Lokvica je jedna od najravnijih i najplodnijih površina Blatskog polja s većim brojem danas aktivnih bunara. Godine 2015. i 2016. s površine vinograda obitelji Franulović Prcalo prikupljena je veća ...količina zanimljivih arheoloških predmeta vjerojatno izbačenih na površinu prilikom izgradnje i uređenja obližnjeg vodocrpilišta. Potaknut ovim nalazima, autor je 2016. predvodio iskapanje sonde pa u ovom članku donosi analizu prikupljenih i iskopanih keramičkih predmeta te predmeta od cijepanog kamena. Količina „ceramice figuline“, način ukrašavanja i prevlačenja površine fine keramike upućuje na mlađu, a vjerojatno i srednju fazu razvoja srednjeg neolitika. Lokvica je za sada jedino poznato i prvo istraživano neolitičko nalazište na otvorenom na Korčuli i okolnim otocima. U to doba na Lokvici se nalazilo naselje lokalnih stočara koji su prehranu dopunjavali lovom i ribolovom, a buduća istraživanja će pokazati u kolikoj su mjeri obrađivali zemlju. Za sada je potvrđena gospodarska, ali i kulturna povezanost Lokvice sa susjednim lokalitetima te s jugom Apeninskog poluotoka i njena pripadnost širem Jadransko – jonskom krugu srednjoneolitičke slikane keramike.
Rad se bavi pregledom doprinosa S. Dimitrijevića poznavanju kasnoga neolitika istočne Hrvatske kroz aspekt njegova rada u Bapskoj. Taj je rad povezan sa cjelokupnim opusom Dimitrijevićeve arheološke ...aktivnosti u Slavoniji i zapadnom Srijemu, koji je iznjedrio, između ostalih, kronologije starčevačke i sopotske kulture.
U članku se iznose rezultati istraživanja provedenih od 2010. do 2011. i 2013. na neolitičkom nalazištu impresokeramičke i danilske kulture Pokrovnik kod Drniša, na kojem su već prethodno iskopavanja ...vodila dva druga istraživača: Z. Brusić 1979. i A. M. T. Moore 2006. Uz osnovne podatke o stratigrafskim odnosima i općoj kulturološkoj slici te ostatcima različitih vrsta nastambi, izlaganje je posebno koncentrirano na otkriće masivnih kamenih struktura čije postojanje nije ustanovljeno samo arheološkim iskopavanjem nego je geofizičkim istraživanjima potvrđeno na čitavoj površini nalazišta. Masivnost i broj tih struktura upućuju na postojanje složenog sustava ograđivanja naselja istovrsnim kamenim strukturama.
Istraživanja na nalazištu Bršadin – Pašnjak pod selom 2016., 2018. i 2019. godine provedena su u dvije sonde od kojih je sonda 1 istražena do zdravice, a sonda 2 u gornjih 80 cm (Botić 2017a; 2017b; ...2019). Tijekom tri sezone istraživanja u sondi 1 definirano je više objekata koji pripadaju kasnoneolitičkome sloju te je dobivena serija radiokarbonskih datuma na uzorcima životinjskih kostiju koja je omogućila izradu preliminarnoga kronostratigrafskog prikaza. Naselje i njegova okolica su tijekom prošlosti bili znatno izmijenjeni i devastirani, pa je stvaran opseg i tip naselja teško odrediti. Najvjerojatnije je riječ o tel naselju koje je, osim kasnoneolitičkoga sloja, najvjerojatnije sadržavalo i slojeve kasnijih razdoblja. Stratigrafija kasnijih razdoblja je poremećena, ali je u površinskim slojevima sonde 2 prikupljena veća količina pokretne građe koja upućuje na taj zaključak. Sačuvani kasnoneolitički slojevi u visini od približno 2 m ukazuju na kraći vremenski period okupacije od 200 godina, tj. vrijeme kraja faze Vinča C, cijele faze Vinča C–D i početka faze Vinča D prema Milojčićevoj klasifikaciji (Milojčić 1949; Tasić et al. 2016: 825, Fig. 17) te kasnom stupnju Sopot III i stupnju Sopot IV (Dimitrijević 1968; Marković 2012).
Arheološki lokaliteti na području Općine Lovas već su od ranije
poznati široj arheološkoj javnosti, prije svega zbog otkrića ostave
zlatnih i brončanih nalaza još sredinom 20. stoljeća. Spomenuta
...ostava danas se čuva u stalnom postavu Arheološkog muzeja
u Zagrebu. Muzej je u tri navrata, 2011., 2017. i 2018. godine, provodio
arheološka istraživanja na području Općine Lovas. Tijekom
istraživačkih sezona provođen je sustavni arheološki terenski
pregled te su otvorene probne sonde na različitim položajima, s
ciljem da se utvrdi stanje očuvanosti zatečenih arheoloških slojeva.
U ovom je radu predstavljena trenutna spoznaja o arheološkoj
topografiji Općine Lovas koja je znatno unaprijeđena istraživanjima
2011., 2017. i 2018. godine.
Istraživanje nalazišta Bršadin – Pašnjak pod selom provedeno je tijekom lipnja 2018. godine, a obuhvatilo je nastavak istraživanja Sonde 1 na istočnom dijelu nalazišta. Ispod sloja pepela definiranog ...2016. godine, otkriveni su dijelovi djelomično gorenog sloja sastavljenog od više mikroslojeva. Sloj je u istočnom i zapadnom dijelu bio presječen kanalima u kojima su definirani ostaci velikih drvenih stupova. Ovi su kanali korišteni u barem dvije faze. U zapadnom dijelu sonde definiran je još jedan kanal s manjim stupovima, a svi su kanali bili paralelni i položeni smjerom sjever – jug. Ostaci tanjih podnica od žute nepečene gline definirani su u sjeverozapadnom i sjeveroistočnom dijelu sonde, u nekoliko slojeva. U sjeverozapadnom uglu sonde, u sloju između dviju podnica, istražen je dio manje jame koja je bila ispunjena nepečenim glinenim kuglama. Dio pokretnih nalaza pripada sopotskoj kulturi, a keramički nalazi finije fakture upućuju na postojanje prisutnosti populacije ili direktnih utjecaja vinčanske kulture (prijelazne faze C/D i faze D1). Serija radiokarbonskih datuma odgovara istim fazama na telu Vinča – Belo brdo.
Na sopotskom lokalitetu Golubovac/Sadice je provedeno arheološko istraživanje kojim je utvrđena visoka koncentracija naseobinskih struktura kao što su manje i veće otpadne jame, kanali za temeljenje ...i ukopi za stupove. U radu se predstavljaju keramički nalazi iz dvije otpadne jame. Prema tipološko–kronološkim karakteristikama arheoloških nalaza lokalitet pokazuje elemente posljednje faze sopotske kulture.
U ovom radu predstavljena je keramička figurica iz srednjeg neolitika pronađena u špilji Pupićina peć u sjeveroistočnoj Istri. Figurica je najvjerojatnije antropomorfna, a sačuvane su samo noge i ...donji dio trupa. Ovo je jedina do sada objavljena neolitička figurica iz Istre i jedna od malobrojnih s hrvatske obale i zaleđa koje su ovdje također detaljnije opisane. Najbliže tipološke paralele za figuricu iz Pupićine peći mogu se pronaći u Bugarskoj, u obliku kamenih figurica/privjesaka M-formi, te u obliku figurica žena/žaba iz Grčke, Makedonije i Turske. Na kraju se diskutira o funkciju i značenju figurica općenito, te su navedene neke spekulacije o značenju figurice iz Pupićine peći.
PDF
