Književno stvaralaštvo Viktora Cara Emina (1870. – 1963.) opsežno je i raznoliko, a kao pripadnik druge generacije istarskih preporoditelja veći dio svojega opusa objavljuje u jeku hrvatskoga ...narodnoga preporoda u Istri. Istodobno je i suradnik u listu Naša sloga. Odgojno-obrazovni i kulturni razvoj hrvatske djece i mladeži bio je jedan od najvažnijih oblika borbe za opstanak hrvatskoga bića u to vrijeme. U tom okviru valja sagledati i stvaralaštvo Cara Emina za djecu i mladež. On je 1909. godine u Opatiji pokrenuo književni mjesečnik Mladi Istranin: list za mladi svijet koji od 1910. godine izlazi pod imenom Mladi Hrvat. Taj je književni časopis za djecu i mladež idejno komplementaran s listom Naša sloga jer im je temelj narodna borba protiv odnarođivanja, domoljublje i nacionalno osvješćivanje. Cilj je ovoga rada prikazati izvornu građu o tom kako je list Naša sloga podržao i pratio pokretanje i rad Car Eminovih časopisa.
The literary work of Viktor Car Emin (1870–1963) is extensive and diverse. As a member of the second generation of Istrian revivalists, he published most of his opus during the Croatian National Revival in Istria. At the same time, he was a contributor to the newspaper Naša sloga. The educational and cultural development of Croatian children and young people was one of the most important challenges for the survival of the Croatian being at that time. Car Emin’s work for children and adolescents should therefore be considered in this context. In 1909 he started the literary monthly journal Mladi Istranin. List za mladi svijet in Opatija, a newspaper for children and youth that changed its name to Mladi Hrvat in 1910. This literary magazine was complementary to the newspaper Naša sloga because both were founded on patriotism and national awareness as well as on the struggle against denationalisation. The goal of this study is to present the original material on how the newspaper Naša sloga supported and followed the launch and the work of Car Emin’s magazines.
U članku je istražena biografija križevačkog ilirca i plemića Nikole Zdenčaja (1775–1854), pri čemu je naglasak stavljen na njegovo političko i kulturno djelovanje. Nikola Zdenčaj je tek rijetko bio ...u središtu znanstvenih i/ili stručnih istraživanja, pa će u ovom članku biti istražen i potvrđen njegov politički put u sklopu Ilirskog pokreta (Hrvatskog narodnog preporoda), a bit će pojašnjene i neke nejasnoće, kao i nedovoljno utvrđene činjenice. Cilj članka je, dakle, taj da osvijetli ulogu Nikole Zdenčaja tijekom Hrvatskog narodnog preporoda, ali i taj da osvijetli poziciju koju taj ilirac danas ima u historiografiji.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Autor se u članku bavi Pavlinovićevom misli u svjetlu hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji. Ukazuje na činjenicu da Pavlinović nije bio samo hrvatski nacionalni ideolog nego i društveni mislilac ...koji se zalagao za spore promjene i protivio revolucionarnom rušenju starih ustanova i radikalnom prekidu s prošlošću. Iako je početno dolazio pod utjecaje „liberalnoga” katolicizma koji je tražio pomiriti crkveno učenje s liberalnim načelima, kasnije se, pod utjecajem pokušaja uvođenja tzv. liberalnih zakona u Dalmaciji i austrijskoj polovici Monarhije, udaljavao od takvih pozicija. Isto tako je u političkim prilikama kada se dalmatinski Srbi priklanjaju autonomašima i kada se jugoslavenstvo doima kao puka iluzija, odbijao mogućnost vjerske suradnje s pravoslavnima i vraćao se tradicionalnim pozicijama o katolicizmu kao najjačem zalogu hrvatskoga nacionalnog okupljanja.
Besedilo se osredotoča na medbesedilne povezave med opusoma slovaškega panslavistaJana Kollárja in slovensko-hrvaškega ilirca Stanka Vraza, posebej na večplasten vpliv Kollárjeve pesnitve Slávy dcera ...na Vrazovo prvo zbirko v ilirščini Djulabije. Orisane so Vrazove globinske povezave s češko kulturo, ki jo je med vsemi slovanskimi najbolj cenil in jo razumel kot osrednjo v slovanskih preporodih. V nadaljevanju besedilo strnjeno poudari tiste elemente opusa Jana Kollárja, ki so navdihnili Vraza, nazadnje pa se posveti obema deloma, od katerih je prvo že samo kompleksen primer medbesedilnosti.
