Pravo na slobodu kretanja jedno je od najpozitivnijih postignuća europske integracije. Ovaj rad želi upozoriti na kontradiktorne učinke tog prava, posebice u novim državama članica Srednje i Istočne ...Europe, uključujući i Hrvatsku. Pravo na slobodu kretanja radnika stvara brojne pogodnosti za radnike migrante i za EU u cjelini jer omogućuje slobodno kretanje radnika iz područja s visokom nezaposlenošću u područja u kojima postoji potražnja za radnicima. No ne treba podcijeniti socijalne, ekonomske i političke učinke tog prava na države članice iz kojih radnici odlaze. Cilj je ovog rada istražiti što je do sada učinjeno i koje nove mjere na europskoj razini treba uvesti kako bi se ublažili negativni učinci te slobode. Autori obrazlažu da rješenje nije u ograničenju slobode kretanja, već – upravo suprotno – u viziji snažnije europske integracije koja bi imala za cilj smanjenje razlika olakšavanjem razvoja regija koja zaostaju. U tom se kontekstu tekst osvrće na korištenje postojećih i mogućnost uvođenja novih EU fondova, na mogućnost rekonceptualizacije pojma građanstva Unije i upućuje na potrebu potpune primjene Europskog stupa socijalnih prava. Rad se sastoji od četiri dijela. Nakon uvodnog poglavlja, u drugom se dijelu opisuju nedavni trendovi te pokretači i učinci mobilnosti unutar EU-a. Treći dio istražuje koje su mjere do sada korištene kako bi se umanjili negativni učinci slobode kretanja radnika. Zaključno poglavlje iznosi prijedloge novih politika te objašnjava zašto bi kombinacija nacionalnih i europskih mjera bila optimalna.
Cilj je ovoga rada bio ispitati međugeneracijske učinke kognitivnoga stila obilježenoga strepnjom majki i njihovih ponašanja na razvoj anksioznosti i depresivnosti djece. Kognitivni stil obilježen ...strepnjom označava tendenciju pojedinca da generira dinamične mentalne scenarije u kojima se prijetnja povećava i približava. Istraživanja ukazuju na povezanost toga stila i anksioznosti. S obzirom na nekonzistentnost u povezivanju toga stila i depresije, pokušali su se definirati uvjeti pod kojima se ta povezanost pojavljuje uvođenjem moderatorske varijable stresnih životnih događaja. Istraživanje je provedeno na 126 parova majki i djece. Rezultati potvrđuju hipotezu da kognitivni stil majke obilježen strepnjom ima doprinos u međugeneracijskome prijenosu anksioznosti, ali sugeriraju i njegov doprinos u objašnjenju depresivnosti. Djeca majki koje su imale izraženiji kognitivni stil obilježen strepnjom imala su višu razinu anksioznosti i depresivnosti. Roditeljska ponašanja koja uključuju modeliranje i verbalni prijenos informacija o prijetnji značajno predviđaju pojavu anksioznosti kod djece. Utvrđen potpuni medijacijski efekt upućuje na to da kognitivni stil obilježen strepnjom majki ima značajan efekt na anksioznost djece samo putem modeliranja majki te je utvrđen i medijacijski efekt modeliranja majki u odnosu kognitivnoga stila obilježenoga strepnjom majki i depresivnosti kod djece. Moderatorski efekt stresnih životnih događaja u odnosu kognitivnoga stila obilježenoga strepnjom majki i depresivnosti njihove djece nije potvrđen. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost roditeljskih ponašanja u objašnjenju simptoma anksioznosti i depresivnosti kod djece.
