzir specifičnosti makedonskog gospodarstva, kao malog otvorenog gospodarstva s fiksnim tečajem, cilj ovog istraživanja je dati doprinos raspravi o tome jesu li zemlje s takvim ...karakteristikama pod dominacijom monetarnog ili fiskalnog režima i da li se dominacija tijekom vremena promijenila i zašto. Koristi se rekurzivni VAR model kako bi se utvrdilo jesu li proračunska salda u Makedoniji postavljena egzogeno i neovisno od obveza u javnom sektoru u razdoblju 2000. – 2011. Rezultati pokazuju da ciklički prilagođen saldo središnje vlade bitno ne reagira na promjene javnog duga. Tako je osnovni zaključak da se u analiziranom razdoblju malo pozornosti posvećuje razini javnih obveza (javnog duga) u postavljanju diskrecijske fiskalne politike, što pokazuje da fiskalna politika može potkopati cilj monetarne politike, te da dominira nad monetarnom politikom.
Cilj je monetarne politike dugoročno osigurati stabilnost cijena, a kratkoročno pomoći u stabilizaciji cikličkih kretanja outputa. Akcije na području monetarne politike moraju izbjeći probleme ...vremenske nekonzistentnosti i moguće sklonosti nositelja ekonomske politike prema inflaciji kako bi se povećala agregatna potražnja i output. Prihvaćanje utvrđenih pravila umjesto diskrecije 1980-ih godina pokazala su se zbog više razloga nedovoljno uspješnim. Postavlja se pitanje utvrđivanja pravca akcija monetarne politike za ostvarenje spomenutih ciljeva i izbjegavanje problema. U radu se kao mogući pravac koji vodi učinkovitosti razmatra i utvrđuje neophodnost odgovornog ponašanja središnje banke uz neovisnost, transparentnost i ciljanu inflaciju kao nominalno sidro.
Mađarsko nacionalno gospodarstvo, koje je rješavalo dugove javnih financija, slabu učinkovitost u proračunskoj politici i slab kontrolni potencijal, sredinom 2000-ih zahvatila je kriza koja se ...dodatno produbila 2007. i 2008. godine. Prilagodba proračuna provodi se od 2010. godine, unatoč uobičajenoj metodi upravljanja kriznim situacijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije, koja se temeljila na proračunskim ograničenjima. Godine 2013. Mađarska središnja banka koja nije koristila konvencionalne instrumente upravljanja krizom, postala je institucionalni dio državnog financijskog sustava. Potvrdilo se da središnja banka može pomoći fiskalnoj konsolidaciji i potencijalu rasta, i unatoč tome zadržati svoju neovisnost. Uspostavljeni su uvjeti – nekonvencionalnih – pravila za fiskalne i monetarne intervencije unutar najvišeg nacionalnog regulatornog zakonskog okvira čija se usklađenost osigurava zakonodavnim i institucionalnim jamstvima.
Cilj je ovog rada istražiti učinak financijske i monetarne politike na procjenu rizika vezanih uz trgovanje dionicama i mjerenje rezultata Burze vrijednosnica u Ammanu. Da bi se postigao taj cilj ...sastavljen je upitnik i distribuiran slučajnim izborom među sudionicima na tržištu kapitala na burzi u Ammanu u mjesecu siječnju 2017. Od 200 podijeljenih upitnika vraćeno je 180 ispravno ispunjenih. Dobiveni podaci analizirani su pomoću statističkog programa Smart PLS (Partial Least Square). Zaključak istraživanja bio je da financijska i monetarna politika utječu na investicijsko okruženje, a iz rezultata burze u Amanu zaključuje se da je broj dionica kojima se trgovalo pao za 3,3% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a broj izvršenih transakcija opao je za 25,3 % u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Ovaj rad se bavi teorijskim aspektom fenomena vremenskog kašnjenja u djelovanju mjera
monetarne politike. Monetarna i fiskalna politika suočavaju se s fenomenom kašnjenja. Jedno
od kontroverznih i ...opterećujućih pitanja monetarne politike jest priroda i duljina kašnjenja
između izvršenja monetarnih mjera i efekata na makroekonomske agregate. Dok monetarna
strategija ukazuje na nekoliko mogućih razloga kašnjenja ne postoji opća suglasnost u vezi
duljine kašnjenja. Proučavanje fenomena kašnjenja nameće dva pitanja: šta implicira
kašnjenje u odvijanju monetarnih procesa i monetarne politike i zbog čega u uvjetima
neravnoteže vlasnici aktiva nisu sposobni prilagoditi svoje portfolije neposredno? U
ekonomskoj literaturi poznate su dvije kategorije kašnjenja: unutarnje kašnjenje (koje
obuhvaća prepoznavanje problema i provedbu mjera) i vanjsko kašnjenje (koje obuhvaća
reakciju makroekonomskih agregata na provedene mjere monetarne politike). U radu su
deskriptivno navedene različite identifikacije vremenskog kašnjenja a dati su i shematski
prikazi djelovanja promatranog fenomena.
