Nakon kratkog uvodnog objašnjenja terminologije mode te ponuđenog odgovora na pitanje je li pojam “moda” primjenjiv na razdoblje starog Egipta, u radu su predstavljeni razvoj i vrste odjevnih ...predmeta te obuće u egipatskom Starom, Srednjem i Novom kraljevstvu. U radu su također opisane frizure, perike kao i nakit iz toga razdolja. Spomenuto je i kakvu su šminku koristili Egipćani za uljepšavanje svojih lica, ali i ostatka tijela. Povezivanjem određenih modnih običaja s njihovim religijskim, ali i društvenim korijenima, istražuje se uloga koju je moda imala u svakodnevnom životu Egipćana. Kroz kratku interpretaciju pojedinih djela iz književnosti starog Egipta također se nastoji prikazati značaj osobne higijene i odjeće u tom razdoblju.
Stakleni nakit u liburnskoj željeznodobnoj kulturi slabije je zastupljen, posebno u odnosu na jantarni. Prstenaste staklene perlice imamo u grobu br. 1 iz Nina, datiranom u sredinu 8. st. pr. n. e. ...Godine 1981. objavljena je zanimljiva dvobojna staklena perla s cik-cak dekorativnim motivom, a kulturno je povezana s nalazima staklenog nakita kod Japoda. Jedna je perla istog stila, tj. tamne podloge i ornamenta izvedena žutom staklenom niti, nađena na Gornjem gradu u Zagrebu prilikom zaštitnih iskopavanja devedesetih godina. Na Budinjaku (Žumberak) slična je perlica bila u jednom grobu u tumulu. Taj je tip žuto ornamentiranih staklenih perlica nazvan „tip Kompolje“ što, između ostalog, implicira njegovo ishodište na ličkom – japodskom prostoru. Tek u posljednjim fazama liburnskog željeznog doba (4. – 1. stoljeće pr. n. e.) dolaze perle sa slojevitim višebojnim očima. Nedavno objavljen katalog grobova iz Dragišića1 prikazao je raznolik repertoar staklenih perli koje dosad nismo poznavali u liburnskoj nošnji tog vremena.
Na temelju stratigrafije prikazana je kronologija pojedinih oblika nakita i dijelova nošnje otkrivenih na groblju srednjovjekovne Krbave. Intenzivno ukapanje na tom groblju datira od druge polovine ...13. do kraja prve četvrtine 16. stoljeća. Najstariji horizont, koji se datira do posljednjih desetljeća 14. stoljeća, karakteriziraju ukopi s trojagodnim naušnicama, okruglim pojasnim kopčama, ostrugama i prstenjem od plemenitog metala s umetcima. Idući horizont ukopa, koji se nastavlja na prethodni, karakterizira pojava masivnog pečatnog prstenja od plemenitog metala, obujmica od brončanog i srebrnog lima i dvostrukih simetričnih i asimetričnih pojasnih kopči. Posljednji horizont, koji se datira od prvih desetljeća 15. do kraja prve četvrtine 16. stoljeća, obilježava masovna pojava brončanih vitica, brončanog prstenja s umetcima, prstenja s motivom rukovanja, aplika za dijademe od tiještenog srebrnog ili brončanog lima i pseudogranuliranih puceta.
U radu se donosi dio rezultata arheoloških iskopavanja koja su 1996. i 1997. godine provedena na nalazištu uz crkvu Porođenja Marijina u Gradcu kod Drniša pod vodstvom Mate Zekana. Razmatra se ...nekoliko ranosrednjovjekovnih grobova koji su pripadali najstarijem sloju ukapanja na spomenutom lokalitetu. Nalazi osobito luksuznog nakita iz tih grobova dodatno svjedoče o već prethodno prepoznatom značenju ovog mjesta u razdoblju ranoga hrvatskog srednjeg vijeka.