Dvomec, stvarno natancen in demonumentalizirajoc pristop je bolj ali manj ob- vladal tudi nadaljnje vzgojno-izobrazevalne publikacije. Protinemski vidik ceskega narodnega preroda, ki je sicer ...znacilen za nekdanje pripovedno pojmovanje, izhaja- joce iz »vélike zgodbe« Frantiska Palackega o ceski narodni zgodovini, je oslabljen (ali sploh ni omenjen). Nasprotno pa se poudarja povezava dogodkov in prizadevanj obravnavanega obdobja z dogajanjem v okoliskih evropskih dezelah. Toda obicajno se ceski narodni prerod se vedno predstavlja kot nekaksna izjemnost: student iz teh del navadno ne izve nicesar o ostalih narodnih preroditeljih in o tem, da tako gibanje ni bilo v nicemer izjemno (razen ucbenika Benes-Josef PeTrán). V razmeroma pogosto uporabljani publikaciji Ceská literatura od pocátku k dne - sku (Lehár idr. 2006) se odraza neenotnost avtorskega kolektiva: njena »izmocen- tricna« poglavja so zdruzena v vec enot, pri cemer je naslov ene izmed njih Zgodnji prerod, medtem ko se pri naslavljanju naslednjih odsekov in poglavij izraza »prerod« ne uporablja vec. Obravnava pomembnih avtorjev v drugem kontekstu, ne v kon- tekstu narodnega preroda, je pogosta. Razen Mache zadeva zlasti Karla Jaromíra Erbna. Vecina beril (tako zalozbe Fraus kot tudi zalozbe Alter) Mácho navadno trga celo iz ceskega konteksta. Odlomki Máchovih besedil so umesceni med Byrona in francoske avtorje. (Toda niti v ucbenikih iz 80. let ne bi nasli vecje povezave Máche z narodnim prerodom.) Zlasti berila Fraus so »izmocentricna«: tako sta denimo skupaj obravnavana Karel Havlícek Borovský in Dostojevski (Lederbuchová 2003-2006). Macha je relativno barvito predstavljen v publikaciji Balajke in kolektiva iz leta 1992. Celotno máchovsko poglavje se imenuje Máchova subjektivna romantika. Za- cenja se s kratko omembo obiska Adama Mickiewicza v Pragi leta 1829, sledi ponov- ni natis dela Máchovega pesniskega besedila Aniz kricte, ze vám stavbu borím ... in omenjen je val odpora v ceski literarni kritiki, ki ga je izzval izid Mája leta 1836. Temu sledijo osnovni podatki o zivljenju, nato manjsa podpoglavja z naslovi Kot opuscena grobnica lezi Praga (o revolucijskem vzdusju med Máchovimi prijatelji), Usodna ljubezen (o njegovem ljubosumju do Eleonore Somkove) in Potujem ven, dalec, dalec na dezelo ... (o intelektualnem zorenju in ekscentricnostih v vedenju). Naslednje podpoglavje poudarja zavezanost Máchove poezije starejsi nemski roman- tiki in osnovno simboliko, ki je uporabljena v njegovih pesmih. Sledi opis in razlaga Mája. Najobseznejsi del pojasnjuje sodobno druzbeno (ne)sprejetje Maja in drugih Máchovih del (Bohus Balajka in kolektiv 1992: 127-32). Kontekst ceske narodno-kulturne zgodovine je navzoc, toda ne pretirano razvit, izraz »narodni prerod« se ne uporablja. Ce nekoliko pretiravamo, bi pri ceskem diskurzu zadnjega cetrtstoletja lahko go- vorili o »strahu pred narodnim prerodom«. Po letu 1989 smo price nekaksni intuitiv- ni kolektivni reakciji na starejse razlagalne tendence - pogosto pripisane znacaju ko- munisticnega rezima. V intelektualnem okolju prevladujejo teznje po dekonstruira- nju starejsega pojmovanja narodne zgodovine. Za vrsto intelektualcev je sodelovanje pri demontazi Palackega in Jiráskove »velike zgodbe« o ceski zgodovini in ceskem narodu postalo »zapoved casa«. Bolj kot impulzi postmodernizma (ki je na Ceskem vedno vzbujal pretezno negativne reakcije) tukaj deluje »modernisticni patos« eman- cipacijske zgodbe o ekspanziji demokracije in evropske integracije - v temelju gre za razsiritev ceske narodno-drzavne emancipacijske zgodbe na evropsko integracijsko demokraticno-emancipacijsko zgodbo.
Hrvatski narodni preporod u Slavoniji još uvijek nije dovoljno istraženo razdoblje.
U književnoj kritici i povijesti stvorena je nepotpuna, blijeda slika o zbivanjima u ovoj regiji
za vrijeme ...hrvatskoga narodnog preporoda. Ovaj rad je pokušaj temeljitijeg istraživanja i
prevrednovanja toga razdoblja.
