U članku se najprije tumače pojmovi subjektivnog i objektivnog u njihovoj primjeni na narav povjesničarskog posla. Time je otvoreno obzorje korektnog shvaćanja pojmova subjektiviteta i povijesnosti ...koji određuju svojevrsni koordinatni sustav unutar kojeg se odvija istraživanje povijesne zbilje. Potom se u radu tematiziraju problemi subjektivizma i granice objektivnosti. S osloncem na strogu metodologiju
povjesničarskog postupanja, ideja objektivnosti upravlja njegovim tijekom i jamči nepristranost historijske spoznaje. To je dodatno utvrđeno u temeljnim vrlinama povjesničara: simpatija prema predmetu, kritičnost i skromnost (prema H.-I. Marrouu). Time se otvara završno razmatranje problematike odnosa povijesne zbilje i historijske istine koje se pokazuju neodrecivim regulativnim idejama povjesničareva rada i njegovih rezultata.
Tema ovog članka je objektivnost i subjektivnost ocjenjivanja u nastavi tehničke kulture. U članku su objašnjeni pojmovi poput dokimologije, ocjena, ocjenjivanja, subjektivnog i objektivnog načina ...ocjenjivanja, grešaka u ocjenjivanju, što će nam biti potrebno za razumijevanje teme članka. Kroz nastavu tehničke kulture djeca usvajaju teorijska i praktična znanja. Nekoć je naglasak bio na praktičnom dijelu, no s vremenom zbog smanjenja satnice sve više nastave se odvija kroz poučavanje djece teorijskim znanjima. Cilj prikazanog istraživanja je prikazati subjektivne i objektivne načine ocjenjivanja kao i probleme u ocjenjivanju u nastavi tehničke kulture. U zaključku su prikazani rezultati istraživanja.
Neki autori istovremeno tvrde da kinetička energija jest, a potencijalna energija nije objektivna fizička količina. Međutim, koristeći metodu ‘zaključka na najbolje objašnjenje’, može se zaključiti ...da je potencijalna energija također objektivna fizička količina. To se čini na temelju primjera iz temelja suvremene kemije. Kako bi se to postiglo, definiraju se kriteriji koji određuju što vrijedi kao ‘najvjerojatnije’ i ‘najrazumnije’ koji se u nastavku koriste za odabir najboljeg objašnjenja.
Proizvodnja i distribucija lijekova vrlo je unosan posao. Za djelovanje farmaceutskih tvrtki bitna je dobit. Financijska ulaganja i povrat investicija u farmaceutskoj industriji veći su nego u drugim ...djelatnostima. Ali profit je samo jedna strana priče. Postoji i veliki društveni rizik, o čemu će biti riječi u ovom članku. Društveni rizik u farmaceutskoj proizvodnji je posebno naglašen. Neučinkoviti, ili još gore, opasni lijekovi, mogu imati pogubne posljedice za cijelo stanovništvo. Zbog toga na državnoj razini postoji regulativa i nadzor nad sigurnosti i rizikom uporabe lijekova. Ti sustavi, posebno sustavi u SAD-u i Europi, u fokusu su ovog članka. Ta su dva nadzorna sustava opisana i uspoređena u svjetlu ograničavanja društvenog rizika i mjera koje vlade poduzimaju kako bi ih ograničile. Drugi sustavi, posebice u zemljama u razvoju, dobivaju sve više na značaju i ukratko su opisani. Prikazani su i analizirani etički principi u drugim sustavima. Rad završava sa zaključcima i prijedlozima za daljnja istraživanja.
