U ovom radu analiziramo novi monetarni fenomen na primjeru hrvatske ekonomije: istodobni rast troška financiranja banaka i bankarskih profita u uvjetima strukturnog viška likvidnosti. Nakon ulaska u ...europodručje, Hrvatska narodna banka (HNB) kao sastavnica Eurosustava sudjelovala je u agresivnom podizanju referentnih kamatnih stopa na centralnobankarsku likvidnost. U konvencionalnim uvjetima neposredni cilj rasta kamatnih stopa je porast cijene zaduživanja poslovnih banaka, a krajnji cilj smanjivanje stope inflacije na ciljanu razinu. Međutim, nakon dvije značajne krize – Velike financijske krize i krize izazvane COVID-19 pandemijom – monetarni sustav europodručja i Hrvatske karakteriziran je postojanjem strukturnog viška likvidnosti. Samim time rast kamatne stope više nema jednoznačnu interpretaciju u transmisiji monetarne politike: poslovne banke sada zarađuju i na viškovima i na plasmanima. Navedeno ima teorijske i praktične posljedice, a fokus ovog rada je na praktičnim posljedicama po hrvatsku ekonomiju u kratkom roku. Dva su temeljna opažanja koja čine preduvjete navedenog monetarnog fenomena. Prvo, iako je HNB tek odnedavno članica Eurosustava, u Hrvatskoj postoje visoke razine akumuliranih viškova likvidnosti radi višegodišnje obrane deviznog tečaja. Drugo, hrvatsko bankovno tržište karakterizirano je visokim tržišnim udjelom najvećih banaka u ukupnoj imovini kreditnih institucija. Posljedica je rast neto kamatnih prihoda banaka, odnosno asimetričnost transmisije restriktivne monetarne politike s obzirom na namjenu budući da se demotiviraju investicije i štednja istovremeno. Ovo transmisiju monetarne politike čini suboptimalnom, a bankarske profite brzo rastućima. Zbog toga, početni rast kamatnih stopa u Hrvatskoj može se smatrati subvencijom javnog prema privatnom sektoru stranog vlasništva, što posljedično čini vjerojatnost odljeva navedenih sredstava u inozemstvo visokom. U izostanku monetarne autonomije, mogućnosti lokalne intervencije ekonomske politike primarno su u domeni fiskalne vlasti.
Proučavanja kreditnog kanala monetarne transmisije dokazala su njegovo nejednako djelovanje u pojedinim sustavima. Niz je čimbenika koji potencijalno djeluju ograničavajuće na prohodnost kreditnog ...kanala; veličina, kapitaliziranost, likvidnost, vlasnička struktura, razvijenost financijskog sustava i dostupnost ne bankovnog financiranja. Djelovanje kreditnog kanala u Republici Hrvatskoj analizirano je na podacima skupine malih domaćih banaka i dvije velike banke u stranom vlasništvu. Veličina banaka ograničavajući je čimbenik djelovanja kreditnog kanala u Republici Hrvatskoj. Drugi potencijalni ograničavajući čimbenik djelovanja kreditnog kanala je vlasnička struktura poslovnih banaka, no njeno djelovanje u radu nije podrobnije analizirano.
Keynesijanska teorija kamatne stope i njezin utjecaj na monetarnu politiku su predmet analize u ovom radu. Kamata je po Keynesu prvorazredni monetarni fenomen, zavisan od ponude i potražnje likvidnih ...novčanih sredstava, fenomen koji veoma snažno utječe na gospodarska kretanja u zemlji i svijetu. Bitan uvjet gospodarske ravnoteže jest jednakost štednje i investicije. Ta jednakost se ne postiže automatski, posredstvom kamatnjaka na tržištu novca, nego naknadno i mukotrpno i to uz komplicirani mehanizam multiplikacije investicija, osobne potrošnje, zaposlenosti i dohotka, što je opet moguće, po Keynesu, osigurati samo aktivnom ekonomskom politikom države, pri čemu monetarna politika ima vrlo važnu ulogu.
Rad ispituje interakciju monetarne politike, fiskalne politike i gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Pritom se koristi strukturni vektorski model s ispravljanjem pogrešaka kako bi se na temelju ...mjesečnih podataka o državnim rashodima, monetarnom agregatu M1 i indeksu gospodarske aktivnosti identificirali trajni i prolazni šokovi. Kointegracijska svojstva vremenskih serija rezultiraju s dva ograničenja koja se odnose na prolaznu prirodu šokova fiskalne i monetarne politike. Treće je ograničenje rezultat pretpostavke o simultanoj interakciji dviju politika. U proučavanju su se učinaka identificiranih strukturnih šokova na analizirane varijable koristile funkcije impulsnih reakcija te dekompozicije varijanci. Rezultati analize upućuju na zaključak da šok agregatne ponude ima statistički signifikantan trajni učinak na sve promatrane varijable u dugom roku; drugo, fiskalna i monetarna politika kreću se suprotnim smjerom, što ukazuje da su korištene kao supstituti; konačno, nije moguće donijeti nedvojben zaključak o utjecaju dviju politika na gospodarsku aktivnost u kratkom i srednjem roku.
