Ovaj je rad prilog proučavanju početaka pravaškog novinstva u Banskoj Hrvatskoj. Autorica istražuje osnovne ideje i stavove pravaškog ideologa Ante Starčevića iznesene u prvom pravaškom glasilu ...Zvekan, koje je u obliku humorističko-satiričkog lista počelo izlaziti u Zagrebu 1867. godine. Napadajući i ismijavajući prvenstveno ideologiju i politiku Narodne stranke, ali i općenito mane i poroke svoga vremena, Starčević istovremeno zagovara promjenu postojećeg stanja u skladu s pravaškim idejama i koncepcijama.
Rad se bavi pridržavanjem moralnih standarda nepristranosti i uravnoteženosti u izvještavanju
novinara savezne države Imo (Nigerija) tijekom općih izbora 2023. godine. Kao
temelj istraživanja ...poslužile su deontološka teorija etike i teorija društvene odgovornosti,
a istraživanje se provodilo putem anketnog upitnika na uzroku od 200 novinara s područja
savezne države Imo. Rezultati istraživanja su pokazali kako novinari savezne države Imo
imaju vrlo visoku razinu razumijevanja etičkih načela objektivnosti i uravnoteženosti u
izvještavanju vijesti, s prosječnom ocjenom 3,6 (N=196). Opseg poštivanja etičkih načela
objektivnosti i uravnoteženosti u izvješćima o općim izborima 2023. od strane novinara
bio je nizak u prosjeku od 2,7 (N=196). Sukladno nalazima, autori su dali preporuke.
Kada su eskalirala ratna razaranja na području Osijeka, strani novinari pokazali su interes za događanja u istočnoj Hrvatskoj. Zbog sve veće potrebe za dijeljenjem informacija na stranim jezicima ...Glas Slavonije zaposlio je nekoliko djelatnika i raspisao natječaje za suradnike u Međunarodnome press-centru. Isprva se zvao Press-klub i nalazio se u Hotelu Osijek, no nakon granatiranja ekipa se preselila u osječki Pothodnik radi održavanja i snimanja svih dnevnih konferencija za novinare kao i svih javno danih izjava kojima su informirali domaću i stranu javnost. Specifičnost samoga Podvožnjaka jest da je riječ o atomskome skloništu u kojemu su bili smješteni civili koji su ostali u Osijeku, ali i izbjeglice koje nisu imale adekvatan smještaj, pa su uživo svjedočili događanjima u Podvožnjaku i prvi se informirali o događanjima na terenu. Za potrebe rada autori će povijesnom metodom prikazati kontekst u kojemu se tada nalazio i funkcionirao grad Osijek. Također, koristit će se analiza sadržaja iz dostupnih izvora, a metodom dubinskoga intervjua intervjuirat će se šest ključnih aktera koji su sudjelovali u radu Međunarodnoga press-centra u Osijeku.
Mediji i zlo u društvu Mataušić, Juraj Mirko
Nova prisutnost,
06/2004, Letnik:
II, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Uloga medija i novinara da budu kritička svijest javnosti ili čuvari demokracije, da upozoravaju na propuste, pogrešne poteze i zloporabe nositelja javne vlasti nije upitna. Upitna je količina tih ...sadržaja i mjesto koje im se daje zbog učinaka koji se time postižu. To napose vrijedi za tzv. crnu kroniku i negativnosti koje se iznose u filmovima. Umjesto ispitivanja vlastite savjesti, rada na vlastitom duhovnom rastu, modernije čovjek često toliko zaveden medijima da problem zla »rješava« tako da ga projicira na likove s ekrana. Mediji kao da šalju poruku daje zlo u društvu stvar nekog drugog, ekstremno zlih ljudi, koji se nalaze negdje drugdje. Do projekcije u velikoj mjeri dolazi zbog straha od suočavanja s vlastitim nedostacima i negativnošču. Gledatelj suvremenih medija često pokušava pobjeći od sebe, a taj fenomen bijega vrlo je dobro poznat psihologiji. Stojimo pred golemim područjem djelovanja svih ljudi dobre volje, a napose kršćana. Samo ljudi koji su svjesni problema i koji su spremni nešto poduzeti mogu i uspjeti. I takvih ljudi mora biti dovoljan broj, glasovita »kritična masa«, i moraju se udruživati, jer je pojedinac sam preslab.
U drugoj polovici 19. stoljeća u Hercegovini vidno slabi turska vlast da
bi svoju konačnu propast doživjela 1878. godine, kada dolazi nova, austrougarska
uprava. I ova, po svemu tuđinska vlast, ...kalkulira na račun
svoje sebičnosti, doduše na novim buržoaskim načelima te uz niz protunarodnih,
pa i represivnih mjera uvodi i neke napredne poteze što se
pozitivno odražavaju i na gospodarskom i na kulturnom planu. Podižu
se mostovi, grade ceste, osnivaju trgovine i banke, škole, knjižnice, nacionalne
i kulturne udruge, otpočinje s radom prva tiskara u Mostaru
(Tiskara poslanstva katoličkog u Hercegovini, 1872.), javlja se nakladnički
rad te publicističko-novinarska djelatnost u vidu prvih novina u Bosni i
Hercegovini na hrvatskom jeziku kao što su Hercegovački bosiljak, Novi
hercegovački bosiljak, Glas Hercegovca i Osvit.
Navlastite zasluge za pokretanje tiskare i nakladničko-publicistički rad,
kao što je tiskanje prvih novina te objavljenje prvih djela s područja
književnosti, etnologije, teologije, jezikoslovlja itd., pripadaju fra (don)
Franji Milićeviću, čelniku hrvatskoga narodnog preporoda u Mostaru i
Hercegovini koji, obrazovan u krilu zapadnoeuropske kulture, a nacionalno
svjestan i politički zreo i tijesno povezan s onodobnim gibanjima u
matičnoj zemlji Hrvatskoj, cijeloga sebe daruje nacionalnom i kulturnoprosvjetnom
napretku Hrvata i drugih naroda koji s njima žive na ovim
prostorima.
Karakteristike novinarstva od samog početka bile su nepredvidljivost, poslovanje u svojstvu slobodnjaka i prekarni rad, a manje je poznato što se događa s nesigurnim zaposlenjem u novinarstvu tijekom ...vremena. Kako bi popunili tu prazninu u istraživanju, cilj je studije proučavanje tijeka karijere i strukturnoga konteksta novinara milenijske generacije u Sloveniji u prekarnim uvjetima rada. Uvid u strukturne uvjete slovenskog novinarstva dobili smo analizom dubinskih intervjua s predstavnicima medijskih organizacija. U svrhu razumijevanja njihovih karijernih tranzicija, pomoću longitudinalnog istraživanja pratile smo karijere prekarnih novinara i provele dubinske intervjue s njima 2017. godine, a zatim smo ih ponovile 2021. Rezultati ukazuju na to da je mlade na početku karijere u profesiju privukla profesionalna uloga koja novinare prikazuje kao pse čuvare, a poduprla je i takozvani rad iz nade. Novinari su bili motivirani i voljni raditi prekovremeno jer su očekivali da će ih stabilan posao čekati odmah „iza ugla“. Nakon godina rada iz nade, strukturni su se uvjeti novinarstva pogoršali, a novinari su shvatili da im rad iz nade neće omogućiti stabilan radni odnos u medijskim organizacijama. Uslijed te
spoznaje jedna se grupa prebacila na odnose s javnošću, ali i njezini predstavnici i dalje sami sebe smatraju novinarima, a ideale novinarstva cijene takoreći izdaleka. Druga grupa prilagodila je svoj način života i ekonomske interese mogućnostima koje im nudi nastavak rada u novinarstvu, makar i izvan medijskih struktura i u prekarnim uvjetima rada. Na temelju proučavanja te druge grupe saznajemo da prekarni i nedovoljno plaćeni, ali izrazito motivirani novinari održavaju novinarske ideale.
Članak se bavi Twitterom kao popularnom platformom za medije i novinare. Novinarstvo, kao profesija, sada u 21. stoljeću još je dostupnije svim medijskim publikama ponajviše zbog brzog razvoja ...društvenih mreža i mobilnih medija. Twitter je jedna od najpopularnijih društvenih platformi, a mikroblogging servisi i velik broj medija i novinara imaju svoje službene Twitter račune putem kojih dijele najnovije vijesti i medijske sadržaje te se svakodnevno povezuju sa svojom publikom. Twitter ima puno prednosti u kontekstu novinarstva, no važno je prvo naučiti kako ga koristiti na profesionalan i najkorisniji način. U članku se također iznose rezultati istraživanja čiji je glavni cilj bio utvrditi načine komuniciranja te moguće sličnosti i razlike dvaju hrvatskih dnevnih novina, Jutarnjeg i Večernjeg lista, na Twitteru.
Službe za odnose s javnostima pojavile su se kao odgovor na sve veće potrebe
za “kultiviranjem” odnosa među različitim društvenim akterima i medijima
zbog specifičnih okolnosti suvremenoga ...kapitalizma. Razvile su se u uvijek dostupne,
jeftine i zato neizostavne partnere u procesu medijske produkcije. Novinari
njihovim priopćenjima za javnost i konferencijama za novinstvo posvećuju
veliku pozornost, a s time je povezan i sve veći utjecaj tih službi na suvremeni
novinarski diskurs. Analiza televizijskih novinarskih tekstova i usporedba
s informacijama koje svaki dan dolaze u uredništva otkriva visoki stupanj
posve netransparentnih izvora informacija, a prevladavaju materijali službi
za odnose s javnostima. Takve rutinski dobivene informacije, potpuno su
pripremljene i često neizmijenjene dolaze do publike. Daleko najčešći, i u novinarskim
tekstovima najočitiji, su “pravi” službeni izvori informacija – nositelji
društvene, gospodarske i političke moći i vlasti. Informacija tako nije više
pravo, nego privilegij, što negativno utječe – ne samo na novinarstvo kao
profesiju – nego i na društvo općenito.
Različite studije o produkciji vijesti u Njemačkoj i SAD-u pokazale su da je
novinarski proces stvaranja tekstova u velikoj mjeri rutinski. Postoje više ili
manje rutinski i institucionalizirani ...načini prikupljanja, izbora i objavljivanja
informacija. Metodom analize tekstova mjerili smo dvije varijable (tip događaja
i provjerljivost izvora) na uzorku slovenskih dnevnih novina (Delo, Dnevnik
i Večer). Naša analiza potvrđuje hipotezu da se rutinizira novinarski posao
u tranzicijskom razdoblju (od 1990. do 2000.). Povećava se korištenje izvora
službi za odnose s javnošću i drugih institucionaliziranih izvora, posebice u
najvećem slovenskom dnevniku Delo. Novinarsko izvještavanje godine 2000.
većinom se temelji na pseudodogađajima i rutinskim zbivanjima, a smanjuje se
aktivno novinarsko djelovanje. Naše istraživanje također otkriva da se povećao
udio netransparentnog navođenja izvora. Zaključak je da sve veću rutinizaciju
slovenskoga novinarstva možemo pripisati (i) tranzicijskim promjenama
u društvu, posebice onim gospodarskim, te komercijalizaciji masovnih medija,
što je potaknulo promjene u procesu novinarskog rada.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana