Mađarsko/mađaronske/ungareške strukture tadašnje Rijeke, grada uz desnu obalu Rječine, namjeravale su uoči sklapanja Hrvatsko–ugarske nagodbe 1868. izuzeti taj grad od uprave Banske Hrvatske i ...staviti ga pod neposrednu upravu Pešte, odnosno mađarskoga kapitala u ekspanziji. Zbog toga su, kako bi prikazali nezadovoljstvo stanovništva hrvatskom vlašću i njegovu promađarsku orijentaciju,
izazvali nemire, najprije u tadašnjoj Rijeci, potom i u potpuno hrvatskom području na lijevoj obali Rječine te ponad Bakra, u mjestima Praputnjak, Kukuljanovo, Krasica, Draga, Škrljevo i Čavljanica. Tim vladajućim strukturama na ruku je išla teška gospodarska situacija (primjerice, i propast bitnoga dijela privrede – jedrenjaštva u korist parobroda) koja je uslijedila kao posljedica neoapsolutizma u Habsburškoj Monarhiji (»Bachov apsolutizam«) te nemogućnost vlasti Banske Hrvatske da stanovništvu spomenutoga područja ponudi odgovarajuća rješenja. Razvoj situacije neposredno nakon pobuna i smirivanja utjecao je i na osnutak hrvatskih čitaonica u dijelu Primorja a time i na živi razvoj hrvatske nacionalne svijesti u tome dijelu Kvarnerskoga primorja.
Članak je izvorno dijelom doktorskoga rada u kojem autor istražuje i prati razvoj dramske pedagogije te srodnih shvaćanja o odgojnim učincima dramskog i kazališnog medija u kulturnoj i pedagoškoj ...povijesti moderne Hrvatske. Početke modernih dramsko-pedagoških ideja i praktičnih nastojanja autor smješta u doba hrvatskog narodnog preporoda, kada se rađa te kulturno i politički deklarira jezgra hrvatskoga građanskog društva koja kazalište smatra najutjecajnijim javnim medijem promicanja svojih ideoloških i kulturalnih uvjerenja.
Članak se bavi problematikom hrvatskoga školstva u Istri od 1870. do 1880. koristeći list na hrvatskom jeziku Našu slogu kao izvor informacija. Prvenstvena je ideja bila pomoću Naše sloge iznijeti ...pregled jedne strane problematike koja je svom silinom okupirala svakodnevicu zrelog 19. stoljeća. Naša sloga je prvi istarski list pisan hrvatskim jezikom, koji je pratio istarsku svakodnevnicu te je kao takav branio hrvatska prava. Članak je podijeljen u tri cjeline.
“Zakonsko uređenje školstva” iznosi probleme donošenja zakona u Carevinskom vijeću i Istarskom pokrajinskom saboru, gdje je vidljiv društveno-politički sukob među narodima koji žive u Istri. Česti su primjeri kako se kroz djelovanje obrazovnih institucija vodila borba za uvođenje jezika. U istom je poglavlju predstavljena nova organizacija obrazovnih institucija te se prati njihov rad kroz zakonsko uređenje i djelovanje. U poglavlju o djelovanju Dinka Vitezića u Carevinskom vijeću uočava se nesrazmjer u zastupljenosti istarskih naroda. Sam Vitezić vodio je borbu za poboljšanje
hrvatsko-slovenskoga školstva. Svojom je aktivnom ulogom upoznavao Carevinsko vijeće i austrijsku vladu s problemima istarskoga obrazovnog sustava. Najvažniji su problemi bili financijske i zakonodavno-organizacijske prirode. U svom se radu koristio svim zakonskim sredstvima, među kojima je najčešće rabio interpelacije i memorijale. Poglavlje o problemima škola, učitelja i učenika je najkompleksnije. Tu se javljaju problemi zakonske, organizacijske, političke te društvene prirode. Početkom 1870-ih izrazito je prisutno nepoznavanje zakonskih osnova obrazovnoga sustava na svim društvenim razinama. Zatim se javlja borba za uvođenjem hrvatskoga i slovenskoga jezika u škole, otvaranje/zatvaranje te (ne)upravljanje školama. Tih je godina na sceni vladala snažna borba talijanskoga iredentizma i hrvatskoga narodnog preporoda. Istovremeno, neminovno dolazi do opadanja interesa za neka zanimanja, primjerice za svećenički poziv.
