Na prirodu multikulturalnosti u Srbiji utječu historijski, demografski, tradicijski, kulturni i drugi činioci, ali i suvremene okolnosti koje su obilježene političkim, teritorijalnim i društvenim ...promjenama koje su se dogodile od početka devetog desetljeća XX. vijeka. Položaj nacionalnih manjina je uvjetovan okolnostima koje su rezultat širih regionalnih zbivanja, a prihvaćanje liberalne paradigme kao osnove političko pravne zaštite manjina tek je preduvjet izgradnje stabilnog multikulturalnog društva.
U radu je, temeljem službenih statističkih podataka i rezultata provedenih empirijskih istraživanja analizirana kršenje građanskih i ljudskih prava s ishodištem u nacionalnoj pripadnosti. ...Analiziranje i utjecaj procesa povratka na stanje tih prava i stanje njihova ugrožavanja. Na temelju navedenih podataka i istraživanja, u radu je odastrta i svojevrsna teorijska argumentacija poslijeratovskog stabiliziranja i progresivnih razvojnih trendova koje je moguće identificirati u Bosni i Hercegovini.
Predmet rada je odnos državljanstva i nacionalne pripadnosti u Kraljevini SHS/Jugoslaviji u razdoblju od osnivanja države 1918. godine pa sve do njezina poraza u travanjskom ratu 1941. godine. ...Osnovno je metodološko polazište istraživanja Tillyjeva klasifikacija prema kojoj postoje četiri osnovna tipa veze između državljanstva i nacionalne pripadnosti: isključujući izvorni, isključujući naučeni, uključujući izvorni i uključujući naučeni tip. Autor je u radu utvrdio da je u Kraljevini uspostavljen isključujući izvorni tip državljanstva koji s obzirom na primarno privilegiranje Srba, Hrvata i Slovenaca te u drugom stupnju i ostalih Slavena naziva isključujućim dvostupanjskim izvornim modelom. Autor također ističe i postojanje određenih korekcija tog modela u pogledu isključivosti i izvornosti. Rad se u velikoj mjeri temelji na istraživanju arhivskoga gradiva dostupnog u Hrvatskom državnom arhivu.
Unutar srpskohrvatskog jezičnog područja jasno se ispoljavaju dijalektalne granice. Mada je, od ranije, odbačena teza po kojoj su pojedini dijalekti vezivani za određenu nacionalnost, činjenica je da ...je samo štokavski dijalekt zajednički, a čakavština i kajkavština ostale su baština isključivo hrvatskog naroda. Ovdje se ukazuje na unutardijalekatsko raslojavanje prvenstveno u Bosni i Hercegovini, i to u vokalizmu i konsonantizmu (refleksi č zatvorenost ili otvorenost samoglasnika, fonem h, sekvenca jr, zamjena sonata m na kraju višesložnih riječi i sl). To raslojavanje pokazuje da su istorijske i društvene promjene (nacionalna i konfesionalna pripadnost) ostavljale vidnijih tragova na jeziku.
Tekst obrađuje dio problema istraživanja uzroka međurepubličkih migracija. Polazi se od pitanja koliko se uzroci međurepubličkih migracija mogu obrazlagati kao etnički poticaji na osnovi podataka o ...izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti. Pokazuje se da je za analizu uzroka međurepubličkih migracija nužno uzeti u obzir niz elemenata. Struktura međurepubličkih migracija prema izjavama o nacionalnoj pripadnosti nije direktan ključ za odgovor o etničkim uzrocima, ali je važan pokazatelj za stanje s obzirom na nacionalnost u određenoj višenacionalnoj zajednici.