Na području zaselka Zakotorac u Donjoj Bandi, općina Orebić, u središnjem dijelu poluotoka Pelješac, obavljena su probna arheološka iskopavanja na položaju Gomile. Riječ je o prapovijesnoj nekropoli ...s najmanje 27 kamenih gomila i suhozidnim konstrukcijama, naknadno nadograđenima na gomile. Istražene su tek dvije takve dograđene konstrukcije (S-1 i S-2), s južne strane jedne od gomila. U zapuni zapadne konstrukcije (S-1), gdje nije bilo skeletnih ostataka ni ostataka groba, pronađena je cjelovita, samo manjim dijelom oštećena brončana kaciga tzv. „ilirskog tipa“, tipa III A2-a, datirana u 4. st. pr. Kr. U istočnome, naknadno dograđenome prostoru (S-2) definiran je grob 1. Prema obavljenoj bioarheološkoj analizi u grobu je pokopano najmanje 13 individua, od čega 10 odraslih osoba i troje djece. Radiokarbonska analiza dva uzorka kronološki su odredila najmanje dva razdoblja pokopavanja: kraj kasnoga brončanog doba (980. – 810. g. pr. Kr.) i početak mlađega željeznog doba (380. – 170. g. pr. Kr.). Od metalnih nalaza iz groba 1 možemo izdvojiti ostatke željeznoga naoružanja (najmanje tri koplja i bojni nož), zatim predmete brončane i srebrene nošnje (12 fibula, 19 igala) i nakita (pet narukvica i prstenja, staklene i jantarne perle) te toaletnoga pribora (pinceta). Što se tiče keramičkih nalaza, pronađeni su ulomci najmanje 31 različite posude grčke provenijencije iz 4. st. pr. Kr.
This paper wants to investigate the retailer’s optimal cycle time and optimal payment time under supplier credits including conditionally permissible delay in payments and cash discount depending on ...retailer payment time. That is, the retailer can obtain fully permissible delay in payments and cash discount if the payment is paid before the period of full delay payments permitted by the supplier. Otherwise, the retailer will just obtain partially permissible delay in payments within the period of partial delay payments permitted by the supplier. The supplier uses this policy to attract retailer to pay the payment as soon as possible to shorten the collection period. One theorem is developed to efficiently determine the optimal replenishment and payment policy for the retailer.
U radu se tematizira važnost nalaza grobne cjeline 40 otkrivene 2004. godine unutar ranosrednjovjekovnoga groblja bjelobrdskog obilježja na položaju Veliko polje pokraj sela Zvonimirovo u Općini ...Suhopolje. Analizom grobnoga inventara autor nastoji prepoznati vremenski okvir ukopa pokojnice opremljene bogatim ukrasima oglavlja i odjeće. Na temelju srodnih usporednih nalaza u međuriječju Mure, Drave, Dunava i Save te u prekodravskom dijelu Karpatske kotline nastoje se prepoznati sociološke karakteristike pokojnice, tj. status unutar rodovske zajednice, odnosno razina njezinih umjetničko-obrtnih dosega i kulturnih doticaja. Grobni inventar predstavlja vrlo značajnu teseru u složenom i osebujnom mozaiku bjelobrdskog kulturnog kruga.
U Državnom arhivu u Šibeniku, u fondu Bilježnici Šibenika, sačuvana su dva velika inventara šibenskih plemića Martina i Jurja Kamenarića iz sredine 15. stoljeća, u kojima je zabilježena veća količina ...srebrnine i zlatnine profanog karaktera. Budući da je korpus kasnosrednjovjekovnog profanog šibenskog zlatarstva u zadnjih šest stoljeća mahom propao, na temelju zapisa u navedenim inventarima autorica nastoji ukazati na raznolikost i bogatstvo tog segmenta šibenskog zlatarstva tijekom 15. stoljeća.
U radu se donose podaci o pojedinačnim predmetima iz grobne cjeline 31 otkrivene 29. kolovoza 2000. godine na Velikom polju kod sela Zvonimirova u općini Suhopolje nedaleko od Virovitice. Razmatraju ...se svi nalazi i usporedna građa, tj. srodni nalazi iz istaknutih ženskih grobova istog ukopnog horizonta koji pridonose rekonstrukciji nošnje ženske elite iz razdoblja 10. – 11. stoljeća nedaleko od naselja smještenog u blizini važne prometnice preko riječnog prijelaza Drave u Prekodravlje. Posebna je pozornost posvećena denaru kralja Ladislava I. (1077. – 1095.) kao važnoj vremenskoj odrednici mogućeg prestanka pokapanja u rodovskom groblju na redove na položaju Zvonimirovo – Veliko polje.
PDF
