U radu su prikazani rezultati istraživanja navijačkih poruka kao elemenata vizualne ekspresije navijačke skupine Građanskog nogometnog kluba Dinamo Zagreb (GNK Dinamo) „Bad Blue Boys“. Razdoblje ...analize odnosi se na deset sezona domaćih nogometnih prvenstava i međunarodnih natjecanja (2010.-2020.). Skupina „Bad Blue Boys“ u tom je razdoblju prošla razne faze koje su obilježene protestno-aktivističkim djelovanjem, borbom za demokratizacijom i većim stupnjem transparentnosti u GNK Dinamo, ali i nimalo ugodno razdoblje visokog stupnja represije nad skupinom kao i međusobnih podjela. Kvalitativnom analizom diskursa oblikovana je tipologija navijačkih poruka, dok je deskripcija nastala na temelju dugogodišnjeg promatranja i sudjelovanja u navijačkim ritualima.
Cilj je rada steći bolje razumijevanje utjecaja koji ponašanje državnih i gradskih institucija koje su nadležne za nadzor zakonitosti rada GNK Dinamo ima na ponašanje navijača te razmotriti hipoteze ...da su uzroci dijela nasilnoga ponašanja navijača strukturalno izazvani, ali i da se u aktivističkom djelovanju mladih kroz navijačke skupine krije potencijal za demokratsko unaprjeđenje društva. Kako navijači organizirani u „Bad Blue Boyse“, „Zajedno za Dinamo“ i „Dinamo to smo mi“ ustrajno od nadležnih institucija grada i države traže poštivanje zakona, možemo ih uočiti kao promicatelje demokratizacije društva, ali i povezanih procesa kao što su dosljedna i neselektivna primjena zakona i propisa te borba protiv korupcije i diskriminacije.
Tijekom 1980–ih u Jugoslaviji dolazi do ekspanzije navijačkih skupina. Uslijed opće krize zemlje navijači u Jugoslaviji, kao i njihove aktivnosti, postajale su sve intenzivnijim predmetom interesa ...jugoslavenske tajne policije. Ovaj rad analizira aktivnosti četiri najveće navijačke skupine u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (Bad Blue Boys, Torcida, Armada i Kohorta) u razdoblju od 1989. do 1991. godine na osnovu arhivskog materijala Službe državne sigurnosti SR Hrvatske. Rad analizira raznorazne aspekte nadgledanja i shvaćanja pojave i djelovanja navijačkih skupina od strane tajne policije, a poseban naglasak stavljen je na pojavu nacionalizma među njima u kontekstu istovjetnih gibanja u zemlji. Prezentacijom ovih aspekata u radu, rad nastoji doprinijeti historiografskoj analizi uzroka, odnosno atmosfere raspada Jugoslavije.
Većina teorijskih pristupa fenomenu sportskog navijanja usmerena je na objašnjenje nasilnog ponašanja organizovanih navijačkih grupa i uglavnom je zasnovana na disciplinarno ograničenim modelima. ...Osnovni cilj ovog rada bio je ispitivanje eksplanatorne moći modela predikcije navijačke identifikacije sportskih fanova, kojim su obuhvaćena tri seta varijabli: sociodemografski prediktori (pol, starost, obrazovanje, materijalni status), dispozicione karakteristike (dimenzije modela Grayove revidirane Teorije osetljivosti na potkrepljenje – Osetljivost na signale nagrade, Osetljivost na signale kazne, Borba, Bežanje i Blokiranje) i nasilne kognicije (mačizam i prihvatanje nasilja). Na uzorku od 147 ispitanika (54.4% ženskog pola), starosti između 16 i 61 godina, primenjeni su sledeći instrumenti: Upitnik navijačkog identiteta, Upitnik za procenu osetljivosti na potkrepljenje, Upitnik stavova prema nasilju i kratak upitnik o sociodemografskim karakteristikama. Rezultati hijerarhijske regresione analize sugerišu da svaki od prediktorskih setova (demografski, dispozicioni i kognitivni) ostvaruje značajan doprinos predikciji kriterijuma, ukazujući na važnost uključivanja svake od tri kategorije varijabli u model predikcije navijačke identifikacije. Pored toga, rezultati govore o značajnoj ulozi muškog pola i mačizma, kao samostalnih prediktora u konačnom modelu, dok je statistička značajnost doprinosa Bežanja, kao dimenzije ličnosti, nestala nakon uključivanja nasilnih kognicija u regresionu jednačinu. Posmatrani u celini, dobijeni rezultati ukazuju na neopravdanost pripisivanja agresivnosti, impulsivnosti i podržavanja nasilja visoko identifikovanim sportskim fanovima, budući da sama identifikacija sa timom nije povezana sa antisocijalnim i nasilnim obeležjima. Kao činioci koji doprinose navijačkom identitetu, u skladu sa ranijim istraživanjima, pokazale su se pripadnost muškom polu i maskulina orijentacija ka polnoj ulozi, izražena mačističkim stavovima i manifestnom neustrašivošću.
