Presented in the paper are the results of the research of the prehistoric and ancient population coverage of the area of northern and central Velebit.The research of the population coverage is just ...one part of the multidisciplinary studies of the cultural landscape, which has been a study area for the last ten years. The methodology of the research is complex and includes intensive field surveys, aerial photography, GIS analysis and archaeological excavations.The form of prehistoric settlements is characterised by hillforts, of which 36 have been documented in the study area to date. Although in earlier literature they were mostly treated as residential sites, at the 36 sub-Velebit hillforts settlement activities have not been documented. The basic architectural structures characteristic for the sub-Velebit hillforts are ramparts and terraces.The spatially decentralised form of the hillfort in the sub-Velebit littoral after the establishment of Roman administration is centralised, and at the foot of the Velebit saddles municipal centres developed: Senia, Lopsica, Ortopla and Vegium. At the same time, Senija achieved a leading economic, trade and transport role of regional significance, whilst the other settlements retained only local significance.
The paper discusses population, water use and protection in Sana River drainage area, situated in the northwestern part of Bosnia and Herzegovina. Geographic and hydrogeographic features have a ...strong influenceon the population of this area. Sustainable development policy presumes that sustainable water management is an integral part of spatial planning. That certainly encompasses water use and protection in the drainage area. Finally, the author expresses his opinion concerning the protected natural monuments and landscapes in the investigated area.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U radu se na osnovu dokumenata nastoji prikazati međudjelovanje ljudi i rijeke Drave od doseljenja Hrvata do kraja srednjeg vijeka na prostoru od okolice Ludbrega do šire okolice Virovitice tj. na ...području na kojem je srednjovjekovna Križevačka županija na sjeverozapadu izlazila na Dravu. U prvom se dijelu obrađuje nekoliko prijelaza preko rijeke i analizira se njihov raspored, značenje i veze koje su ostvarivane preko njih. Najznačajniji su bili prijelazi u Torčecu, Peterancu i Strugi usmjereni na trgovište Zakany, a u pozadini su imali urbana naselja na rasinjskom, koprivničkom i đurđevačkom vlastelinstvu. Uzdužna plovidba rijekom Dravom vjerojatno nije imala veći značaj u srednjem vijeku, a također ni ceste koje su išle kraj rijeke. Od ostalih gospodarskih djelatnosti od najranijih vremena je potvrđeno mlinarenje na Dravi, a nešto kasnije i ribnjaci blizu nje. Također je dokumentirano žirenje svinja u hrastovim pridravskim šumama i iskorištavanje njihovog kvalitetnog drveta. Pretpostavljena korist od rijeke bilo je pružanje utočišta u vrijeme opasnosti kao i prehranjivanje u slučaju gladi. Neki su autori pretpostavili i postojanje utvrđene granice na Dravi, ali se strateške zamisli mogu vidjeti samo u osnivanju kraljevskih gradova u pridravskoj ravnici većinom udaljenih od rijeke. Promjene riječnog toka koje su potvrđene više puta u novom vijeku za srednji vijek se mogu pretpostaviti tek posredno. Veze stanovništva naseljenog s obje strane rijeke vide se u posjedima koje je plemstvo imalo i na hrvatskoj i na mađarskoj strani. Veze običnih ljudi slabije su dokumentirane; znamo samo za jedan pljačkaški pohod preko Drave. Gustoću naseljenosti uz Dravu možemo donekle utvrditi za potez od Peteranca do Podravskih Sesveta te zaključiti da je u kasnom srednjem vijeku naseljenost na većem dijelu područja bila dobra osim u okolici današnjeg Ferdinandovca. Za ranije razdoblje analiziran je popis župa iz 1334. godine iz kojeg je vidljiva njihova koncentracija uz spomenute prijelaze između Đelekovca i današnjih Hlebina. Zatim su nabrojeni toponimi specifični za rijeku Dravu. U posebnom odlomku analizira se vezanost srednjovjekovnog književnika Janusa Pannoniusa uz Dravu i dokazuje prvo njegovo neosporno porijeklo iz Česmice kraj današnjeg Bjelovara, a zatim mogućnost da je djetinjstvo proveo kraj Drave. Na kraju se iz podataka dobivenih iz arheoloških istraživanja okolice Torčeca pokušava izvući zaključke o svakodnevnom životu ovdašnjih ljudi kao i o postepenom osvajanju prostora uz Dravu.