Uspostavljanje spolnog ciklusa kod visokomliječnih krava nakon teljenja česti je problem na farmama koje imaju intenzivnu proizvodnju mlijeka. Visoka proizvodnja mlijeka zahtijeva povećani unos ...energije i drugih hranjiva potrebnih za sintezu mlijeka i u slučaju njihova nedostatka dolazi do metaboličkih i reproduktivnih poremećaja tijekom laktacije. U radu je analizirana razina opskrbljenosti krava sa energijom te reproduktivni pokazatelji kod visokomliječnih krava. Na temelju sadržaja proteina i uree te odnosa sadržaja mliječne masti i proteina u mlijeku utvrđeno je da 17,5 % uzoraka mlijeka potječe od krava nedovoljno opskrbljenih energijom. Razdoblje rane laktacije (prvih 60 dana) je najosjetljivije razdoblje s obzirom na dostatnu opskrbu energijom i proteinima kod krava na što ukazuje činjenica da 45 % uzoraka mlijeka analiziranih u ovom razdoblju ukazuje na deficit unosa energije, a u 16,5 % uzoraka utvrđen je omjer masti i proteina u mlijeku (IMB) >1,5 što sugerira opsežnu mobilizaciju masti iz tjelesnih rezervi i pojavu metaboličkih poremećaja. Uspostava spolnog ciklusa izražena kao razdoblje do prvog pripusta u većine krava bila je unutar 90 dana nakon teljenja (74 %) dok u svega 9 % krava to razdoblje je bilo dulje od 120 dana. Unatoč tome u čak 32 % krava graviditet je nastupio iza 120. dana laktacije što ukazuje na izostanak ovulacije i/ili postojanja nepovoljnih uvjeta za preživljavanje embrija (rana embrionalna smrtnost). Povezanost između pojedinih sastojaka mlijeka i reproduktivnih pokazatelja nije utvrđena.
Establishing the ovarian cycle in high-yielding dairy cows after calving is a common problem on farms with intensive milk production. High milk production requires an increased intake of energy and other nutrients necessary for milk synthesis, and in case of their deficiency, metabolic and reproductive disorders occur during lactation. In this paper we analyzed the energy intake and the reproductive indicators of high yielding dairy cows. Based on the protein and urea content and the ratio of milk fat and protein content, it was determined that 17.5% of the milk samples came from cows with insufficient energy intake. The period of early lactation (the first 60 days) is the most sensitive period in cows regarding to the sufficient energy and proteins intake. Results showed that 45% of the milk samples analyzed in this period have a deficit in energy intake, and in 16.5% of the samples, IMB was higher than 1.5, which suggests extensive mobilization of fat from body storages and the appearance of metabolic disorders. The establishment of the ovarian cycle expressed as the period until the first mating, in most cows was within 90 days after calving (74%), while in only 9% of cows this period was longer than 120 days. Despite this, in more than 32% of cows, pregnancy occurred after the 120th day of lactation, which indicates the absence of ovulation and/or the existence of unfavorable conditions for embryo survival (early embryonic mortality).
Ozadje in izvirnost: Dobro počutje na delovnem mestu predstavlja pozitivne in povezovalne koncepte ter zajema več dejavnikov, kateri pomembno prispevajo k zdravju in kakovostnemu življenju ...zaposlenih. Namen raziskave je opredeliti dimenzije dobrega počutja na delovnem mestu na podlagi pregleda stališč različnih avtorjev, pri tem identificirati dejavnike s pozitivnim in dejavnike z negativnim vplivom na dobro počutje zaposlenih ter z njimi povezane posledice za organizacijo. Metoda: Raziskava temelji na sistematičnem pregledu obstoječe literature. Iskanje je bilo omejeno na iskalno bazo SpringerLink. Na podlagi postavljenih raziskovalnih vprašanj smo določili ključne besede in časovni okvir iskanja, ki je zajemal znanstvene in strokovne članke odprtega tipa, objavljene med leti 2010 in 2022. Iskalni niz je ponudil 123 takih člankov. V nadaljnjo obravnavo smo vključili članke, v katerih različni avtorji prikazujejo vidike in dejavnike vpliva na dobro počutje. Kriterijem je ustrezalo 37 člankov. Rezultate glavnih ugotovitev smo prikazali v tabelah. Rezultati: Zaznani dejavniki, ki pozitivno vplivajo na dobro počutje zaposlenih so avtonomija in visok nadzor nad lastnim delom, intervencija kovčinga, fleksibilno delo, intervencija obvladovanja tveganj povezanih z utrujenostjo, podpora vodstva, intervencije pozitivne psihologije, oblikovanje politik zmanjševanja delovnih zahtev, optimizem in pozitivna čustva, dobri medosebni odnosi, povratne informacije in uresničevanje ciljev. Kot glavne dejavnike z negativnim vplivom smo identificirali vedenje nadzornikov, psihosocialna tveganja/delovni stres, nižje ravni informacijske in medosebne pravičnosti, negotovost zaposlitve, slab poklicni ugled in nespoštljivo vedenje. Dejavniki v povezavi z dobrim počutjem zaposlenih, ki kažejo vplive na organizacijo so kadrovska fluktuacija, absentizem, prezentizem, vpliv na produktivnost, predčasna upokojitev, angažiranost zaposlenih in kakovost opravljenega dela. Družba: Članek predstavlja doprinos k razumevanju pomembnosti ustvarjanja zdravih delovnih mest. Z uvajanjem različnih pristopov, ki bazirajo na spodbujanju dobrega počutja zaposlenih na delovnem mestu, se krepi njihovo zadovoljstvo, ki rezultira v večji pripadnosti organizaciji in zavzetosti pri delu ter hkrati prispeva k zmanjševanju absentizma, kot posledice nezadovoljstva pri delu. Ravno tako prispeva k vsesplošni pozitivni naravnanosti, zmanjševanju obsega in intenzitete stresorjev, kar pa bistveno pripomore k boljšemu zdravstvenemu stanju obče populacije. Omejitve/nadaljnje raziskovanje: Raziskava je omejena na pregled obstoječe literature ene izmed elektronskih baz podatkov. V nadaljevanju raziskave bi lahko vključili ostale baze, elemente, ki spodbujajo dobro počutje zaposlenih na delovnem mestu pa dejansko implementirali v določeno organizacijo. S preverjanjem stanja pred in po uvedbi, znotraj določenega časovnega okvirja, bi s tem odprli nove možnosti za ugotavljanje statističnih značilnosti ter uspešnosti same implementacije.
Namen prispevka je osvetliti pomenske lastnosti in značilnosti rabe slovenskih oziralnopoljubnostnih zaimkov, ki v znanstveni literaturi do danes še niso bili podrobneje sistematično preučevani. ...Analiza večjega vzorca zgledov rabe iz referenčnega korpusa Gigafida 2.0 je pokazala, da so oziralnopoljubnostni zaimki k negativni polarnosti usmerjeni izrazi in izrazi proste izbire, katerih pomen je odvisen od interakcije z navzdol monotonimi in modalnimi operatorji ter širšim kontekstom rabe.
Rak dojk je drugi najpogostejši rak na svetu in daleč najpogostejši pri ženskah, tako v razvitem svetu kot tudi v državah v razvoju. Uvršča se na peto mesto po vzroku smrti zaradi raka. V Sloveniji ...beležimo letno približno 1310 novih primerov raka dojk. Ločimo več podtipov raka dojk, ki jih lahko delimo na podlagi histopatološke (primaren, sekundaren, invaziven, neinvaziven) ter molekularne delitve oz. intrinzičnih lastnosti. V pomoč pri raziskovanju posameznih podtipov raka dojk služijo tudi celične linije. Prva celična linija raka dojk je bila ustvarjena leta 1958 in poimenovana BT-20 (1958, Lasfargues in Ozzello). Število celičnih linij je v zadnjih letih drastično naraslo, vendar so najpogosteje uporabljene celične linije še vedno MCF7, T47D in MDAMB231. MCF7 in T47D sta vrste luminalni tip A (ER+/PR+/HER2-) in MDAMB231 je trojno negativna (ER-/PR-/HER2-). Na področju celičnih linij so vidne nedoslednosti glede poimenovanja kot tudi gojenja. Prav tako je tudi vprašljiva ponovljivost gojenja v različnih laboratorijih ali pogojih, kjer celične linije lahko razvijejo drugačne lastnosti (npr. dediferenciacija, sprememba fenotipa, mutacije). V literaturi so vidni primeri različne kategorizacije iste celične linije v edinstvene skupine na podlagi drugačnega molekularnega in morfološkega opisa. Avtorji so mnenja, da je posledično potreben pregled nad literaturo in opis trenutno znanega. V prispevku se osredotočajo na tematiko celičnih linij raka dojk, njihovo nomenklaturo, delitev, gojenje in uporabnost.
Cilj je ovoga rada bio ispitati međugeneracijske učinke kognitivnoga stila obilježenoga strepnjom majki i njihovih ponašanja na razvoj anksioznosti i depresivnosti djece. Kognitivni stil obilježen ...strepnjom označava tendenciju pojedinca da generira dinamične mentalne scenarije u kojima se prijetnja povećava i približava. Istraživanja ukazuju na povezanost toga stila i anksioznosti. S obzirom na nekonzistentnost u povezivanju toga stila i depresije, pokušali su se definirati uvjeti pod kojima se ta povezanost pojavljuje uvođenjem moderatorske varijable stresnih životnih događaja. Istraživanje je provedeno na 126 parova majki i djece. Rezultati potvrđuju hipotezu da kognitivni stil majke obilježen strepnjom ima doprinos u međugeneracijskome prijenosu anksioznosti, ali sugeriraju i njegov doprinos u objašnjenju depresivnosti. Djeca majki koje su imale izraženiji kognitivni stil obilježen strepnjom imala su višu razinu anksioznosti i depresivnosti. Roditeljska ponašanja koja uključuju modeliranje i verbalni prijenos informacija o prijetnji značajno predviđaju pojavu anksioznosti kod djece. Utvrđen potpuni medijacijski efekt upućuje na to da kognitivni stil obilježen strepnjom majki ima značajan efekt na anksioznost djece samo putem modeliranja majki te je utvrđen i medijacijski efekt modeliranja majki u odnosu kognitivnoga stila obilježenoga strepnjom majki i depresivnosti kod djece. Moderatorski efekt stresnih životnih događaja u odnosu kognitivnoga stila obilježenoga strepnjom majki i depresivnosti njihove djece nije potvrđen. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost roditeljskih ponašanja u objašnjenju simptoma anksioznosti I depresivnosti kod djece.
The aim of this study was to examine the intergenerational effects of mother’s looming cognitive style and their behaviours on the development of children’s anxiety and depression. The looming cognitive style is characterized by a distinctive cognitive phenomenology and a tendency to construct mental scenarios and appraisals of unfolding threats and increasing danger. Research suggests a link between this style and anxiety. Given the inconsistency in linking the same style and depression, an attempt was made to define the conditions under which this link occurs by introducing a moderator variable of stressful life events. The study was conducted on 126 couples of mothers and children. The results confirm the hypothesis that the mother’s looming cognitive style has a contribution to the intergenerational transmission of anxiety, but also suggest its contribution to the explanation of depression. Children of mothers who had a more expressed looming cognitive style had higher levels of anxiety and depression. Parental behaviours including modelling and threat information transmission significantly predict the occurrence of anxiety in children. The established full mediation effect indicates that the mothers’ looming cognitive style has a significant effect on children’s anxiety only through maternal modelling. The mediating effect of maternal modelling in relation between maternal looming cognitive style and depression in children was also confirmed. The moderating effect of stressful life events in the relationship between maternal looming cognitive style and their children’s depression was not confirmed. The results indicate the importance of parental behaviours in the explanation of anxiety and depression symptoms in children.
Androgenski receptori (AR) su jezgrini prepisivački čimbenici ovisni o ligandu. To su steroidni receptori, slični estrogenskim receptorima (ER). Izraženi su u brojnim stanicama s različitim gradivnim ...ulogama. AR signalizacija može biti uključena u razvoj različitih zloćudnih tumora, poput raka prostate, mokraćnog mjehura, jetre, žlijezda slinovnica, bubrega, pluća, melanoma, sarkoma, raka dojke i mnogih drugih. Uloga AR najjasnija je i najbolje objašnjena u raku prostate. Mehanizam AR signalizacije u drugim humanim epitelnim tumorima još je uvijek nejasan i učinci su kod različitih tumora različiti, sve do potpuno oprečnih. U raku dojke AR su najčešće izraženi receptori, ali još uvijek s nepotpuno jasnom ulogom, prognostičkim i prediktivnim značajem. Izraženost AR u trostruko negativnom raku dojke (TNBC) vrlo je varijabilna. Unatoč izraženim razlikama u rezultatima različitih analiza, čini se da blagotvorno utječu na prognozu i potencijalna su meta antihormonske terapije za liječenje TNRD u budućnosti.