U radu se analizira jezik četiriju izdanja molitvenika Otče, budi volja tvoja biskupa Jurja Dobrile, začetnika i najznačajnijega predstavnika hrvatskoga narodnog preporoda u Istri. Komparativnom se ...metodom na slovopisnoj, pravopisnoj, fonološkoj, morfonološkoj, morfološkoj,
sintaktičkoj i stilskoj razini utvrđuju promjene koje je autor u njih unosio. Budući da je taj molitvenik imao izniman učinak među hrvatskim stanovništvom u Istri i da je njegov jezik Dobrila
neprestano prepravljao, on predstavlja vrijedan dokument o prihvaćanju i razvitku hrvatskoga standardnog jezika na istarskome prostoru.
Tijekom devetnaestoga stoljeća unutar preporodnih pokreta razvija se novi narativni politički stil, udaljen od ranijih zamršenih filozofsko-teorijskih traktata. U prvi plan dolazi politički stil ...emocija, a ne više toliko racionalnosti. To je stil mitografske sugestije, simbola, pripovijesti, alegorija. Iz analize zapleta književnih tekstova (poezije, tragedija, romana, kazališnih komada, opernih libreta) proistječe da se učestalo pojavljuju određeni simboli i narativne figure kojima se nastoji ostvariti snažnu privrženost novim domoljubnim idejama. U konkretnom slučaju analizirat ću tri drame Mirka Bogovića: Frankopan (1856.), Stjepan posljednji kralj bosanski (1858.) i Matija Gubec, kralj seljački (1859.). Bogović u te drame unosi ideale i vrijednosti povezane s prikazom nacionalne zajednice, te ih ostvaruje na posebno prihvatljiv način zahvaljujući pripovjednom zapletu i povijesnom ambijentu u koje ih smješta. Tako da se može zaključiti da Bogović, kao i drugi hrvatski i europski intelektualci toga razdoblja, izborom povijesne tematike u pozadini svojih djela pronalazi način na koji se može polemički pratiti usud vlastite zemlje i iznijeti vlastiti stav prema onovremenim hrvatskim društvenim i političkim pitanjima.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U članku se daje priprema blok sata o Hrvatskom narodnom pokretu, Ilirskom pokretu i položaju žena u 19. stoljeću na temelju „Dnevnika“ Dragojle Jarnević. Temeljna ideja pripreme je uključivanje ...saznanja ženske povijesti u nastavu povijesti.
Pokrajina Istra s Kvarnerskim otocima početkom druge polovice XIX. st. doživljava hrvatski narodni preporod, koji je ranije započet u Banskoj Hrvatskoj. Osim osnutka čitaonica, presudnu ulogu u tim ...zbivanjima imalo je i pokretanje edicija na hrvatskome jeziku zahvaljujući kojima su preporodne ideje dopirale do hrvatskoga stanovništva spomenutoga istarsko-kvarnersko-otočnoga područja, ali i slovenskoga, koje je ondje dijelilo istu sudbinu s hrvatskim, u odnosu na malobrojno, ali vodeće, talijansko stanovništvo. Riječ je o kalendaru Istran, godišnjaku tiskanome za 1869. i 1870. godinu, te novinskoj ediciji Naša sloga, koja je izlazila od 1870. do 1915. godine. U članku se ukazuje i na djelovanje dviju značajnih ličnosti, koje su – uz biskupa Jurja Dobrilu – imale presudnu ulogu u izlaženju tih edicija, a to su Franjo Ravnik i Matko Laginja.
