Europe Thirty Years After 1989 explores what happened in the former socialist countries during the last thirty years and the reasons behind these events. The authors examine how values, memory, and ...identity have been transforming these countries since the year 1989.
Iako je teško prepoznati izravno djelovanje nacionalne kulture na poslovne rezultate, menadžeri trebaju biti svjesni njezine važnosti. S druge, pak, strane, zaposlenicima su jasne uloge veoma bitne ...jer se povećanjem obavijesti o ulogama, percepcije zaposlenika o nesigurnosti smanjuju. Stoga je proučavanje jasnoće uloga na poslu važno, a dokazano je kako ono pozitivno utječe na stavove i ponašanje u radu. Dokazano je kako nepoželjne posljedica niske jasnoće uloga na poslu utječu negativno na razinu izvedbe, pa time i na poslovni rezultat. Cilj je ovoga rada otkriti postoji li povezanost između Hofstedeovih kulturoloških dimenzija i jasnoće uloga na poslu. Istraživanje je provedeno na sekundarnim podacima te je primjenom višestruke linearne regresije i korelacijske analize identificirana pozitivna povezanost između distance moći i jasnoće uloga na poslu te pozitivna povezanost kratkoročne vremenske orijentacije i jasnoće uloga na poslu. Doprinos ovog istraživanja leži u mogućnosti da se karakteristike distance moći i kratkoročne vremenske orijentacije koriste kao alat u osnaživanju jasnoće uloga na poslu među zaposlenicima.
Rad sadrži kratak pregled povijesnog razvoja konstrukta nacionalne kulture i njegove važnosti
u istraživanjima iz područja međunarodnog poslovanja. U radu je dana definicija
konstrukta i dimenzija ...nacionalne kulture, najčešće kritike znanstvenih radova koji se bave
istraživanjem nacionalne kulture kao i prijedlog za teme budućih istraživanja iz područja
međunarodnog poslovanja koja se bave nacionalnom kulturom.
Québec: State and Society, third editionacts as a mirror to a society that continues to transform itself, that adjusts to changes taking place on the international scene, while providing an ...understanding of Québec's unique experience within the world. This completely revised edition is composed of twenty-two original and comprehensive essays on key issues and themes that constitute present-day Québec politics, written by prominent and widely published specialists in areas as diverse as political science, sociology, economics, demography, and history. As a result, this book provides a full account the historical and contemporary Québec environment and offers premises for developments to come.
This edition distinguishes itself by proposing five main themes for surveying the Québec condition, each with its own section. The first of these, "Québec Today: Memory, Identity, and Pluralism", contains essays on historical and contemporary identity narratives and counter-narratives in Québec, including aboriginal/state debates. "Governance" explores issues of Québec public administration, business-government relations, and federal and international relations. "Political Parties and Social Movements" discusses a series of fundamental questions on the role exercised by the various elements of civil society in Québec, ranging from the relevance of political parties to the diversity of social movements. "Education, Language, and Immigration" delves into developments in long-standing issues at the heart of the challenge of pluralism in Québec. "Territoriality, Globalization, and International Relations" tackles questions faced by every contemporary society and proposes new arenas for research for Québec.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- This dissertation treats potential directions for the theoretical foundation of the security culture concept on the basis of ...analysis of various theoretical approaches towards its constitutive elements – culture and security. Firstly, after presenting multifarious theoretical frameworks within the anthropological dimension of the culture concept, the humanological theoretical perspective of culture development is singled out – from the original comprehension of culture as a precondition of survival to the contemporary one, that conceives it as an assumption of development and welfare. Following that way, the security interest has also developed, as one among the essential interests which move the contemporary man. The analysis of the culture concept have helped us to elucidate symbolical meanings and positive values, implicit and explicit ones, in a certain way of life in some culture. The analysis comprises, too, the recognition of elements of the way of life (that in fact, for supporters of other determinations, do not fall into the domain of culture); the organization of state institutions; the structure of institutions which express or dominate social relations; typical forms through which members of society communicate among themselves; the traces of creative human activity in institutions and modes of behaviour. It is also important to present the elements that shape (national) culture, such as symbols, customs, rites and values, as well as elements which signify the field within which national culture may be examined in order to define more closely founded processes that generate it, but also the categories which disturb its order, and which reflect themselves in change, tradition and identity. Thereafter, it follows a review of national culture as a national and public interest, which manifests itself in the way which articulate values, the perception of welfare and the perception of development and endangerment. On the other hand, besides stressing the importance of interdisciplinary investigation, the humanological and culturological model for conceptualization of security is especially discussed, which supplied the initial basis for the elaboration of potentials of its transformed use within the security culture concept, having in mind the protection and preservation of welfare of individual, society and state. Thus, the second segment encompasses defining of theoretical support for the security concept, which has thereafter identified and articulated itself in the structural connection of national culture and national security. In this thesis, various theoretical approaches toward security are analyzed and presented, which have certain repercussions on the conception of this notion through the concepts of security, certainty and the preservation of existence. The analysis of the security concept is performed in the context of possibility of its development, firstly, as a separate human need, and then as an interest in the context of cultural needs, applying the culturological approach, shaped by the category of national security. This segment has showed, too, articulation of culture in security concepts, as well as on the levels of reflection which are manifested through personality, society, community or entity; and it has depicted culture as the national security interest. Analyzing especially the concept of identity and its relationships towards culture and security, we have tried to point to the fact that changes which emerge in social relations during the process of constituting identity and developing from the one form to another – define and strenghten social capacities for establishing the elements of national culture which will be transformed into security culture. Finally, the third segment of the dissertation analyzes theoretical departures in which possible similarities are found, but also disagreements with the concept of security culture, which develops intensively in recent times. In this part, the genesis and development of the concept and term of security culture are described, as well as shifts that have reflected in its conceptual evolution. It have aided us to establish the content and essence of the security culture concept, its features that have synthetical, transpositional and developmental attributes. Furthermore, security culture is presented as a factor of development of national security, including two substantive processes: the first one, as the transfer of national culture into security culture, and, secondly, as the transfer of national security into security culture. We have also interpreted security culture in the light of regional, international and global processes worldwide, as well as through possibility to develop itself institutionally in the relation with social integrations, state and in the framework of international relations. The concept of security culture is analyzed primarily within the anthropologicalhumanological approach towards comprehension of the culture concept, within the manner in which the identity phenomenon have articulated itself from the realm of culture into the domain of security, then the way the security interest is constituted and the relation between national culture and national security is established. The methodology and models for examination of security culture can be represented on the basis of various approaches, and we single out the following: the organizational culture, the approach from the perspective of subculture, the approach from the viewpoint of social capital and humanological approach. In order for the concept to “live”, it is important to focus on its development, as well as on its practical implementation, so we have distinguished the factors which enable it, while we consider among the most significant ones: education, obligation, control and the application of standards. Within the concluding chapter, the results of investigation are systematized and synthesized into an assessment on the nature of theoretical foundations of security culture. The scientific and wider social significance of theoretical vantage points of security culture is discussed, too.- U radu se razmatraju mogući pravci teorijskog zasnivanja koncepta bezbednosne kulture na osnovu analize različitih teorijskih pristupa njegovim konstitutivnim elementima – kulture i bezbednosti. Kao prvo, nakon predstavljanja različitih teorijskih okvira unutar antropološke dimenzije koncepta kulture, izdvojena je humanološka teorijska perspektiva razvoja kulture – od prvobitnog razumevanja kulture kao uslova opstanka, do savremenog, koji je vidi kao uslov razvoja i dobrobiti. Na tom putu se razvijao i interes bezbednosti, kao jedan od suštinskih interesa koji pokreće savremenog čoveka. Analiza pojma kulture pomogla nam je da se razjasne simbolička značenja i pozitivne vrednosti, implicitne i eksplicitne, u određenom načinu života u izvesnoj kulturi. Analiza obuhvata i saglédanje elemenata načina života (koji za pristalice drugačijih određenja zapravo i ne spadaju u oblast kulture); organizaciju državnih institucija; strukturu institucija koje izražavaju ili vladaju društvenim odnosima; karakteristične forme kojima pripadnici društva komuniciraju; tragove kreativne ljudske delatnosti u institucijama i oblicima ponašanja. Takođe je važno da se predstave elementi koji uobličavaju (nacionalnu) kulturu, kao što su simboli, običaji, rituali i vrednosti, ali i elementi koji obeležavaju polje u okviru kojeg se može razmatrati nacionalna kultura da bi se bliže odredili ne samo utemeljeni procesi koji je stvaraju, već i kategorije koje remete njen poredak, a ogledaju se u promeni, tradiciji i identitetu. Zatim sledi predstavljanje nacionalne kulture kao nacionalnog i javnog interesa, što se ispoljava na način koji artikuliše vrednosti, percepciju dobrobiti i percepciju razvoja i ugroženosti. S druge strane, pored naglašavanja značaja interdisciplinarnog proučavanja, posebno je razmatran humanološki i kulturološki model konceptualizacije bezbednosti koji je dao polaznu osnovu za razradu mogućnosti njegove izmenjene upotrebe u okviru koncepta bezbednosne kulture s ciljem zaštite i održavanja dobrobiti pojedinca, društva i države. Stoga drugi segment obuhvata definisanje teorijskog uporišta pojma bezbednosti, koji se zatim identifikovao i artikulisao u strukturalnoj vezi nacionalne kulture i nacionalne bezbednosti. U radu su analizirani i predstavljeni različiti teorijski pristupi bezbednosti, koji imaju određene refleksije na razumevanje ovog pojma kroz pojmove sigurnosti, izvesnosti i očuvanja egzistencije. Analiza pojma bezbednosti odvijala se u kontekstu mogućnosti da se on razvije, prvo, kao posebna ljudska potreba, a zatim kao interes u kontekstu kulturnih potreba, primenjujući kulturološki pristup, uobličen kategorijom nacionalne bezbednosti. Ovaj segment je prikazao i artikulaciju kulture u konceptima bezbednosti, te na nivoima refleksije koji se ogledaju kroz prizmu ličnosti, društva, zajednice ili entiteta; i oslikao kulturu kao nacionalni bezbednosni interes. Analizirajući posebno koncept identiteta i njegove relacije prema kulturi i bezbednosti, pokušali smo da ukažemo na činjenicu da promene do kojih dolazi u društvenim odnosima tokom konstituisanja identiteta i prerastanja iz jednog oblika u drugi – definišu i osnažuju socijalne kapacitete za utvrđivanje elemenata nacionalne kulture koji će se transformisati u bezbednosnu kulturu. Konačno, treći segment rada analizira teorijska ishodišta u kojima se pronalaze moguće sličnosti, ali i razmimoilaženja sa konceptom bezbednosne kulture, koji se u novije vreme intenzivno razvija. U ovom delu prikazani su konstituisanje i razvoj pojma i termina bezbednosna kultura, kao i promene koje su se odslikale u njegovom konceptualnom razvoju. To nam je pomoglo da se utvrdi sadržaj i suština koncepta bezbednosne kulture, njegova obeležja koja imaju sintetička
A Geography of Heritage Graham, Brian; Ashworth, G. J.; Tunbridge, J. E.
2000, 2016-04-29
eBook
The concept of heritage relates to the ways in which contemporary society uses the past as a social, political or economic resource. However, heritage is open to interpretation and its value may be ...perceived from differing perspectives - often reflecting divisions in society. Moreover, the schism between the cultural and economic uses of heritage also gives rise to potential conflicts of interest.
Examining these issues in depth, this book is the first sustained attempt to integrate the study of heritage into contemporary human geography. It is structured around three themes: the diversity of use and consumption of heritage as a multi-sold cultural and economic resource; the conflicts and tensions arising from this multiplicity of uses, producers and consumers; and the relationship between heritage and identity at a variety of scales.
Svrha ovog rada je prikazati i analizirati jedan od najkorištenijih modela istraživanja nacionalne kulture u području organizacije i menadžmenta, čijim autorom se smatraju Fons Trompenaars i njegovi ...suradnici. Radom se, također, želi istaknuti utjecaj nacionalne kulture na poslovanje. Istraživanje provedeno u sklopu ovoga rada, a koje je rađeno na uzorku od sto (100) ispitanika, za cilj je imalo odrediti usmjerenje hrvatske nacionalne kulture, to jest, odrediti njezine karakteristike prema 7d modelu. Rezultati su pokazali kako hrvatska nacionalna kultura pokazuje tendenciju ka univerzalizmu, orijentiranosti na budućnost, kolektivizmu, difuznosti, internoj usmjerenosti, afektivnosti te usmjerenosti postignuću.
Kompleksna i globalizirana poslovna praksa i intenzivna interakcija poduzeća sa stranim tržištima posebnu pozornosti usmjeravaju na razumijevanje različitih nacionalnih kultura. Nacionalna kultura ...ima velik utjecaj na gospodarski rast i strukturu gospodarstva, politička zbivanja i zakonodavstvo zemlje, organizacijsku kulturu kao i interne i eksterne načine komuniciranja u poduzećima te na ponašanje potrošača. Upravo je zbog toga nacionalna kultura u posljednje vrijeme jedan od najčešće istraživanih konstrukata u međunarodnome poslovanju. Brojna istraživanja bave se pitanjima interkulturnoga poslovanja i komuniciranja te stjecanja kulturne inteligencije. Radi razumijevanja pojmova vezanih za međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije te shvaćanja važnosti nacionalne kulture ovaj je rad teoretski prikaz pitanja što se odnose na važnost konstrukta nacionalne kulture u međunarodnome poslovanju. S jedne strane obrađuje se pojam kulture, a s druge interkulturna prilagodba te taksonomija nacionalne kulture Halla, Hofstedea, Kluckhohna i Strodtbecka, Schwartza, Trompenaara i Hampden-Turnera te Lewisa. U članku je donesen detaljan pregled te usporedba spomenutih taksonomija nacionalne kulture.
Nacionalna kultura je sustav pretpostavki, vrijednosti i normi koji su zajednički jednoj nacionalnoj grupi, a korporativna kultura je zbir vjerovanja, normi i vrijednosti koje dijeli većina ...zaposlenih u poduzeću. I nacionalna i korporativna kultura odražavaju se na način rukovođenja i komuniciranja sa zaposlenicima. Nacionalna kultura utječe na korporativnu kulturu, ali dugoročno i korporativna kultura može utjecati na nacionalnu kulturu. Jake korporativne kulture mogu zatomiti nacionalnu kulturu kroz sustav standardizacije cjelokupnog poslovanja, što u međunarodnim kompanijama predstavlja i element prepoznatljivosti brenda na kojem se gradi kompetitivna prednost. Globalne hotelske kompanije koje postavljaju menadžment i menadžerske strukture u hotelima u raznim krajevima svijeta, često se suočavaju s problemima koji proizlaze iz različitosti vlastite korporativne kulture i nacionalnih kultura lokalnog stanovništva. Efikasnost poslovanja ovisit će o načinu i vještini savladavanja tih problema.
Utjecaj nacionalnih i često lokalnih kultura može imati pozitivne utjecaje na korporativnu kulturu hotelske korporacije i utjecati na formiranje veoma uspješnih hotelskih sustava hotelske usluge koja je često veoma dobro prihvaćena na turističkom tržištu, ali može dovesti i do potencijalnih nesporazum ai do suprotnih učinaka. U radu se istražuju elementi nacionalne kulture koji mogu imati različite utjecaje na korporacijske kulture. U radu se polazi od preTpostavke de globalne hotelske korporacije često nailaze na velike kulturološke i socijalne razlike u pojedinim destinacijama gdje imaju svoje poslovne interese. Model istraživanja su hotelske korporacijske kulture u hrvatskim, europskim i svjetskim hotelima i njihovim korporacijama kojima pripadaju.
PDF
