Straipsnyje nagrinėjamas nostalgijos fenomenas. Aptariamos nostalgijos teorinės interpretacijos kryptys, sąvokos daugiareikšmiškumas. Analizuojama skirtis tarp modernios ir postmodernios nostalgijos, ...kuri atliepia skirtingas koegzistuojančias nostalgijos formas. Apžvelgiamos su postmoderniąja nostalgija siejamas nostalgijos suprekinimas, prielaidos ir būdai. Straipsnyje kritikuojama sovietinės nostalgijos sąvoka ir siūloma naudoti socializmo nostalgijos terminą.
Članak razmatra emocionalno iskustvo istraživanja osobnih kartona ratne siročadi iz Drugog svjetskog rata – korisnika zagrebačkog sirotišta “Josipovac”. Odluka o odabiru teme razvila se iz potrebe za ...analizom ranjivosti istraživača koji provode arhivska istraživanja podataka o traumatičnim iskustvima. Konkretan povod za pisanje članka bili su osjećaj nostalgije i tuge koji su se javili kod istraživačice tijekom i nakon čitanja sadržaja iz rubrike “Sjećanja od kuće”, rubrike za koju nije bio predviđen prostor u prijemnim listovima ratne siročadi, nego su je proizvoljno uveli odgajatelji iz “Josipovca”. Zanimljivo je istaknuti kako faktografski podaci iz njihovih biografija, zabilježeni u tim unaprijed definiranim rubrikama, nisu pobudili značajnije emotivne reakcije kod istraživačice, štoviše, gotovo da je bila ravnodušna prema njima. Analizirajući njezina iskustva u kontekstu teorija biblioterapije ustanovilo se da arhivska istraživanja ratne traume mogu kod istraživača koji ih provode izazvati preplavljujuće neugodne osjećaje. U bioetičkoj literaturi često se ističe važnost pokazivanja razumijevanja i suosjećanja prema sudionicima istraživanja koji su proživjeli neki traumatski događaj. Budući da se u istoj rijetko tematizira pitanje empatiziranja s istraživačima koji ih provode, trebalo bi ga detaljnije raspraviti u kontekstu načela bioetičkog senzibiliteta.
The article deals with the emotional experience of researching personal records of war orphans from World War II - the wards of the “Josipovac” orphanage in Zagreb. The decision to choose the topic came from the need to analyze the vulnerability of researchers conducting archival data research about traumatic experiences. The idea behind the article stems from the nostalgia and sadness that the researcher felt during and after reading “Remembering of Home”, a section in the admission sheets of war orphans that wasn’t included initially, but was arbitrarily added by the “Jospiovac” caretakers. It is interesting to point out that the factual data from their biographies recorded in these predefined sections did not elicit a significant emotional response from the researcher. In fact, she was almost indifferent to them. Analyzing her experiences in the context of the theories of bibliotherapy, it was established that archival research on war trauma can cause overwhelmingly uncomfortable feelings for those conducting the research. In bioethical literature, the importance of showing understanding and compassion towards research participants who have experienced a traumatic event is often emphasized. Since the issue of empathizing with the ones conducting the research is rarely a theme in these works, it ought to be discussed in greater detail within the context of the principle of bioethical sensibility.
The article examines different interpretations of "post-socialist/post-communist nostalgia" by comparing them with interpretations of "nostalgic feelings and practices" in Western Europe and the ...United States. Likewise, it compares statements about the past and present of work and employment that were recorded by researchers in Western Europe and the United States with those collected by TRANSWORK project researchers through extensive field research in Croatia. On the basis of this comparison, it suggests that a scientific interest in "nostalgia" in "Eastern European" countries – that is commonly interpreted as a desire to understand unexpected disappointment in life "after socialism" or, in just a few of the relevant scholarly articles, as an expression of a post-imperial symptom that uses nostalgia to Orientalize the European East – could also be seen as an effort in defending the neoliberal regime (of labor).
This article demonstrates in what way agrotourism owners in Istria have made use of the process of commodifying the feeling of nostalgia when designing what their sites will offer tourists. Through ...making use of ambience and food which evokes the past, often the unexperienced past, they address tourists who wish to "return" to an imagined childhood. The focus of this article is on the phenomenon of taste, which in relation to the phenomenon of memory becomes an interesting tourist product and demonstrates the way in which the owners of agrotourist businesses in Istria attempt to "convey" the phenomenon of taste to tourists.
Šintoistično svetišče Yasukuni je ena od nevralgičnih točk v japonskih zunanjepolitičnih odnosih s sosednjimi državami, predvsem Kitajsko in Južno Korejo. V recentnem obdobju je bilo deležno izjemne ...medijske pozornosti širom sveta predvsem zavoljo dejstva, da ga je v času svojega vodenja vlade redno obiskoval Koizumi Jun’ichirō, čeprav je njegovi praksi počastitve spomina padlim za »japonsko stvar« oponiral širok spekter posameznikov na Japonskem, da kitajskih in južnokorejskih državnikov niti ne omenjam. Sodim, da je potrebno glorificiranje izbranih žrtev velikega Japonskega imperija, ki ga prakticira konservativni del japonskih političnih elit, umestiti v širši kontekst imperialne nostalgije, ki smo ji na Japonskem priča v začetku 21. stoletja.
