Seksting, definiran kao razmijena seksualno eksplicitnog sadržaja elektroničkim medijima među adolescentima i mladim osobama, aktualna je tema šire javnosti. U ovom je radu predložen teorijski model ...koji objašnjava motivacijske odrednice sekstinga. Autori su na temelju pregleda do sada provedih istraživanja prikazali kako se više empirijski potvrđenih motivacijskih čimbenika može integrirati u predloženi model. Konkretno, analizom su empirijskih istraživanja autori postavili set individualnih i kontekstualnih karakteristika koje objašnjavanju ponašanje kakvo upućuje na seksting. Predložen je sistematski pregled motivacijskih determinanti relevantnih za razumijevanje sekstinga ismjernice za buduća istraživanja u ovom području. Namjera je ovog modela organizacija rezultata do sada provednih istraživanja u teorijski prihvatljiv pristup s ciljem daljnjeg proučavanja sekstinga te poticanje istraživača na dodatni razvoj modela i njegovu primjenu u budućim istraživanjima.
Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u intrinzičnoj motivaciji za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture između učenika i učenica koji rade u različitom motivacijskom okruženju. U ...istraživanju je sudjelovalo 110 učenika i učenica trećih i četvrtih razreda srednje škole. Učenici su ispunili Upitnik intrinzične motivacije i Upitnik percipirane motivacijske klime. Dobiveni rezultati su pokazali da su i učenici i učenice motivirani za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture te da su učenici u odnosu na učenice više intrinzično motivirani i da motivacijsku klimu percipiraju više kooperativnom. Rezultati također pokazuju da su učenici, neovisno o spolu, više intrinzično motivirani u kooperativnom motivacijskom okruženju. Temeljem rezultata ovog istraživanja možemo zaključiti da je potrebno stvoriti kooperativno motivacijsko okruženje na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture koje će povećati intrinzičnu motivaciju učenika da bi podigli kvalitetu nastavnog procesa.
SAŽETAK
Cilj studijeKod postavljanja dijagnoze debljine izrazito je važna komunikacija liječnika s bolesnikom, jer se i sama terminologija ponekada doživljava uvredljivom. Cilj ove studije bio je ...iznaći nazivlje kojim bi se naglasila ozbiljnost medicinskog stanja, ali i ono kojim bi se izbjegla nepotrebna nelagoda zbog imenovanja dijagnoze.
Ispitanici i metodeu studiju je bilo uključeno 500 ispitanika (bolesnici, liječnici, nutricionisti, studenti medicine i društveno-humanističkih znanosti) koji su odgovorili na upitnik evaluirajući četiri naziva koji opisuju debljinu. Analizirani su njihovi stavovi prema terminu koji im je bio prihvatljiv/uvredljiv u zdravstvenom i u svakodnevnom okruženju.
Rezultatipodatci su sakupljeni koristeći online alat SurveyMonkey®. Ispitanici su smatrali nazive ‘pretio’ i ‘adipozan’ prihvatljivima i u zdravstvenom i u svakodnevnom okruženju, a navedeno se najviše odnosi na liječnike i studente medicine. Naziv ‘debeo’ svi su smatrali neprihvatljivim, a najviše nutricionisti. Naziv ‘bucko’ je doživljen kao najviše uvredljiv; zanimljvo je da su ga bolesnici najbolje prihvatili.
Zaključaku dijagnozi debljine terminologiju treba koristiti s oprezom. Imajući u vidu rezultate ove studije, preporučuje se koristiti nazive ‘pretio’ i ‘adipozan’, izbjegavati kolokvijalne nazive, a termin ‘debeo’ koristiti s oprezom.