Sukob između organiziranih navijača i vodstva HNS-a znatno obilježava političke i društvene aspekte nogometa u suvremenoj Hrvatskoj. U razmatranju te pojave se primjenjuje podjela društvenih sukoba ...na horizontalne i vertikalne Alberta O. Hirschmana: prvi su tipa „ili mi ili oni“ i izrazito obilježeni emocijama i nasiljem, uslijed čega su nepogodni za kompromise; vertikalni su djeljivi i više određeni racionalnim pristupom pa se mogu prevladati demokratskim postupcima. Analiza pokazuje kako ispitani sukob sadrži elemente obje vrste, ali je u njemu prisutniji horizontalni sukob zbog nespremnosti suprotstavljenih aktera za postizanje kompromisnoga dogovora, opterećenosti emocijama i nasiljem (navijači) te uporabe manipulacija (nogometni dužnosnici).
This paper provides an overview of changes that have occurred within the Bad Blue Boys fan group in the last decade as a result of clashes with the GNK Dinamo management. The dynamics of this ...relationship are studied through the concepts of political non-participation and action through civil society and within the Against Modern Football Movement. This study used a qualitative methodology, and 11 in-depth interviews were conducted with members of the Bad Blue Boys fan group. The study established a weakening in group cohesion in the last ten years and the beginnings of action through the sphere of civil society. The most significant project resulting from this, and which is driven by these concepts, is Futsal Dinamo. This, in combination with the element of nostalgia, is a novelty for the Bad Blue Boys fan group.
Zadnja dva desetljeća događa se velika i slojevita transformacija sporta u posao koja sportsku industriju svrstava među najznačajnije gospodarske grane razvijenog svijeta. Rastuća primjena recentnih ...načela poslovanja u sportskoj industriji neminovna su posljedica današnjeg poimanja sporta. Sportska industrija podrazumijeva globalno tržište različitih proizvoda i usluga povezanih sa sportom. Kako bi proizvođači i pružatelji sportskih proizvoda i usluga stvorili određene prednosti pred ostalim konkurentima prisiljeni su istražiti postojeće tržište te napraviti segmentaciju. Pod segmentacijom se podrazumijeva podjela potrošača u pojedine skupine na temelju njihovih karakteristika, preferencija i želja. Samo zadovoljni kupci razvijaju lojalnost prema proizvođaču ili pružatelju usluga te kao takvi učestalo ponavljaju svoju kupnju. Podaci korišteni u radu prikupljeni su istraživanjem među navijačima HNK Hajduka. U radu su se analizirali segmenti navijača te se istražila razlika između korištenih segmenata na namjeru ponovne kupnje. Testirane su razlike među segmentima u odnosu na namjeru ponovnog dolaska na utakmicu, namjeru ponovne kupnje proizvoda i usluga kluba i namjeru ponovne kupnje proizvoda i usluga sponzora kluba. Rezultati dobiveni istraživanjem ukazali su kako se navijači mogu grupirati u pet različitih segmenata te kako postoji statistički značajna razlika među segmentima u namjeri ponovne kupnje.
Rane devedesete bile su turbulentne godine za engleski Premiership koji je doživljavao neke od glavnih promjena u povijesti lige. Kao posljedica otvaranja tržišta, engleski Premiership počinje se ...otvarati i postaje dostupan navijačima diljem svijeta. Danas zahvaljujući medijima, sponzorima, stranim ulaganjima i općenito zahvaljujući popularnosti nogomet, pa i sport u cijelosti, postaje globalni tržišni fenomen u koji se sve više ulaže i koji donosi ekonomske dobrobiti samim nogometašima, klubovima, vlasnicima, navijačima odnosno posljedično njegovoj internacionalnoj popularnosti.
Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima donesen je 15. srpnja 2003. godine, a stupio je na snagu dana 23. srpnja 2003. godine. Zbog poteškoća do kojih je dolazilo uslijed primjene tog ...Zakona u praksi, pristupilo se izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, pa su tako bile sveukupno tri izmjene i dopune, i to 2006., 2009. i 2011. godine. Sve te izmjene i dopune dovele su do smanjena protupravnih ponašanja na stadionima, a zadnjom izmjenom i dopunom iz 2011. godine uvedena su četiri kaznena djela – Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe, Organiziranje nasilja na športskim natjecanjima, Uništavanje stvari ili imovine na športskim natjecanjima te Nepoštivanje mjera i zabrane. Kada su u pitanju kaznena djela učinjena na športskim natjecanjima važno je spomenuti i dvije mjere opreza propisane Zakonom o kaznenom postupku (zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja te obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu) kojima se počiniteljima takvih kaznenih djela može, prije ili tijekom kaznenog postupka, zabraniti prisustvovanje određenim športskim natjecanjima uz obvezu da se u vrijeme tih športskih događanja počinitelji javljaju npr. u policijsku postaju nadležnu za područje njihovog prebivališta ili boravišta.
U zadnje vrijeme svjedoci smo učestalih protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima u Republici Hrvatskoj. Upravo stoga, o ovoj temi se sve više javno raspravlja, a rezultat toga je i donošenje ...Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Iako je taj Zakon, koji je donesen 2003. godine, bio od velikog značaja glede uređenja jedne ovako važne problematike, ubrzo se pristupilo njegovoj izmjeni i dopuni budući da nisu bila riješena neka važna pitanja. Prva izmjena i dopuna tog Zakona bila je 2006. godine, a druga 2009. godine. Svaka izmjena i dopuna Zakona doprinijela je boljem uređenju koje se odnosi na sprječavanje, suzbijanje i sankcioniranje protupravnih ponašanja, ali su, prema mišljenju autora, i dalje ostala pojedina neriješena pitanja, o čemu će biti govora u ovom radu.
PDF