Nostalgija je emocija koja je dugo bila zanemarivana u istraživanjima emocija, no u posljednjem je desetljeću bila u fokusu mnogih istraživanja. Nostalgija se može definirati kao ambivalentna emocija ...koja je većinom ugodna, a određena je prošlim događajima. U ovom su kratkom preglednom radu razmatrana različita područja u kojima postoji korist nostalgičnih sjećanja: u socijalnom, individualnom i egzistencijalnom kontekstu te su razmatrani potencijalni mehanizmi djelovanja. Brojna istraživanja pokazuju kako su nostalgična sjećanja povezana s povećanjem samopouzdanja i pozitivnog afekta koje je povezano s boljim socijalnim funkcioniranjem i subjektivnom dobrobiti. Cilj ovog rada bila je sinteza najnovijih istraživanja koja su otkrila pozitivne efekte nostalgije. Međutim, pruža se i razmatranje ograničenja istraživanja i nekonzistentnih nalaza te implikacije ovih nalaza.
Povezanost života i stvaralaštva Zvonimira Bartolića s njegovim rodnim mjestom, Donjom Dubravom, bila je neraskidiva i trajna. Dobrava je tom svjetskom duhu bila osnovno mjerilo usporedbe, a obitelj ...polazište i moralna vertikala. U članku se stoga donosi veći broj citata iz Bartolićeva proznog i pjesničkog opusa, koji najbolje dočaravaju taj specifični odnos autora i zavičaja. Također je na osnovi matičnih knjiga i druge dokumentacije rekonstruirana genealogija obitelji Bartolić od prvoga spominjanja krajem 18. stoljeća.
Sergio Anselmi (Senigallia, 1924–2003) bio je redoviti profesor ekonomske povijesti na Sveučilištu u Anconi i Urbinu te ravnatelj Centra za povijesne studije u Republici San Marino. Većina njegovih ...znanstvenih istraživanja usmjerena su na proučavanje jadranskog područja, posebice središnjeg sjevernog područja. Anselmi
Giammarco je također i autor mnogih proznih djela nastalih na temelju povijesnih dokumenata koji su prožeti živahnom literarnom fikcijom (Storie di Adriatico, 1996; Ultime storie di Adriatico, 1997; Mercanti, corsari, disperati e streghe, 2000; Perfido Ottocento, 2002).
Osim precizne rekonstrukcije društveno-ekonomske slike nekoliko zapadnih i istočnih jadranskih gradova od XV. do XX. stoljeća, kroz priče izranja nostalgija glavnih likova. Uistinu, mnogi događaji odnose se na migracijska kretanja u različitim razdobljima na obje obale istog mora.
Cilj je rada identificirati srednjoeuropske korijene književnosti Ludwiga Bauera na temelju analize autobiografije autora, Toranj kiselih jabuka, objavljene 2013. Mit o Srednjoj Europi evoluirao je ...zbog promjena književnoga kanona i kultura postkomunističkih zemalja za vrijeme dvatesetpetogodišnje slobode. Nostalgija koja je postmoderna u svojem porijeklu, ostaje mjera srednjoeuropske kulture , kao književni koncept, prekoračuje već nejasne granice jugonostalgije (ili nostalgije djetinjstva), zbog toga postajući projekt orijentiran na idenitet koji izrasta iz srednjoeuropske imaginacije o kulturi i kulturnom pamćenju, tipičnome za srednojoeurpska granična područja. Zato je cilj teksta identificirati supraregionalne elemente implementirane na regionalnoj razini male zemlje, i kao posljedica, opisati viziju identiteta koji oblikuje ovaj odnos.
Velika Britanija jedna je od istaknutih europskih zemalja koja nikada nije imala brojčano značajniji komunistički pokret, dok je marksizam uglavnom bio ograničen na krajnje lijevo orijentirane ...enklave u Walesu i Škotskoj, infiltracije u Laburističku stranku ili najčešće na akademsku zajednicu. Međutim, radnički pokret u svojim radikalnijim oblicima proizveo je brojne spomenike, memorijalne komplekse i prostore razbacane po urbanim pa čak i ruralnim sredinama Velike Britanije. Najčešće su to spomenici porazu, uzme li se u obzir odsutnost bilo kakvoga hegemonijskog socijalizma u državi. Jednako tako, neobično su figurativni u odnosu na javne skulpture karakteristične za 20. stoljeće te upućuju na donekle neočekivani tradicionalizam kakav se obično ne povezuje sa Zapadom u okviru polariteta Hladnog rata, na kojima se često temelji analiza spomeničkog stvaralaštva. Ovaj rad razmatra naracije o herojskim neuspjesima izražene u obliku mozaika, murala, skulptura i spomen-ploča u južnom Walesu, na sjeveru Engleske te u Londonu, u nastojanju da odgovori na pitanje kako izgledaju socijalistički spomenici u zemlji u kojoj socijalizam u povijesnom smislu nikad nije zaživio.
PDF