Opserviranje i praćenje djece predstavlja prvi korak u transformiranju odgojno-obrazovne prakse ka stvarnoj kvaliteti. Stvarna kvaliteta definira se kao kvaliteta procesa nastala kroz rekonstruiranje ...i sukonstruiranje u kontekstu (Pirard i sur., 2011). Osim što osigurava značajan uvid u dječji razvoj i ponašanje, opservacija omogućava odgajatelju profesionalnu refl eksiju koja se u suvremenoj odgojnoj paradigmi smatra ključnom vještinom odgajatelja. U ovom radu posebno su istaknute ove dvije značajke opservacije. Pored toga, opservacija u predškolskom periodu ima svoje specifičnosti koje predstavljaju izazov za odgajatelja i u pogledu pronalaženja najprimjerenijih opservacijskih puteva i tehnika i u osvještavanju i kontroliranju otežavajućih faktora koji utječu na objektivnost opservacije.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Na uzorku od 67 učitelja primarnog obrazovanja iz 6 osnovnih škola s područja
Splitsko-dalmatinske županije, putem anketnog upitnika zatvorenog tipa utvrđeni su stavovi
učitelja o razumijevanju i ...važnosti pojedinih sastavnica u formiranju ocjene iz Tjelesne i
zdravstvene kulture na petostupanjskoj Likertovoj skali. Učitelji su relativno niskom ocjenom
(2,7) ocijenili razumijevanje i jasnoću pojedinih sastavnica za formiranje ocjene, što ukazuje
na njihovu nedostatnu kineziološku educiranost. Temeljom rezultata istraživanja izračunati su
normirani koeficijenti važnosti pojedinih sastavnica kao parametar objektivizacije te je
predložen jednostavan matematički izračun za poboljšanje objektivnosti konačne ocjene iz
Tjelesne i zdravstvene kulture. Prema predloženom modelu u konačnoj ocjeni najveći udio
imaju odgojne značajke (30%), zatim motorička znanja (25%) i motorička dostignuća (24%),
dok je najmanji udio antropoloških značajki (21%). Izračunati su i udjeli pojedinih sastavnica
najvažnije komponente odgojnih značajki, među kojima prema mišljenju učitelja najveći udio
ima ponašanje (16%), dok teorijske spoznaje i razina zdravstveno-higijenskih navika imaju
najmanji značaj (12%). Implementacija rezultata istraživanja u praksi doprinijela bi
objektivnijem i pravednijem ocjenjivanju u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture.
Boran Berčić u drugom svesku Filozofije brani realizam, gledište da postoji vanjski svijet nezavisan od, no dostupan našim mislima i jeziku te da o njemu možemo misliti i reći istinite stvari. Svoju ...obranu Berčić temelji na dva argumenta. Prvo, argumentira da je istinitost realizma daleko vjerojatnija od istinitosti njemu suprotstavljenih gledišta, od neke antirealističke teorije ili od nekog skeptičkog scenarija. Drugo, argumentira da, premda su realizam, antirealizam i skepticizam jednako uspješna objašnjenja relevantnih fenomena, realizam je ipak najbolje objašnjenje takvih fenomena. Dakle, budući da je istinitost realizma, u odnosu na njemu suprotstavljena gledišta, najvjerojatnija te da realizam nudi najbolje objašnjenje relevantnih fenomena, treba ga prihvatiti kao istinitu teoriju i nastaviti djelovati u skladu s tim. U ovom radu ukazat ću na neke probleme s obranom realizma kakvu predlaže Berčić. Pozivanje na vjerojatnost u sporu realista i antirealista ili skeptika vodi u cirkularnost, dok pozivanje na najbolje objašnjenje, kao operativan oblik zaključivanja u nekim područjima, nije primjenjiv u ovakvim globalnim filozofijskim sporovima, kad gotovo da i ne postoje relevantne točke slaganja među suprotstavljenim stranama.
Rad ću završiti s naznakom u kojem bi smjeru obrana realizma mogla krenuti.
U članku se razmatra veza između moralne fenomenologije i moralne teorije. Ciljevi rada uključuju: razjasniti pojam moralne fenomenologije, posebice utjecaj koji je imala na moralnu teoriju; dati ...tumačenje rasprave između moralnog kognitivizma i nekognitivizma u svjetlu moralne fenomenologije; predstaviti najrecentniju poziciju kognitivnog ekspresivizma u vezi ove rasprave; ukazati na glavne nedostatke ove teorije, posebno po pitanju navodne objektivnosti moralnih iskaza. No kognitivni ekspresivizam i dalje ostavlja jaz između neposrednih značajki naše unutarnje moralne psihologije i njihovih teorijskih objašnjenja, gubeći tako većinu moguće fenomenološke potpore. Konačno se predlaže odgovarajuće razumijevanje navodne fenomenološke objektivnosti zajedno s posljedicama za moralnu teoriju.