Razvoj naseljenosti otoka uvjetovan je ponajviše udaljenošću od
kopna i načinom prometnoga povezivanja. Otok Krk je danas
sa zaleđem povezan mostom i zračnim linijama, a s ostalim
otocima trajektnim ...linijama. Cilj je rada istražiti i objasniti dinamiku
određenih demografskih komponenti na otoku. U radu se
promatra promjena naseljenosti otoka Krka od 1857. do 2011.
godine (razdoblje između prvoga i najnovijega popisa stanovništva).
Utvrđeno je da je smanjenje broja stanovnika od
početka 20. stoljeća povezano s procesima urbanizacije Rijeke,
dok je povećanje broja stanovnika otoka od sedamdesetih godina
20. stoljeća povezano s procesom suburbanizacije istoga
grada, na što je znatno utjecala izgradnja Krčkog mosta. Od
sedamdesetih godina 20. stoljeća do danas zapadna i sjeverna
strana otoka bilježe pozitivnije demografske pokazatelje od istočne
i jugoistočne strane. To se može objasniti boljim preduvjetima
za razvoj turizma na zapadnoj strani otoka te razvojem
industrije i većom blizinom Rijeke. Stoga od sredine 19. stoljeća
do danas pratimo premještanje težišta naseljenosti otoka u
smjeru sjeverozapada, a u skladu s tim je i elipsa naseljenosti za
2011. položena sjeverozapadnije nego ona za 1857. godinu.
U istraživanom području izdvajaju se tri prirodnogeografske cjeline pogodne za naseljavanje: Uži podgorski pojasevi, pobrđa i rubovi riječnih dolina. Podgorski pojasevi vrijedni su u početnoj fazi ...naseljavanja i u toj zoni nalazimo brojne izvore, no uglavnom manje izdašnosti. Pobrđa su intenzivno naseljavana od 15. do 18. st., a oblik naseljenosti je disperzan, s mnogim zaselcima. Brojni su prirodni i društveni čimbenici uzrokovali disperznu naseljenost, a svakako i razmjerno teška vodoopskrba iz ograničenih vodnih resursa. Rubovi dolina naseljavani su u 18. stoljeću, isprva kao nepovoljni jer su doline prirodno nepogodne za naseljavanje zbog svoje provodnosti, čestih magla i temperaturnih inverzija. Vlažne doline su prepreke, a pobrđa prometno značajnija sve do željezničkog doba kada naselja na rubovima dolina postaju najvažnija naselja. Razvoj prometa i regulacijski radovi u drugoj polovici 20. st. dovode do daljnjeg jačanja naselja na dolinskim rubovima, a dolinske ravni sve se intenzivnije iskorištavaju. Ovisnost o lokalnoj vodoopskrbi prestaje širenjem suvremenog javnog vodoopskrbnog sustava. U najnovije vrijeme, uz nasipavanje terena, dolinske ravni postaju vrijedan prostor za izgradnju.
Boka kotorska je prostran i razgranat zaljev u južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora. Teritorijalno pripada Crnoj Gori, koja je politički u sastavu Državne zajednice Srbije i Crne Gore, a ...nalazi se neposredno uz granicu s Republikom Hrvatskom. Ističe se kao specifična prirodna cjelina, obilježena vrlo složenim društvenim razvojem i etničkim promjenama. Unatoč tome, Boka kotorska prepoznatljiva je po svojem jedinstvenom kulturnom pejzažu, nastalom za vrijeme stoljećima dugog razvoja.
Naseljavanje Italika na Istarski poluotok krajem republikanskog i početkom carskog razdoblja uvjetovalo je u znatnoj mjeri i promjene mjesta naseljavanja, kao i vrste naselja. Ove je promjene moguće ...sagledati u procesu napuštanja gradinskih naselja i naseljavanja lokacija u nizinskim predjelima u okviru rimskih ruralnih stambeno-gospodarskih kompleksa (villa rustica). Iako je napuštanje predrimskih naselja na području kolonijskih agera očit i prevladavajući oblik promjene mjesta naseljavanja, prikupljeni topografski podaci ukazuju da nije moguće jednoznačno objasniti promjene naseljenosti kroz koncept diskontinuiteta naseljenosti na prijelazu željeznog u rimsko doba Istre. Kontinuitet naseljenosti pojedinih histarskih gradina u rimsko carsko doba potvrđen je nalazima rimske ruralne arhitekture, dok nalazi ograničeni na rimskodobnu keramiku, često kronološki neodređenu, pružaju indicije o naseljenosti u rimsko doba no mogu biti i rezultat ekonomskih veza ili ostaci rimskih vojnih uporišta iz razdoblja koje prethodi intenzivnoj romanizaciji poluotoka. U radu se analiziraju i sintetiziraju raspoloživi topografski podaci na području od Savudrije i rijeke Dragonje na sjeveru do rijeke Raše i Učke na istoku, o prapovijesnim gradinskim naseljima s kojih potječu materijalni ostaci iz rimskog doba. Nastoje se protumačiti temeljne političke i socijalno-ekonomske odrednice ove pojave koja dosad nije pronašla zapaženo mjesto u stručnoj literaturi.
