Zdravstvena politika Europske unije usmjerena je na zaštitu i poboljšanje zdravlja građana i u vezi s tim ističe potporu modernizaciji i digitalizaciji zdravstvenih (eko)sustava i infrastrukture. ...Zdravstveni ekosustav kompleksan je sustav s nizom aktera među kojima treba istaknuti pacijenta odnosno korisnika zdravstvene zaštite kao glavnog aktera zbog kojega dotični sustav postoji. Postavlja se pitanje aktualne mogućnosti participacije korisnika zdravstvene zaštite u unaprjeđivanju zdravlja pojedinca i populacije uz korištenje danas raspoloživih digitalnih tehnologija poput eKartona i informiranja putem mrežnih stranica relevantnih zdravstvenih ustanova. U odgovoru na to pitanje jedan od mogućih pristupa je metodologija kognitivnog narativa uz sudjelovanje glavnih aktera – korisnika zdravstvene zaštite.
Rad analizira djelovanje Komisije za istinu i pomirenje Južnoafričke Republike kroz tezu o kongruenciji između njenih protokola i elemenata kazališne predstave. Nakon uvodnog istraživanja povijesnog ...konteksta apartheida, rad nudi detaljnu analizu rada Komisije za istinu i pomirenje kroz ostvarivanje njezine dvije uloge – uloge pravnog instrumenta i uloge esencijalnog instrumenta za suočavanje s prošlošću te stvaranje nacionalne povijesne pripovijesti. Rad analizira odnos kazališnih i performativnih karakteristika i koncepata tranzicijske i restorativne pravde; utjecaj elemenata performansi proučava se i u učinku Komisije za istinu i pomirenje a na stvaranje nacionalnih narativa, koji se koriste za legitimiranje novog pravnog i političkog poretka.
Negativni stavovi i negativne emocije imaju ključnu ulogu u održavanju neprijateljstava među skupinama podijeljenoga društva. Prema dosadašnjim nalazima međugrupni kontakt može poboljšati ili ...pogoršati međugrupne stavove. Provedeno istraživanje provjerilo je medijatorsku ulogu međugrupne anksioznosti na količinu međuetničkih kontakata i akulturacijskih stavova te emocionalne odgovore na kontradiktorne narative sukoba u podijeljenome društvu s poviješću oružanih sukoba. U istraživanju provedenome na Kosovu sudjelovala su 202 Albanca te 239 Srba. Rezultati i kod Albanaca i kod Srba pokazuju da što se sudionici više susreću s pripadnicima protivničke skupine, to manje osjećaju međugrupnu anksioznost i više pokazuju akulturacijske stavove prema protivničkoj skupini. Međutim, takva medijatorska uloga međugrupne anksioznosti nije pronađena za emocionalne odgovore na kontradiktorne narative sukoba, osim među Srbima koji žive u određenim enklavama. O nalazima istraživanja raspravlja se u okvirima konteksta, pomirenja i održavanja zamrznutoga sukoba.
Cilj rada ogleda se u spoznaji i razumijevanju načina kako se migranti opisuju u medijima i u kojoj je mjeri i na koji način izvještavanje medija u Bosni i Hercegovini, utjecalo na percepciju i ...stvarnu toleranciju bosanskohercegovačke javnosti prema izbjeglicama i migrantima. Analizirajući medijske objave u posljednje tri godine nemoguće je ne primijetiti da kod određenog dijela bosanskohercegovačke populacije postoji negativna percepcija izbjeglica i migranata koji dolaze s područja Bliskog istoka, pri čemu su pojedine podgrupe (etnički, rasno ili statusno definirane) često predmetom izraženih društvenih stereotipa i predrasuda (npr. tražitelji azila, muslimani...). Takva negativna percepcija nije plod osobnog iskustva već je kreirana na temama i narativima koje oblikuju i plasiraju mediji. U istraživanju je korištena istraživačka tehnika kvantitativno-kvalitativne analize sadržaja medijskih objava. Veći broj analiziranih negativno orijentiranih objava pratili su senzacionalizam i politizacija situacije - od obnašatelja političkih dužnosti u političke svrhe - zbog čega su mogli doprinijeti jačanju stereotipizacije, stigmatizacije i diskriminacije izbjegličke i migrantske populacije kod bosanskohercegovačke javnosti; do mogućnosti utjecanja na jačanje nepovjerenja prema relevantnim državnim institucijama koje u svojoj nadležnosti imaju pitanja kontroliranja i upravljanja migracijskim tokovima.