Razdoblje Hrvatskog narodnog preporoda obuhvaća vrijeme od kraja 18. st. do sredine 19. st. i dijeli se na pripremno razdoblje (1790.-1835.) s njegovim neposrednim pripremnim razdobljem (1830.-
...1835.) i punim preporodnim razdobljem (1835.1848.) od pokretanja Gajevih “Novina” i “Danice”, od kada organizirano djeluje hrvatski preporodni pokret pod imenom Ilirskog pokreta, do izbijanja revolu- cije u ožujku 1848. god. kada je djelatnost nacionalnog pokreta u novim uvjetima dosegnula vrhunac, a zatim u doba Bachova apsolutizma 1850-ih godina doživjela kraj. Hrvatski narodni preporod bio je fenomen početne etape u procesu oblikovanja moderne hrvatske nacije. Bio je jedan od nacionalnih pokreta koji su, po završetku krize postnapoleonskog razdoblja, od oko 1830. god. do revolucionarnih zbivanja 1848. god. zahvatila čitav prostor srednje Europe i Apeninskog poluotoka. Hrvatski preporodni pokret nosio je obilježja uvjetovana specifičnim hrvatskim prilikama.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U radu pod naslovom Kulturni život Karlovca u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, Karlovac se od tvravskog vojnog grada, ...utemeljenog radi obrane zemalja Habsburške Monarhije od osmanskih osvajanja, ubrzo razvio u grad obrta, prometa i trgovine. Uspješan gospodarski razvoj, posebno nakon stjecanja statusa slobodnog kraljevskog grada u drugoj polovici 18. stoljea., pogodovao je stvaranju bogatog graanskog sloja i novih društvenih i kulturnih vrijednosti. Gospodarski dinamizam grada, društveni život i kulturna kreativnost priskrbile su Karlovcu obilježje jednog od najrazvijenijih gradova Hrvatske krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljea. Vremenski okvir disertacije u širem smislu je razdoblje Hrvatskog narodnog preporoda od kraja 18. do sredine 19. stoljea, pri emu je pripremno razdoblje okvirno obraeno, a težište rada posveeno je razdoblju ponovo objedinjene Hrvatske i položaja Karlovca u sklopu graanske Hrvatske 1822. godine. Neposredno to je i vrijeme pripreme te konano doba zrelog preporodnog razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda. Iako u znanstvenoj literaturi i publicistici postoji dosta radova koji se dotiu života grada Karlovca u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, postoji još dosta praznina koje treba popuniti novim istraživanjima. Zato je i cilj ove disertacije upotpuniti sliku suodnosa gospodarskih, društvenih i kulturnih zbivanja toga najdinaminijega razdoblja razvoja grada: te rasvijetliti i dokumentirati doprinos karlovakog gospodarstva i karlovakih društvenih elita te njezine inteligencije ukupnom duhovnom i materijalnom razvoju grada u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. U Karlovcu su graanstvo i inteligencija bili nositelji (proto) modernizacijskih kretanja, novog socijalnog mentaliteta, promicatelji graanske kulture i nositelji akcija na osnivanju kulturnih institucija. Upravo stoga, posebnu pozornost posvetili smo istraživanju struktura društvenih slojeva grada, društvenom životu i javnom djelovanju u gospodarskom, politikom i kulturnom životu skupina i pojedinaca u preporodnom vremenu te istraživanju institucija društvenog, kulturnog i politikog okupljanja kao elemenata graanske kulture i njihove nacionalne integracijske funkcije. U disertaciji se polazi od modernizacijskog koncepta i njegove primjene na istraživanja povijesnog razvoja na prostoru srednje i srednjoistone Europe, napose razdoblja novih politikih zbivanja u kojem istodobno društvene elite provode kulturnu standardizaciju i stvaraju institucije potrebne društvu na tom stupnju razvoja. Izvorna graa sauvana u pojedinim institucijama znanosti i kulture, napose arhiva i knjižnica, temelj su i osnova cijeloga rada koji sadrži etiri osnovna poglavlja. Metoda na temelju koje smo vršili naša istraživanja bila je historijska i kulturno - povijesna uz valorizaciju utvrenih injenica i njihovu znanstvenu i kulturološku interpretaciju. Znanstveni