Cilj rada bio je kvalitativnom metodom istražiti kako studenti/ce razumiju vlastiti proces odabira studija na visokoškolskoj razini. Teorijski okvir činila je teorija situiranih očekivanja i ...vrijednosti Eccles i sur. Istraživačka su pitanja bila: što studenti/ce prepoznaju kao glavne razloge za vlastitu odluku o odabiru studija, kako percipiraju ulogu važnih drugih osoba u odluci o odabiru studija te kako razumiju odnos rodnih stereotipa o studijima i zanimanjima te vlastitog odabira studija. Polustrukturirani intervjui provedeni su sa 44-ero studenata i studentica prve godine sveučilišnih i stručnih studija (22 djevojke i 22 mladića). Tematska analiza intervjua pokazala je da su motivacijska uvjerenja, važne druge osobe te rodni stereotipi imali različite uloge u odabiru studija. Subjektivne vrijednosti, posebno interes, percipirana korisnost i cijena truda, prepoznate su kao važni motivacijski utjecaji. Roditelji, profesori/ce te posebno prijatelji/ce utjecali su na odabir studija svojim savjetima, pružanjem informacija i podrške. Analiza rodne dimenzije pokazala je da je prisutnije shvaćanje da rodni stereotipi nisu utjecali na vlastiti odabir studija. No kada se prepoznaje utjecaj rodnih stereotipa na odabir, on je u skladu s očekivanjima teorije: studenti/ce rodno tipičnih studija navode da su izbjegavali rodno nestereotipne profesionalne odabire, dok studentica rodno nestereotipnog studija (strojarstva) opisuje važnost odbacivanja stereotipa za svoj odabir studija. Praktične implikacije rezultata odnose se na dodatno informiranje učenika/ca o sveučilišnim i stručnim studijskim programima te njihovo osvještavanje o utjecaju rodnih stereotipa na obrazovne odabire radi širenja spektra mogućih odabira studija.
Članak predstavlja rezultate anketnog istraživanja provedenog na uzorku mladih volontera iz cijele Hrvatske (N = 314). Istraživanje je bilo namijenjeno mladima u dobi od 15 do 34 godine koji su u ...prethodna 24 mjeseca sudjelovali u najmanje jednoj volonterskoj aktivnosti. Svrha je ovog rada ispitati povezanost izmeðu volonterske motivacije, vrijednosnih orijentacija i političke participacije mladih. U istraživanju je primijenjena skala volonterske motivacije koja se temelji na funkcionalističkom pristupu volontiranju. Kako bi se ispitala struktura volonterske motivacije, korištena je faktorska analiza kojom su utvrðene četiri latentne dimenzije: razumijevanje i pomaganje, samozaštita i osobni razvoj, karijera te društveni odnosi. Vrijednosti se razmatraju suprotstavljanjem tradicionalnih i modernih orijentacija definiranih kroz postmaterijalizam, europske vrijednosti, solidarnost i religioznost. U radu je korištena regresijska analiza, u kojoj su indeksi volonterske motivacije predstavljali kriterijske varijable, dok su kao prediktorske varijable korišteni sociodemografski indikatori, vrijednosne orijentacije i indeks političke participacije. Prema dobivenim rezultatima, europske vrijednosti i solidarnost s ranjivim društvenim skupinama značajan su prediktor motiva razumijevanja i pomaganja, dok se politička participacija nije pokazala značajnom. S druge strane, društvene odnose kao motiv za volontiranje bolje objašnjava blok sociodemografskih prediktora, dok se iz skupa vrijednosnih orijentacija izdvaja pohaðanje vjerskih obreda kao jedini značajan prediktor.
U radu se govori o najstarijim ojkonimima svetokriškoga područja (bivša provincija
Kielce) ovjerenim u povijesnim dokumentima do kraja 13. stoljeća. Cilj je
rada semantička i strukturna analiza ...prikupljenih ojkonima i utvrđivanje stupnja
očuvanosti izvornih likova imena u promatranoj ojkonimiji. Predmet opisa
jesu podrijetlo i priroda motivacijske osnove, među kojima ima i apelativa i imena.
Pokazalo se da je najviše posvojnih imena, zatim slijede patronimska i topografska
imena. S obzirom na strukturu i gramatiku, analizirana imena podijeljena
su na primarna (neizvedena), sekundarna (izvedena) i sastavljena (dvorječna).
Primarna su imena izvorno imala muški oblik (patronimi, imena od naziva zanimanja,
etnici). U skupini sekundarnih imena najzastupljenija su posvojna i topografska
imena. Provedena analiza pokazala je da je 30,1 % ojkonima preživjelo
do danas u nepromijenjenu, izvornu liku. Ostala imena doživjela su raznovrsne
promjene – neka se tek neznatno razlikuju od izvornoga lika, dok su neka
potpuno promijenjena.
Prema rezultatima prethodnih istraživanja, matematička anksioznost je važna odrednica nižeg postignuća iz matematike među srednjoškolcima. Iako matematička anksioznost utječe na oba spola, neki ...nalazi govore da su djevojke sklonije njezinom pokazivanju, ali ne objašnjavaju kako doprinos različitih dimenzija anksioznosti ovisi o interakciji spola učenika i manifestacija motivacije za učenje matematike. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati učinak spola između matematičke anksioznosti i matematičkoga postignuća posredovanih motivacijom za učenje matematike kod srednjoškolaca. Uzorak je činilo 514 srednjoškolaca iz Srbije (45,3 % učenika), u dobi od 15 do 19 godina. Instrumenti koji su korišteni u istraživanju bili su Upitnik matematičke anksioznosti i Ljestvica motivacije za učenje matematike, dok je matematičko postignuće mjereno kao prosjek ocjena iz matematike na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine. Rezultati moderirane analize medijacije ukazali su na negativan doprinos matematičke anksioznosti postignuću kod oba spola, uz potpuno posredovanje zadovoljstva kod učenika i djelomičnim posredovanjem zadovoljstva i korisnosti kod učenica. Na temelju analize dobivenih rezultata može se zaključiti da je nužno primijeniti različite strategije motivacije za prevladavanje matematičke anksioznosti, što ovisi o spolu učenika.
Cilj istraživanja bio je ispitati samoprocjenu motivacije za promjenu ponašanja osoba s problemom ovisnosti. U provedenim intervjuima sudjelovale su osobe s problemom ovisnosti koje su se nalazile u ...terapijskom programu zajednice Cenacolo i Klinici za psihijatriju Vrapče (N = 8). Podaci su obrađeni tematskom analizom. Kod samoprocjene motivacije za uključivanje u program kod sudionika obje skupine ključnim su se pokazale podrška bliskih osoba, nemogućnost normalnog funkcioniranja te vlastita odluka potaknuta značajnim osobama. Motivacija za vrijeme trajanja liječenja kod dviju skupina sudionika bila je različita. Religioznost i duhovnost motiviraju sudionike iz Cenacola, dok je grupna podrška ključna za sudionike Klinike za psihijatriju Vrapče. Razlika je vidljiva i u razmišljanjima o motivima za apstinenciju, gdje sudionici zajednice Cenacolo naglasak stavljaju na molitvu, a pacijenti Klinike za psihijatriju Vrapče na životne promjene.
The goal of the research was to examine a self-assessment of motivation for behavioural change in persons with an addiction problem. Eight persons with addiction problems participated in interviews in the therapeutic program of the Cenacolo community and Clinic for Psychiatry Vrapče. Data were analysed with thematic analysis. The results show that the most important motivation for inclusion in the program both in the therapeutic community Cenacolo and Clinic for Psychiatry Vrapče was the support from the close persons, problems in everyday functioning, and the decision supported by the important persons. The motivation for behavioural change during the treatment of participants in the therapeutic community Cenacolo and Clinic for Psychiatry Vrapče was different. Religiosity and spirituality are the
most important for participants in the therapeutic community Cenacolo, while group support
was crucial for the participants in the Clinic for Psychiatry Vrapče. The difference was also
visible in reflections about the motives for abstinence. For the participants of the therapeutic community Cenacolo, the motive for abstinence is in prayer, while the participants of the
Clinic for Psychiatry Vrapče see the motivation in important life changes.