Ovaj članak predstavlja rezultate istraživačko-stvaralačkog projekta provedenog u Brazilu u razdoblju od trideset mjeseci čiji je zadatak bio istražiti kako se novinari takozvane generacije Z nose s ...novim tehnologijama i stvaraju specifične narative na konvergirajućim medijskim platformama. Istraživanje je uključilo 125 studenata u projekt stvaranja sadržaja na različitim platformama, pri čemu su se koristile teorija i metode koje je osmislio Paul Freire. Rezultati pokazuju da generacija Z uspostavlja parametre pisanja kojima izbjegava složeno pretraživanje i koji se temelje na virtualnoj redakciji i multitaskingu. Novi novinarski modeli otkriveni kod studenata koji su sudjelovali u istraživanju vjerojatno će se oslanjati na organizacijsko okruženje čije su karakteristike horizontalno odlučivanje i fleksibilnija, demokratičnija produkcija. U kontekstu trenutnog demokratskog nazadovanja u Brazilu, sudionici istraživanja definirali su svoju informativnu agendu kao oblik borbe protiv hegemonijskog diskursa.
Nova žena Julke Chlapec Đorđević (Sažetak) Milinković, Jelena; Svirčev, Žarka
Radovi (Sveučilište u Zagrebu. Zavod za hrvatsku povijest)
55, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Figura nove žene jedna je od ključnih tema u stvaralaštvu Julke Chlapec Đorđević. Ona je ovoj koncepciji posvetila svoje znanstvene radove, eseje i književnu kritiku te je postavila kao središnju ...temu svog glavnog književnog djela, romana „Jedno dopisivanje“. Ova koncepcija proizašla je iz sufražetskog pokreta te je dalje razvijana u različitim kulturno-naučnim i esejističkim okvirima od Britanije do Rusije. Zbog toga je postala jedan od temeljnih diskurzivnih okvira u (anglo)europskom feminizmu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog internacionalizma ideje koju je prihvatila te posvećenog oblikovanja i nijansiranja, slika nove žene koju je Julka Chlapec Đorđević stvorila važna je za jugoslavenski, ali i širi europski kontekst. U ovom radu predstavljamo način na koji je Julka Chlapec Đorđević oblikovala koncept nove žene u svojim esejističkim radovima. Posebno smo analizirali način na koji je unutar ovog koncepta artikulirala modernu seksualnu etiku, smatrajući da su ova pitanja seksološkog diskursa osnovna. Kroz figuru nove žene prelamaju se najradikalniji zahtjevi autorice pred međuratnom jugoslavenskom feminističkom javnošću, bilo da je riječ o prošlosti i „prethodnicama“ poput Zofke Kveder i Drage Dejanović, bilo da se bavi književnom kritikom ili konkretnim problemima vremena. Analizom odabranih eseja istaknuli smo glavne točke njenog prijedloga reforme seksualnog morala, koji je izložila diskutirajući o mikroinstitucijama u kojima je ženska seksualnost bila artikulirana, poput (ne)bračnih oblika zajedništva i intimnosti, zdravstvene zaštite, prostitucije i majčinstva. Seksološki diskurs Julke Chlapec Đorđević, kao i drugih (međuratnih) feministkinja, artikulirao se kao angažirano znanje koje je imalo funkciju u širim okvirima i trebalo je sudjelovati u svim sredstvima koja doprinose osvještavanju i pomažu u procesima transformacije postojećih rodno-određenih konstelacija. Također, analiza epistolarnog ljubavnog romana „Jedno dopisivanje“ u drugom dijelu rada pokazuje povezanost njenih ideja i načina njihovog prelaska iz jednog u drugi diskurs. Ovaj analizirani roman nije samo vrijedan i značajan u literarnom smislu, već predstavlja najkoherentniju i najradikalniju eksplikaciju koncepta nove žene u jugoslavenskoj književnosti, oblikovanu kroz različite tekstualne slojeve i elemente. Glavna junakinja, sustav likova, odnosi među protagonistima, žanr, sadržaj pisama - svi su ovi elementi i razine na kojima je autorica testirala concept nove žene i prikazala način, dosljednost i opseg njegove (ne)funkcionalnosti.
U duhu međureligijskog dijaloga, ovaj esej pruža kratko istraživanje o tome kako se hinduistička misao može dovesti u smislen razgovor s kršćanskom misli. Iako se često smatra da između ovih dviju ...tradicija postoji nepremostiv raskorak, osobito s obzirom na kozmički i povijesni svjetonazor, ovdje se navodi na misao da se taj raskorak može djelotvorno nadvladati usmjeravanjem pažnje na prikaze učeništva u Gospelima i Bhagavad-gīti, i to na način da obje tradicije mogu nešto jedna od druge naučiti.
Iako je kategorija dobi iznimno kompleksna dob se najčešće reducira na kronološku dob, koja je – kao broj proživljenih godina od trenutka rođenja (broj rođendana) – najjednostavniji marker nečije ...dobi (ili starosti). Važan aspekt rođendana su i rođendanske čestitke. Riječ je o multifunkcionalnim artefaktima popularne kulture kod kojih je najvažnija komunikacijska funkcija. Na individualnom nivou pošiljatelj rođendanskom čestitkom primatelju/ici šalje određene poruke, a na socio-kulturnom nivou rođendanska čestitka prenosi društveno kreirana značenja i sadržaje o dobi, starosti i starenju. U tom smislu rođendanska čestitka je “ceremonijalni znak” (Ellis i Morrison 2005), koji prenosi (i osnažuje) kulturalne predodžbe, značenja, stavove i poruke, odnosno “diskurse koji formiraju temelje socijalne konstrukcije dobi” (Andrew 2012: 11), pri čemu posebno važnu ulogu ima humor. Ranija istraživanja su pokazala da dobni humor ima pozitivne, ambivalentne i, najčešće, negativne aspekte. Ti negativni aspekti se odnose na dobne stereotipe i iskrivljena značenja koje određena kultura pripisuje starenju i starosti, što uključuje i rodnu komponentu. U radu će biti prikazani rezultati analize sadržaja dobnog humora prisutnog u internetskim rođendanskim čestitkama, a poseban će naglasak biti stavljen na: 1) teme i motive koji ukazuju na dominantne i (globalno) raširene narative o starosti i starenju, socio-kulturne predodžbe, shvaćanja i stavove o starenju, starosti i starim osobama; 2) kratkoročne efekte i dugoročne konzekvence humorističnog sadržaja te vrste.
Tijekom devetnaestoga stoljeća unutar preporodnih pokreta razvija se novi narativni politički stil, udaljen od ranijih zamršenih filozofsko-teorijskih traktata. U prvi plan dolazi politički stil ...emocija, a ne više toliko racionalnosti. To je stil mitografske sugestije, simbola, pripovijesti, alegorija. Iz analize zapleta književnih tekstova (poezije, tragedija, romana, kazališnih komada, opernih libreta) proistječe da se učestalo pojavljuju određeni simboli i narativne figure kojima se nastoji ostvariti snažnu privrženost novim domoljubnim idejama. U konkretnom slučaju analizirat ću tri drame Mirka Bogovića: Frankopan (1856.), Stjepan posljednji kralj bosanski (1858.) i Matija Gubec, kralj seljački (1859.). Bogović u te drame unosi ideale i vrijednosti povezane s prikazom nacionalne zajednice, te ih ostvaruje na posebno prihvatljiv način zahvaljujući pripovjednom zapletu i povijesnom ambijentu u koje ih smješta. Tako da se može zaključiti da Bogović, kao i drugi hrvatski i europski intelektualci toga razdoblja, izborom povijesne tematike u pozadini svojih djela pronalazi način na koji se može polemički pratiti usud vlastite zemlje i iznijeti vlastiti stav prema onovremenim hrvatskim društvenim i političkim pitanjima.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Ovaj članak istražuje kako se mentalne mape opasnosti posreduju u narativima vjerovanja. Novi se fokus stavlja na narativnu lokalizaciju fenomena u vezi s pokretnim izvorom opasnosti. Autorica ...pokazuje univerzalnost procesa stvaranja mapa opasnosti, opisujući njegove sličnosti sa starijim legendama (primjerice legendama o kugi) te modernim pripovijedanjem pod utjecajem medija. Osim toga, raspravlja se i o važnosti takvih mapa u selektivnom prikupljanju i pamćenju informacija, kao i o načinu na koji one dovode do ponovnog pripovijedanja i stvarnog ponašanja. Autorica zaključuje da, osim pragmatičnih ciljeva (kao sredstva kojim se jamči sigurnost), takve mape također podupiru pojedinačno subjektivno iskustvo suočavanja s opasnim situacijama.
PDF