Tumor stimulira specifične urođene i stečene imunološke mehanizme. Glavni nositelji imunološkog odgovora tijela na tumor su T limfociti, a glavni mehanizam je ubijanje tumorskih stanica citotoksičnim ...T limfocitima CD8 +. U nekim slučajevima imunološki sustav također može imati protumorsku ulogu, što je paradoks, s obzirom na to da je poznato da upalno stanje potiče rast tumora. Jedna od glavnih karakteristika tumora je izbjegavanje imunološkog odgovora, posebno mehanizmima inhibicije aktivnog antitumorskog imunološkog odgovora putem dva glavna fiziološka inhibitorna signala, CTLA-4 i PD1 / PDL1. Blokada ovih kontrolnih točaka, koji su mehanizmi inhibicije T stanica, nedavno je dala najbolje rezultate u imunoterapijskom pristupu liječenju karcinoma. Imuni infiltrat u tumoru, kao dokaz postojanja aktivnog unutarnjeg odgovora organizma, je heterogen, a sastav se često razlikuje između različitih tumora i tumorskih stanica i uglavnom se dijeli na dvije glavne stanične linije: limfoidnu i mijeloidnu. O vrsti staničnih linija u imunološkom infiltratu i njihovoj aktivaciji i orijentaciji ovisi klinički odgovor kod različitih tumora. Dobro je poznato da imuni infiltrat, posebno limfociti koji infiltriraju tumor (TIL), mogu predvidjeti odgovor na terapiju i imati prognostičku ulogu. Kod nekih solidnih tumora oni su dobar znak, dok kod nekih signaliziraju lošiju prognozu. Brojne studije procjenjivale su ulogu limfocitnog infiltrata u raku dojke (BC), a na temelju tog znanja uspostavljen je prvi koncenzus o standardizaciji procjene TIL u solidnim tumorima na BC modelu. Prognostičkoj ulozi TIL u trostruko negativnom raku dojke posvećeno je najviše pažnje.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koje su strategije kognitivne emocionalne regulacije najzastupljenije na uzroku adolescena-ta, na koji su način one povezane sa indikatorima mentalnog zdravlja ...adolescenata, te da li se veza između strategija kog-nitivne regulacije emocija i globalnog subjektivnog blagostanja ostvaruje direktno, ili preko pozitivnog i negativnog afektiviteta. Istraživanje je obavljeno na uzorku 206 učenika prosečnog uz-rasta 16 godina. Rezultati su pokazali da su kod adolescenata najzastupljenije strategije pozitivna reformulacija i stavljanje u perspektivu, koje su, zajedno sa planiranjem i pozitivnim refokusiranjem, povezane sa pozitivnim merama mentalnog zdravlja (globalnim subjektivnim blagostanjem adolescenata i pozitivnim afektivitetom). Ruminacija, katastrofiziranje, samookrivljavanje, i u manjoj meri prihvatanje, su povezane sa negativnim afektivitetom. Analizom medijacije izdvojile su se dve strategije kognitivne emocionalne regulacije koje značajno predviđaju subjektivno blagostanje: pozitivna preformulacijai samo-okrivljavanje. Utvrđeno je da se veza između pozitivne preformulacije i subjektivnog blagostanja ostvaruje delimično direktno, a delimično je posredovana pozitivnim afektivitetom kao medijatorom. Rezultati istraživanja takođe su pokazali da se veza između samookrivljavanja i globalnog subjektivnog blagostanja ostvaruje isključivo indirektno - preko negativnog afektiviteta kao medijatora. U svetlu dobijenih rezultata, formulisane su neke praktične implikacije za preventivni i in-terventni rad sa adolescentima u cilju povećanja subjektivnog blagostanja.
PDF