Provedeno je istraživanje na uzorku od
2829 učitelja osnovnih i nastavnika srednjih škola iz svih hrvatskih županija s
ciljem otkrivanja njihove percepcije radnih uvjeta kao potencijalnih stresora i
...njihovoj povezanosti s motivacijom za rad, simptomima izgaranja i namjerom za
napuštanje posla. Anketom su ispitani stavovi učitelja potaknuti Skaalvikovim
istraživanjima. Faktorskom analizom dobiveni su vrlo slični rezultati. Dodana
su i pitanja o opterećenju učitelja u online nastavi uzrokovanoj COVOD-19
pandemijom, o pritisku na samostalnost učitelja od strane ravnatelja i
roditelja te o društvenom statusu učitelja. U radu se stavlja naglasak na
analizu rezultata koji se odnose na 504 učitelja i nastavnika informatike,
tehničke kulture i srodnih strukovnih predmeta. Pokazale su se razlike u
stavovima s obzirom na spol, godine staža, razinu škole u kojoj su zaposleni,
vrstu studija kojeg su završili te napredovanje učitelja. Kvalitativnom
analizom komentara učitelja detektirali su se glavni izvori nezadovoljstva iz
perspektive učitelja, kao i potpora ovakvim istraživanjima i nada da će
rezultati utjecati na promjenu odnosa Ministarstva prema učiteljima.
A survey was conducted on a sample of 2829 primary and secondary school teachers from all Croatian counties with the aim of revealing their perception of working conditions as potential stressors and their relationship to work motivation, burnout symptoms and intention to leave
work. The survey examined teachers' attitudes motivated by Skaalvik's research. Factor analysis yielded very similar results. Questions were added about the workload of teachers in online teaching caused by the COVOD-19 pandemic, about the pressure on teacher independence by principals and parents, and about the social status of teachers. The paper emphasizes the analysis of results related to 504 teachers of informatics, technology education and related vocational subjects. Differences in attitudes were shown with regard to gender, years of service, and the level of school in which they are employed, the type of
studies they completed and the promotion of teachers. Qualitative analysis of teachers 'comments revealed the main sources of dissatisfaction from the teachers' perspective, as well as support for such research and hope that the results will change the Ministry's attitude towards teachers.
Ovim istraživanjem pokušat će se odrediti stavovi budućih učitelja vezani uz procjenu učinkovitosti primjene WebQuesta i Wikija pripremljenih za nastavu opće kemije. Također se nastoje otkriti učinci ...njihove primjene na razinu motivacije budućih učitelja za učenje kemije. S tom svrhom koristili smo se mješovitom metodologijom istraživanja. Podaci su dobiveni koristeći se intervjuima u fokus grupama i upitnikom 'Chemistry Motivation Questionnaire'. Uzorak ispitanika sastojao se od 11 budućih učitelja s dva sveučilišta. Promatrala se učestalost prijavljivanja na WebQust i Wiki sustave putem Moodle sustava za upravljanje učenjem/poučavanjem. Rezultati kvalitativne analize pokazali su da je primjena oba sustava imala kognitivni doprinos za buduće učitelje te je potaknula njihov interes na osjećajnoj razini. Što se kvantitativnih rezultata tiče, oni su u ovome istraživanju ukazali na to da budući učitelji imaju pozitivne stavove prema korištenju WebQuest ili Wiki sustava u nastavi, a da njihova motivacija za učenje kemije nije porasla. Pozitivan, značajan odnos, iako na niskoj razini, uočen je kod usporedbe motivacije budućih učitelja za učenje kemije i njihove učestalosti prijavljivanja u Wiki sustav.
PDF