Cilj ovog rada je istražiti bitne osobine i način funkcioniranja mehanizma monetarnog prijenosa u Republici Hrvatskoj. Da bi se empirijskim putem procijenio utjecaj provođenja monetarne politike na ...realni sektor u Hrvatskoj, izvršena je analiza vremenskih serija koja uključuje test jediničnih korijena, vektorsku autoregresiju, kointegraciju Johansenovom metodom, Grangerov test uzročnosti te model korekcije odstupanja. Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu da je monetarna politika Republike Hrvatske u tranzicijskom razdoblju značajno utjecala na realni sektor regulacijom novčane mase i deviznog tečaja. Oni također potvrđuju da monetarna politika u Republici Hrvatskoj ne utječe na realnu ekonomsku aktivnost kroz kanal kamatne stope. Budući da se u Europskoj uniji monetarni prijenos na realni sektor uglavnom odvija putem kamatnih stopa, pokazana bi kratkoročna neelastičnost gospodarstva na promjene kamatnih stopa mogla predstavljati problem prilikom ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju. Hrvatska bi ekonomija mogla ili ne reagirati na europske kamatne stope ili bi monetarni prijenos kanalom kamatne stope mogao biti nesimetričan. Međutim, jednom kad se Hrvatska pridruži EMU-u, visoka bi eurizacija hrvatskog gospodarstva mogla pomoći uspostavljanju kamatnog kanala.
Suvremene središnje banke koriste se brojnim monetarnim instrumentima u provođenju vlastite monetarne politike među kojima priopćenja središnjih banaka zauzimaju sve istaknutije mjesto u odnosu prema ...„konvencionalnim“ mjerama i instrumentima (poput referentnih kamatnih stopa, deviznih intervencija i kratkoročnih intervencija na pojedinim dijelovima financijskih tržišta). Priopćenja središnje banke, konkretnije, u slučaju ovog rada Europske središnje banke (dalje u tekstu: ESB), javljaju se tijekom svjetske financijske i ekonomske krize te krize europodručja. U razdoblju iznimno niskih, čak i nultih kamatnih stopa, odnosno tijekom i nakon svjetske krize, kamatni kanal ESB-a postaje neučinkovit, a priopćenja kao instrument monetarne politike učinkovitije prenose informacije sudionicima financijskih tržišta o smjeru monetarne politike i utječu - usmjeravaju njihova očekivanja, na taj način čineći monetarnu politiku ESB-a učinkovitijom. U ovom se radu nastoji dokazati da priopćenja ESB-a imaju značajan utjecaj na financijska tržišta, putem kvantitativne analize relevantne literature i odluka monetarne politike, te analizom relevantnih empirijskih istraživanja i indikatora poput KOF Monetary Policy Communicator Švicarskog ekonomskog instituta (dalje u tekstu: KOF MPC). Rezultati istraživanja pokazuju da priopćenja ESB-a imaju važnu ulogu u provođenju njezine suvremene monetarne politike, a njihov utjecaj na financijska tržišta iako malen, važan je za usmjeravanje očekivanja, i samih sudionika financijskih tržišta.
Postoji bliska veza između režima deviznih tečajeva i monetarne politike. Ukoliko želimo istražiti monetarnu politiku, tada se ponajprije trebaju analizirati režimi deviznih tečajeva. U okviru ...standardne klasifikacije režimi deviznih tečajeva dijele se na čvrsti i fleksibilni devizni tečaj, odnosno na polarne režime ( čvrsti i tekući) s jedne strane, te na srednje s druge strane, iako je važno napomenuti da se unutar srednjeg nalazi mnogo vrsta režima deviznih tečajeva. Preciznije rečeno, prvi dio članka usredotočen je na klasifikaciju režima deviznih tečajeva, dok drugi dio rada analizira kako režimi deviznog tečaja utječu i određuju monetarnu politiku, odnosno monetarnu politiku režima deviznog tečaja: monetarna autonomija nasuprot monetarnoj ne-autonomiji, diskrecija nasuprot obvezujućem odnosu u monetarnoj politici. Obje teme su ključne za zemlje koje su na svom putu u Europsku uniju i zonu eura.
Dosad u Hrvatskoj nije postojalo istraživanje o interakciji institucionalnih portfeljnih ulagača s fiskalnom i monetarnom politikom, pa su mnoga pitanja o njihovu ponašanju u različitim uvjetima ...fiskalne i monetarne politike otvorena kao i pitanja ponašanja fiskalne i monetarne vlasti zbog promjene politike investiranja institucionalnih ulagača-fondova.Istraživanje interakcije portfeljnih ulagača s fiskalnom i monetarnom politikom u ovom radu ponajprije se zasniva na primjeni regresijske analize. Činjenicom da je regresijski model pojednostavljena slika stvarnosti i da nam model daje mogućnost za predviđanje razine zavisne varijable za pretpostavljene vrijednosti nezavisne varijable ovim smo istraživanjem povezali i odgovorili na:a) odnos duga središnje države i ukupne imovine investicijskih i mirovinskih fondova i time uputili fiskalnu politiku na potrebu predviđanja upravljanja javnim dugom prema izvorima financiranja,b) odnos novčane mase (M1) i obvezne pričuve banaka, odnos imovine otvorenih investicijskih fondova i novčane mase (M1) i odnos kretanja kamatnih stopa na dugoročne devizne depozite i imovine otvorenih investicijskih fondova, a time smo omogućili predviđanja ponašanja portfeljnih ulagača u određenim uvjetima monetarne politike.