doprinos ovog doktorskog rada oituje se i u tome što smo na kulturološkom temelju istraživanja dobili jasniju povijesnu sliku koja valorizira povijesno i današnje znaenje grada. Uloga Karlovca u prijelomnom razdoblju hrvatske povijesti u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda bila je znaajnija nego što mu se do sada pripisivalo. Jasnija i cjelokupnija slika koju smo prezentirali, doprinosi tonijoj spoznaji identiteta grada, bolje valorizira njegovo prošlo i današnje znaenje. Praktina primjenjivost spoznaja ove disertacije trebala bi poslužiti kao predložak za budua istraživanja kulturnog života grada u doba izgradnje graanskog društva i kulture te dati naznake za daljnja istraživanja samog Karlovca u razdoblju njegovog najveeg gospodarskog napretka. Rezultate istraživanja mogue je upotrijebiti kao prilog nekoj buduoj sintezi povijesti Karlovca od njegova utemeljenja do danas, te kao prilog povijesti Hrvatskog narodnog preporoda uope i napose njegove kulturne sastavnice. Istraživanja ovog doktorskog rada nisu odgovorili na sva pitanja. Neka su tek otvorena, ali su stvorila cjelovitiju sliku o Karlovcu kao gradu dinaminog gospodarskog i društvenog razvoja te kulturnog stvaranja i življenja.- The road to attaining one's goals is a long and arduous one. It is the road of the maturation of the first notions of the thesis, defining its content and achieving the predefined goals. In writing about the history of Karlovac during the Illyrian period, we were inspired by the fact that the age of the Croatian National Revival in the town, and the period preceding it, i.e. the second half of the 18th century, have not been sufficiently explored. The historiographic and cultural researches so far have enabled only the defining of the general framework of Karlovac's historical development in the first half of the 19th century. The first significant period of the town's economic ascent was recorded in the pre-Napoleonic period in the late 18th century, while the real growth and development were achieved in the postNapoleonic period, especially during the rapid development of the grain trade in the 1820s. It is since that period that, due to its fully formed and strong middle class, Karlovac was considered 'the most bourgeois town' in Northern Croatia. That is why we had to start exploring the topic from the end of the 18th century, when Karlovac was one of the major traffic hubs, as well as one of the important centres of crafts and trade, which all had a very important role in the social life of the town as well. The successful economic development, especially after attaining the status of a free royal city in 1781, was very favourable for the formation of a rich middle class, as well as new social and cultural values. The richness of the historical changes and circumstances was the prime factor in determining the objective of our study, as well as the final goal of this thesis defined by its working title 'The Cultural Life of Karlovac during the Croatian National Revival'.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U rekonstrukciji Pavlinovićeva identiteta očitovana u "Narodnom koledaru", autorica kao temeljna polazišta uzima dvije povijesne činjenice koje se transparentno zrcale u analiziranim prilozima. Prva ...kazuje kako su u Dalmaciji druge polovine XIX. stoljeća egzistirale dvije struje Narodne stranke. To pak povezuje s kulturološkom oprjekom između urbane i ruralne Dalmacije, što je u konačnici rezultiralo drugačijim nacionalnim samopoimanjem njihovih pripadnika. Druga također proizlazi iz navedene kulturološke distinkcije, a ukazuje na dvije faze Pavlinovićeva političkog djelovanja. Navedene su se faze u potpunosti reflektirale na oblikovanje kulturnog imaginarija "Narodnog koledara" i tako časopisu osigurale jednu od značajnijih uloga u rekonstrukciji Pavlinovićeva osobnog imaginarija, ali i povijesne, političke i kulturne situacije tog razdoblja dalmatinske i hrvatske povijesti.
PDF
