Prva arheološka istraživanja neolitičkog naselja u Zadubravlju kod Slavonskog Broda (vremenski pripada ranoj fazi starčevačke kulture) provedena 1989. i 1990. g. na površini od 6.200 m², omogućila su ...izradu tipološke klasifikacije keramike stupnja linear A starčevačke kulture. Otkrićem brojne arheološke građe (oko 7.690 ulomaka keramike), stvorena je mogućnost detaljnih analiza i kompjutorske obrade podataka o najranijoj lončarskoj proizvodnji na tlu sjeverne Hrvatske. U ovom radu objelodanjeni su rezultati analiza keramičkih nalaza iz stambene zemunice 10 u Zadubravlju, kao dio prve baze podataka tipologije keramike za neolitičko razdoblje u Hrvatskoj.
Glineno posuđe u naseljima najstarijih prapovijesnih kultura čini najbrojniju arheološku građu. Tako je i u naseljima prve panonske lončarske kulture - starčevačke kulture - u kojima je jedino na ...temelju lončarske proizvodnje moguće odrediti njihovu stilsku i kronološku pripadnost. U radu su prikazane tehnike i dana tumačenja motiva ornamentike na gruboj keramici starčevačkog naselja na Galovu u Slavonskom Brodu. Oblikovanje vanjske površine posuđa bilo je dvojako: jedna vrsta posuđa “ukrašavana” je radi praktične primjene, dok su na drugima “ukrasi” predstavljali dublji smisao - najstarije zapise prvih populacija izražene simbolima o svojoj iskonskoj potrebi što većeg razumijevanja i povezanosti s prirodom, koju su osjećali kao svoj neodvojivi dio, svijesni da o njoj ovisi njihov opstanak.
Institut za arheologiju iz Zagreba u okviru znanstvenoistraživačkog projekta “Prapovijesni identitet sjeverne Hrvatske” pod vodstvom dr. sc K. Minichreiter, provodi od 1997. g. sustavna arheolo ška ...istraživanja na zemljištu Galovo u sjeveroistočnom dijelu Slavonskog Broda. U dosadašnjim arheološkim radovima na istraženoj površini od 2.200 m2 otkrivena su dva prapovijesna lokaliteta iz različitih razdoblja. U površinskom sloju otkriveni su ostaci kasnobrončanodobne nekropole sa spaljenim pokojnicima grupe Barice-Gređani (oko 1200. g. prije Krista), a ispod nje na dubini od 90 cm ispod povrπine naselje starčevačke kulture iz ranog neolitika (oko 5700. - 5300. g. prije Krista). U istraženom dijelu starčevačkog naselja otkriven je ograđeni prostor u kojem su u zemunicama bili ukopani odabrani članovi plemenske zajednice. Zemunice u naselju (oko 17 x 5 m) bile su različite namjene: stambene ili radne među kojima se izdvajaje radionice za izradu glinenih predmeta, tkanine i kamenih predmeta. Tijekom 2004. g. otkrivena je pravokutna nadstrešnica kao i dva objekta neodređene namjene - rupe od stupova poredani u nizu i u polukrugu koji će u cijelosti biti istražen u nastavku istraživanja. Pokretna arheološka građa datira ovo naselje u ranu fazu razvitka starčevačke kulture - Linear A.
U ovom se radu razmatra neolitički prijelaz na zemljoradnju na sjevernom Jadranu, tolerancija laktoze, mljekarstvo i lipidni biomarkeri na keramici. Iako arheološki i biokemijski podaci ukazuju da je ...mljekarstvo bilo prihvaćeno u neolitiku u Europi, arheogenetički podaci otkrivaju nedostatak alelske varijante –13910*T i nultu perzistenciju kod europskih neolitičkih populacija. Istraživanje na primjeru Male Triglavce pokazuje da je ranoneolitička privreda bila miješanog tipa u prostoru Caput Adriae. Sastojala se od mlijeka i mliječnih proizvoda, životinjskih mesnih proizvoda, slatkovodne ribe raznih biljaka. Stočari vlaške kulture su raspolagali širim spektrom resursa osim ovaca i koza i mogli su fermentiranjem mlijeka proizvesti niz trajnih proizvoda s malim udjelom laktoze.
Prikaz knjige koju je uredila Jacqueline Balen "Tomašanci–Palača – naselje iz mlađega kamenog, bakrenog i brončanog doba / Settlements of the Late Stone, Copper and Bronze Age", izdana u sklopu ...edicije Musei Archaeologici Zagrabiensis Catalogi et Monographiae Arheološkog muzeja u Zagrebu,