Kako to iskustva psihologa u praksi najbolje pokazuju, sadržaj testova vremenom postaje poznat te stoga postoji stalna potreba za razvojem novih testova inteligencije. Manipulativni test neverbalne ...inteligencije D-25 predstavlja inovaciju u medicini rada. Test je konstruiran za utvrđivanje radne sposobnosti za određeni posao, kao i za profesionalnu selekciju i orijentaciju u medicini rada.
Cilj je utvrditi psihometrijske karakteristike testa, a na osnovi određivanja valjanosti i pouzdanosti testa i izraditi orijentacijske norme za njegovu upotrebu. Detaljni rezultati ranije provedenih istraživanja nalaze su u biblioteci Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Istraživanje je pokazalo da je test D-25 pouzdan i validan instrument za mjerenje neverbalne inteligencije te da se može upotrebljavati u svrhu profesionalne selekcije i orijentacije. Test D-25 ne ubraja se u red invazivnih psiholoških metoda testiranja neverbalne inteligencije jer je lagan za apliciranje i predstavlja elegantan i relativno brz postupak za ispitivanje inteligencije u svrhe utvrđivanja radne sposobnosti u medicini rada.
Istraživanje koje je uključilo 1200 ispitanika pokazalo je da test ima široku lepezu primjene kod ocjene radne sposobnosti i sistematskih pregleda radnika u poduzećima, kao što su rudnici, metalska i građevinska poduzeća, prijevoznici i sl. Test se, dakle, može upotrebljavati u svrhu zdravstvenih pregleda radnika kad je u pitanju ocjena sposobnosti za vožnju, nošenje oružja, ocjena radne sposobnosti radnika za rad na visini, zavarivača, cjevara, strojobravara, metalostrugara, rad u rudniku, rad na površinskom kopu - jednostavni poslovi, radnici koji rukuju rudarskom ili građevinskom mehanizacijom i niz drugih poslova.
Istina i istinitost u informaciji preduvjet su povjerenja na kojem se zasniva odnos komunikator – medij – recipijent. Istinitost i objektivnost neosporno čine temelj medijske vjerodostojnosti. Riječ ...je o procesu stvaranja povjerenja čija gradnja traje dugo, a koje može u trenu nestati. Osim toga, istina i vjerodostojnost osiguravaju novinarsku kvalitetu. Budući da pišu za Druge, novinari su i odgovorni za stvaranje slike o Drugom. Pri tome se često (ne)svjesno obilno koriste stereotipima kao ustaljenim obrascima opisivanja karakternih osobina, koji se mehanički usvajaju i koji mogu biti zapreka u preuzimanju kasnijih iskustava, posebice kada je riječ o negativnim prikazima. Nerijetko su za stvaranje loših slika o Drugima odgovorni upravo novinari koji gotovo svakodnevno prelaze tanku granicu između nespretno sročenoga izraza i oštroga, gotovo klevetničkoga suda. Riječ je o društveno štetnim oblicima novinarske komunikacije u koje ubrajamo ideologiju, medijsku manipulaciju (dezinformacija, pogrešna informacija i prikriveno oglašavanje), klevetu i govor mržnje. Koliko novinari poštuju osnovne novinarske principe u izvještavanju (istina, objektivnost) te koriste li u svom diskursu društveno štetne komunikacijske forme provjerili smo na primjeru predsjedničke kampanje koja se pokazala važnim političko-društvenim, ali i medijskim događajem. Metodom kvalitativne i kvantitativne analize sadržaja u više od mjesec dana analizirano je 719 priloga u trima dnevnicima: Jutarnjem listu, Večernjem listu i Vjesniku.
PDF
