V Breviarium notatum Strigoniense (kompiliranim konec 13. stol. v Esztergomu) se pojavljata dve obliki climacusa: običajno je prvi ton znaka zapisan z dvojnim punctumom, mestoma pa se pojavlja tudi ...oblika, kjer je prvi ton znaka podan le z enim punctumom. Oba znaka nastopata bodisi samostojno bodisi kot sestavina širših sestavljenih znakov. Climacus z dvojnim punctumom nastopa zlasti na ključnih tonih modusov; na teh tonih se pojavlja tudi climacus z enojnim punctumom, vendar ne tako izrazito. Iz tega je mogoče sklepati, da je prvi ton climacusa z dvojnim punctumom podaljšan oz. na neki način poudarjen, in da je med obema oblikama znaka rahel pomenski razloček. Vendar se zdi, da pisec pri razločevanje dveh oblik znaka ni bil dosleden; znak z dvojnim punctumom je uporabljal tudi za zapis običajnega postopa treh ali več tonov v smeri navzdol.
Rokopis (MS) 273 iz kartuzije Žiče s konca 13. stoletja, ki ga hrani Univerzitetna knjižnica v Gradcu (UB Graz), je eden najstarejših kartuzijanskih antifonarjev. Po domnevah nekaterih avtorjev ga je ...napisalo več pisarjev in notatorjev, vendar le-ti v literaturi niso natančneje opredeljeni. Razprava predstavlja glavne paleografske lastnosti kodeksa s poudarkom na razlikah v zapisu besedila in v notaciji ter pri tem poskuša najti odgovor na vprašanje o številu in značilnostih različnih kopistov, ki so sodelovali pri pisanju rokopisa.
U radu se izvještava o nedavnom otkriću notiranog brevijara iz Ostrogona (Strigonium, Esztergom) u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije. Kodeks je pronađen u 258 fragmenata koji su bili ...zalijepljeni u korice 129 knjiga tiskanih između 15. i 17. stoljeća. Te su knjige uvezane krajem 17. stoljeća po nalogu zagrebačkog biskupa Aleksandra Mikulića (1688-1694). Fragmentiranu kodeksu nedostaje sanktoral, tj. drugi dio notiranog brevijara Strigoniense (BNS), koji se danas čuva u knjižnici strahovskog premonstratenškog samostana u Pragu (Strahovská knihovna) pod signaturom DE I 7. Samo je u ovim dvama svescima sačuvan oficij ostrogonske katedrale s glazbenom notacijom. Oba su notirala dvojica pisara koji su koristili tz v. »ostrogonsku notaciju«, a koja se razvila u tom gradu krajem 12. stoljeća. Sanktoral se sastoji od službe za svetce koji se slave od siječnja do prosinca, zajedničkog slavlja svetaca (commune sanctorum) i zajedničkog slavlja blagdana Posvete crkve; ipak, nedostaje mu oficij za pokojne i kalendar. (Prvi svezak, s druge strane, sadrži blagdane prema liturgijskim razdobljima od Adventa do nedjelja nakon Duhova.) Rekonstrukcija kodeksa iz fragmenata onoga što je bio sanktoral bila je složen zadatak. U radu koristim novu iterativnu metodu koja se temelji na pažljivoj analizi sadržaja fragmenata i usporedbi s ostrogonskim brevijarom tiskanim 1484. Koristeći preliminarni liturgijski slijed pergamentnih dijelova koji je iz toga proizašao i uzimajući u obzir proces uvezivanja uspio sam identificirati izvorne sveščiće rukopisa i odrediti identitet neodređenih fragmenata. Krajnji rezultat bio je precizniji od rezultata preliminarne rekonstrukcije temeljene na sadržaju. Također pokazujem da četiri fragmenta koji se čuvaju u Sveučilišnoj knjižnici u Budimpešti iznenađujuće pripadaju BNS sanktoralu.
Proučavanje srednjovjekovne notacije ovisi o uspješnoj kategorizaciji individualnih znakova u svrhu omogućavanja opsežnog razumijevanja njihova glazbenog značenja. Tijekom prošloga stoljeća, ...istraživači napjeva razvili su nekoliko različitih tabela neuma koje razvrstavaju i kontekstualiziraju neume po njihovu grafičkomu tipu, kronologiji ili pisarskoj tradiciji. Neke tabele neuma sadrže duže nizove neuma koje povezuju određene pisarske konvencije s izvođačkim tradicijama. Tijek razvoja tabela neuma prikazuje i samu povijest istraživanja rane notacije te nam otkriva razvoj interesa i težnja istraživača koji su ih kreirali. To je također poslužilo kao priprema za najnoviju uporabu tabela kao referentne točke u računalnim programima za analizu dokumenata koji se koriste kod digitalnih slika srednjovjekovnih rukopisa. Sada, umjesto da predstavlja statičan popis izoliranih znakova, tabelu neuma možemo shvatiti kao odraz notacijske raznolikosti i nijansa između stotina tisuća neuma prisutnih u svakoj knjizi liturgijskih napjeva. Na ovoj razini, tabele neuma omogućuju istraživačima razumijevanje korištenja srednjovjekovnih neuma na isti način kao što lingvisti razumiju morfologiju riječi. Ovaj članak predstavlja principe na kojima je razvijena ova nova vrsta tabela neuma i sugerira načine na koje bi ovaj novi modus razmišljanja mogao unaprijediti disciplinu u budućnosti.
Članak analizira odnos pisara i kantora kroz moguće primjene srednjovjekovnoga rukopisa s glazbenom notacijom u izvedbenoj praksi. Predmet ovoga razmatranja su dva dalmatinska fragmenta (iz Raba i ...Trogira) pisana beneventanskom notacijom, koji sadrže dijelove ili cjelovit napjev genealogije po Luki.
Hrvatski brajični standard definiran je značenjem brajičnih znakova u literanom, matematičkom ili nekom drugom kontekstu. Razumijevanje brajice otežava činjenica uporabe različitog nazivlja u ...području brajice. Tradicionalno, brajicu se doživljava kao pismo slijepih. Međutim, odgojno-obrazovna integracija slijepih i suvremeni društveni kontekst utječu na razvoj različitih uloga brajice. Brajica je u najnovije vrijeme, pismo i komunikacijski medij videćih i slijepih korisnika brajice. Razumijevanje osnova hrvatske brajične notacije temelj je pisane komunikacije uporabom brajice. Cilj ovog rada je objasniti
osnove hrvatske brajične notacije. Kako bi se ostvario glavni cilj, definirana su tri specifična cilja ovog rada: 1. objasniti specifičnosti uporabe brajice u grafemskom ili taktilnom obliku; 2. prikazati sustav jednostavnih brajičnih znakova u literarnom kontekstu; 3. objasniti morfologiju složenog brajičnog znaka.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana