Tema članka je prepoznavanje i vrednovanje tipološko-morfoloških, odnosno kulturnopovijesnih i strukturnih obilježja sjeverozapadnog dijela donjogradskog bloka Trg bana Jelačića – Petrinjska – ...Amruševa – Trg N. Š. Zrinskoga – Praška ulica u kontekstu suvremenih konzervatorskih principa i pristupa obnovi povijesnih cjelina. Prikazana je geneza bloka koji nastaje organskim rastom i planerskim zahvatima 19. stoljeća, a građevni je fond (Trg bana J. Jelačića 12, Trg bana J. Jelačića 13 / Praška 3, Praška 5) istražen, analiziran i valoriziran s ciljem izrade preporuka za njegovu obnovu i prenamjenu, uz napomenu da je transformacija uglovnice Hrvatske zemaljske banke prije istražena u sklopu obrade djela arhitekta Ignjata Fischera (M. Bagarić, 2011.). U smjernicama za obnovu naglašava se potreba za integralnim pristupom planiranju urbane obnove koji predlažu međunarodni dokumenti i aktualni konzervatorski pristupi uz afirmiranje povijesnoga urbanog krajolika, kojim se povijesni grad sagledava kao živi organizam u stalnoj promjeni. Očuvanje i unaprjeđenje prostornog identiteta Donjega grada moguće je samo putem zaštite autentičnosti i integriteta povijesnih zgrada.
Teška sepsa i septički šok su ozbiljni globalni zdravstveni problem uz porast incidencije i visoku smrtnost. Najveći broj slučajeva septičnog šoka uzrokuju bolnički stečeni gram–negativni bacili ili ...gram–pozitivni koki. U dijagnostičkom algoritmu bolesnika u sepsi potrebno je učiniti mikrobiološku analizu tkiva i tjelesnih tekućina posebice u bolesnika s otprije poznatom infekcijom pojedinog organskog sustava. U slučaju kada su rezultati dijagnostičkih testova negativni ili se radi o teškoj kliničkoj slici bolesnika unatoč primijenjenim terapijskim postupcima moguće je učiniti i morfološku analizu uzoraka tkiva u dijagnostičke svrhe. Morfološke promjene koje se mogu vidjeti u bolesnika oboljelog od sepse uključuju reverzibilno i ireverzibilno stanično oštećenje, tj. nekrozu stanica, upalne i ostale patološke promjene koje dovode do funkcionalnog zatajenja organa. Analiza
uzročnika moguća je pomoću specijalnih metoda, histokemijskog, imunohistokemijskog i imunofl uorescentnog bojanja. Analizu
morfoloških promjena organa moguće je učiniti i u slučaju smrtnog ishoda bolesnika. Obdukcija je jedna od najpouzdanijih metoda u procjeni točnosti kliničkih dijagnoza. Morfološke promjene tkiva i organa koje se mogu analizirati u bolesnika oboljelih od sepse tijekom dijagnostičkog postupnika, te u slučaju smrtnog ishoda obdukcijom predstavljaju dijagnostičku i konačnu procjenu točnosti kliničkih dijagnoza. Kao takve izravno utječu na njegu i liječenje bolesnika te na poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite.
Unsko sanski kanton (USC) ima velike šumske površine na kojima pitomi kesten Castanea sativa Mill. raste kao samoniklo drvo. Cilj rada bio je utvrditi morfološke karakteristike plodova pitomog ...kestena sa četiri šumske lokacije (Bužim, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša) i sa plantaže gdje je pitomi kesten kalemljen sa italijanskim maronom. Istražen je broj plodova/kg, udio neupotrebljivog ploda, udio jezgre, promjer, širina, visina i težina ploda. Rezultati pokazuju da u 1 kg ima od 160 do 222.5 plodova, od kojih udio neupotrebljivih plodova varira od 0.88 do 6.7%, a udio jezgre od 78.5 do 87.3%. Klasifikacijom prema dijametru, širini, visini i težini ploda, pitomi kesten USK ulazi u kategoriju najsitnijih plodova mediteranskog područja. Statistički značajna razlika (p≤0.01) u broju plodova/kg i masi ploda utvrđena je između lokacija, kao i statistički značajna razlika (p≤0.05) u širini ploda, dok kod dijametra i visine ploda nema razlika. Što se tiče morfoloških osobina, kalemljeni kesten pokazuje bolji kvalitet u usporedbi s
ostalim vrstama.
U djelu Anđele Horvat zaseban i važan dio njezina opusa čine istraživanja urbanistike i arhitekture gradova kontinentalne Hrvatske. Uz velik broj enciklopedijskih natuknica prostornom razvoju gradova ...posvećen je i niz tematskih članaka objavljenih u časopisima i onografi jama u razdoblju od 1950-ih pa do 1980-ih godina. Pišući o gradovima kontinentalne Hrvatske od Čakovca do Iloka, A. Horvat postavila je
emeljne odrednice u istraživanju njihovih prostornih struktura u poslijeratnom periodu, unoseći urbanistiku u područje istraživanja povijesti umjetnosti. Namjera je ovim prilogom odrediti doprinos Anđele Horvat razvoju urbanistike, prikazati osnovna metodološka polazišta i današnje značenje postavljenih teza u proučavanju gradova kontinentalne Hrvatske.
Anatomsko-morfološkom analizom obuhvaćeni su listovi ilirsko-dinarske endemične vrste Festuca bosniaca Kumm. et Sendtn. iz različitih populacija. Nije ustanovljena pravilnost u distribuciji uzoraka s ...9 ili 11 provodnih žila.
Korištenjem poznatih nalazišta ove vrste izrađena je njezina floristička karta.
PDF