Naseljenost nekog područja rezultat je različitih utjecaja, odnosno obilježja (prirodno-geografskih i društveno-gospodarskih). U ovom radu koristi se deskriptivna metoda istraživanja, da bi se što ...bolje objasnili i prikazali ti utjecaji. Od prirodno-geografskih obilježja u radu se analiziralo oblik otoka, udaljenost naselja od obale, učestalost vjetra i reljef, a od društveno-geografskih promatrani su prometna povezanost i turizam. S obzirom na činjenicu da je turizam najvažnija gospodarska grana na otoku Krku, u radu se provodi korelacijska analiza promatranih demografskih varijabli i varijabli vezanih za turizam otoka Krka u razdoblju od 1971. do 2011. godine. Korelacijska analiza provedena je određivanjem Spearmanovog koeficijenta korelacije ranga, sadržanog u programu SPSS, na temelju podataka svih sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku. Kartografski prikazi u ovom radu izrađeni su korištenjem programa ArcGIS. U radu je utvrđeno da prirodno-geografska obilježja, koja su odlučujuća u osnivanju, odnosno razmještaju naselja, nisu jedini čimbenik u njihovu razvoju. Na razvoj i promjene naseljenosti otoka Krka velik utjecaj imali su razvoj industrije, prometa i turizma. Uvođenjem trajektnih linija i, naročito, izgradnjom mosta, prethodno izolirani otok postao je dobro povezan s kopnenim zaleđem i obližnjim otocima. Prometna povezanost glavni je preduvjet pojave i razvoja turizma. Turizam je trenutno jedan od najvažnijih razloga doseljavanja stanovništva na otok, te razlog premještanja stanovništva na (položene) obalne dijelove. Rezultati korelacijske analize pokazali su povezanost svih promatranih varijabli.
U članku se predstavljaju arheološki nalazi i nalazišta iz razdoblja prapovijesti koji su dosad otkriveni na području općine Radoboj u Hrvatskom zagorju. Većina arheoloških nalaza i nalazišta ...otkrivena je tijekom provođenja projekta arheološkog rekognosciranja općine Radoboj. Projektom je kroz arheološki terenski pregled obuhvaćen teritorij čitave Općine, čime je Radoboj postao prva općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj s izrađenim registrom arheoloških nalaza i nalazišta te arheološkim zemljovidom, temeljenim na arheološkom rekognosciranju. Članak donosi arheološke nalaze i nalazišta Radoboja s obzirom na njihovu kronološku atribuciju, počevši od onih najstarijih iz vremena paleolitika. Iz razdoblja lovačko-skupljačkih zajednica u radu je predstavljeno nekoliko radnih i baznih staništa, te pojedinačni površinski nalazi. Prva stalna naselja na području Radoboja zasad se datiraju u kasnu fazu mlađeg kamenog doba, odnosno u kasni neolitik te eneolitik, a uz naselja su navedeni i pojedinačni površinski nalazi cijepanih i glačanih kamenih rukotvorina. Iz razdoblja kasne prapovijesti, odnosno kasnog brončanog te starijeg i mlađeg željeznog doba, potječu tri visinska naselja, nekropola pod tumulima te pojedinačni površinski nalazi. Posebna pozornost posvećena je nekropoli pod tumulima Podstenje, jedinoj kasnohalštatskoj nekropoli koja je dosad otkrivena na području sjeverozapadne Hrvatske, te našem prvom arheološkom nalazištu čija su iskopavanja provođena između 1850. i 1860. godine. Članak ujedno predstavlja dio rezultata revizijskih istraživanja iskopavanja te nekropole.
PDF