Nezaposlenost je bila i ostala najozbiljniji problem u suvremenim gospodarstvima zbog istovremenih ekonomskih i socijalnih efekata.
Nezaposlenost ima za posljedicu prije svega visoke ekonomske ...troškove, a potom i negativne socijalne posljedice za društvo u cjelini. Kako bi se
nezaposlenost otklonila nužno je znati što se pod njom podrazumjeva, koje vrste nezaposlenosti postoje i kako ih razlikovati. Upravo, razlikovanje pojedinih vrsta nezaposlenosti, koje nam omogućuje Beveridgeova krivulja, je pretpostavka za donošenje učinkovitih mjera za njezino suzbijanje u suvremenim gospodarstvima, s obzirom da svaka vrsta nezaposlenosti iziskuje i zasebne mjere za njezino suzbijanje.
Cilj ovog rada je objasniti i analizirati treba li Centralna banka Rusije uključiti cijene robe na liste varijabli na koje pokušavaju odgovoriti. Proširili smo Dibov Novi Keynesianski DSGE model male ...otvorene ekonomije (2008) s fondom naftne stabilizacije i novo pravilo monetarne politike Taylorovog tipa te smo procijenili model koristeći Bayesovu ekonometriju. Rezultati pokazuju da je blagi odgovor Centralne banke na promjene cijena nafte možda i poželjan u smislu minimiziranja fluktuacije inflacije i outputa samo u slučaju u kojem ne bi postojao fond za stabilizaciju, dok je takav odgovor suvišan kad se „višak“ zarade od nafte može uštedjeti u navedenom fondu..
Cilj ovog rada je ispitati utjecaj poskupljenja nafte na provođenje monetarne politike najvećih naftnih uvoznika. U tu svrhu procjenjujemo modele strukturnog vektora ispravljanja pogrešaka (SVEC) da ...bi pokazali utjecaj poskupljenja nafte na industrijsku proizvodnju, potrošačke cijene i neposredne kamatne stope, elemente Taylorova pravila koji se odnose na četiri najveća naftna uvoznika (SAD, EU, Kina i
Japan). Naši rezultati pokazuju da se rast cijena nafte prenosi na proizvodnju i inflaciju te dovodi do promjena u industrijskoj proizvodnji, potrošačkim cijenama i neposrednim kamatnim stopama koje pak utječu na monetarnu politiku u razdobljima koja slijede. Temeljni zaključak istraživanja je da bi vlasti monetarne politike u
SAD-u, EU, Kini i Japanu trebale identificirati kanale kroz koje cijene nafte utječu na proizvodnju, inflaciju i kamatne stope. U radu se također naglašava važnost određivanja optimalnog okvira monetarne politike kako bi se uklonile negativne posljedice poskupljenja nafte.
Rezultati većeg broja istraživanja pokazali su da manja stvarna neovisnost središnje banke može rezultirati velikim štetnim posljedicama za provođenje monetarne politike. Kraće prosječno trajanje ...mandata guvernera neke središnje banke može biti smetnja za dugoročnije provođenje monetarne politike pri čemu bi središnja banka bila manje zainteresirana za postizanje svojeg primarnog cilja – održavanja monetarne stabilnosti. Upravo stoga se veća učestalost promjene guvernera središnje banke smatra bitnim pokazateljem njezine manje stvarne neovisnosti. Provedeno istraživanje u Hrvatskoj i tranzicijskim zemljama članicama EU-a je pokazalo da u tim zemljama postoji relativno viši stupanj stvarne neovisnosti središnje banke i niža stopa inflacije za vremensko razdoblje od 1998. - 2010. godine. No, isto tako je razvidno da viši stupanj stvarne neovisnosti središnje banke nije više u korelaciji s nižom stopom inflacije kada je monetarna stabilnost već postignuta. Naime, nakon što je monetarna stabilnost jednom postignuta, veća duljina trajanja mandata guvernera središnje banke nije više garant da će stopa inflacije biti niža u odnosu na neku drugu tranzicijsku zemlju koja je također ostvarila monetarnu stabilnost. To naravno nikako ne znači da veća stvarna neovisnost središnje banke nije poželjna. Dapače, može se kazati da promatrane tranzicijske zemlje svoju monetarnu stabilnost dobrim dijelom upravo mogu zahvaliti višim stupnjem stvarne neovisnosti svojih središnjih banaka, ali isto tako da ona sama po sebi nije dovoljna kako bi stopa inflacije bila na potpuno željenoj razini kao što je ona koju primjerice zahtijevaju Maastrichtski kriteriji. Na takvoj razini monetarne stabilnosti niža stopa inflacije može ovisiti o nekim drugim čimbenicima kao što su političko-interesne skupine, usklađenje fiskalne s monetarnom politikom, nesavršenost tržišta rada, nacionalna kultura inflacije i dr.
PDF