Rad je koncipiran u tri dijela. Prvi dio, "Hrvatski narodni preporod u Slavoniji", sažeto
prikazuje društveno-političke i književno-kulturne događaje u vremenskom razdoblju od
1830-ih do 1860-ih godina. Nakon toga, kronološkim redoslijedom javljanja u književnosti
obuhvaćeno je 15-ak pisaca čijim djelovanjem Slavonija počinje doživljavati polagani
kulturni uspon. Drugi dio, "Građa za bibliografiju slavonskih iliraca", registrira cjelokupnu
tiskarsko-izdavačku djelatnost ovih pisaca. Treći dio, "Kronološki prikaz bibliografskih
jedinica u slavonskih iliraca", evidentira bibliografske jedinice u kronološkom slijedu iz kojih
se iščitava ritam tiskanja, kao i mjesta tiskanja ovih publikacija.
Članek ponuja nov pogled na gradivo povezano z ustvarjalnostjo Rista Savina za glas in klavir. Opozarja na nekaj doslej spregledanih skladb ter poskuša z razširjenim naborom dejstev korigirati ...uveljavljeno kronologijo nastajanja del. Izsledki znatno spreminjajo dosedanje razumevanje Savinove ustvarjalnosti. Njegova opredelitev za slovensko nacionalno gibanje ni bila nenaden zasuk, kot je to veljalo do sedaj, temveč rezultat dolgotrajnega odzivanja na pobude iz kulturnega okolja, v katerem je deloval.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Ivan Kukuljević Sakcinski, osebujna i znamenita osoba iz vremena procvata hrvatskoga narodnog preporoda i nakon toga doba, u raznorodnome obilju svojega kulturnog i znanstvenog djelovanja, istaknuo ...se kao
jedan od poticatelja zapisivanja usmene književnosti na cjelokupnome
hrvatskom prostoru.
U radu se analizira zbirka usmenoknjiževnih pjesama koja je objavljena
1847. pod njegovim imenom, a u svezi je s križevačkim krajem, razlaže
se problematika nastanka i identiteta te građe te se kontekstualizira u
ondašnje društvene i političke prilike. Unatoč svim teškoćama u svezi
s dokazivanjem postanka objavljenih pjesama, naglašava se iznimna
važnost te zbirke jer je riječ o jednoj od prvih objavljenih cjelovitijih zbirki
zapisa hrvatske usmene književnosti u cjelokupnome korpusu hrvatske
književnosti. To je, uz vinsko-pajdaške regule Križevačke štatute, kojima
se ne može sa sigurnošću odrediti točno vrijeme zapisa, ujedno i prva
poznata objavljena usmenoknjiževna zbirka iz križevačkoga kraja pa se Ivan Kukuljević Sakcinski može nazvati prvim zapisivačem usmene
književnosti u križevačkome kraju.
Ključne riječi: usmena književnost; 19. stoljeće; hrvatski narodni preporod; križevački kraj; županije i pukovnije
Književno stvaralaštvo Viktora Cara Emina (1870. – 1963.) opsežno je i razno- liko, a uključuje tekstove i djela pisana za djecu. U ovome se radu prikazuju odabrani Carevi tekstovi i to iz dva ...hrvatska dječja časopisa u Istri koja je Car pokrenuo i uređi- vao. Zbog ograničenosti opsega rada ovdje su prikazana i analizirana (samo) dva Ca- reva teksta kao odabrani primjeri koji eksplicitno i slikovito prikazuju problematiku hrvatskoga školstva u Istri. Analiza pokazuje da je Carevo stvaralaštvo za djecu uveli- ke produkt onodobne političke situacije u Istri. Carev se prinos u časopisima pokazuje kao patriotsko-sentimentalan, didaktičan i nacionalno-politički prigodan. U prvome planu nije ostvarenje književnoumjetničke vrijednosti, već politička i aktivistička ulo- ga nacionalnoga osvješćivanja. Carevi tekstovi o školstvu dio su političke borbe za ra- zvoj hrvatskoga školstva u Istri, ali i autorovo obraćanje mladim čitateljima u njihovu vremenu i prostoru.
Autor u članku donosi životopis hvarskog biskupa Jordana Zaninovića na temelju objavljene literature i dokumenata iz Biskupskog i Kaptolskog arhiva u Hvaru. Također se osvrće na biskupova politička ...shvaćanja analizirajući njegove pastirske poslanice i pjesnički opus u kontekstu tadašnjeg vremena te opisuje njegove stavove prema problemu staroslavenske liturgije.
PDF
