Članak obrađuje stvarnu nadležnost kotarskih narodnih odbora u razdoblju od 1945. do 1963. godine. Sukladno općim zakonima o narodnim odborima i zakonima o nadležnosti prvi dio kronološki prati opći ...status kotarskih narodnih odbora u društvenopolitičkom kontekstu FNRJ i njihovu poziciju u sustavu tijela vlasti. U drugom su djelu razrađeni poslovi kotarskih narodnih odbora po pojedinim upravnim područjima na temelju uvida u arhivsko gradivo i sukladno posebnim zakonima koji reguliraju pojedina upravna područja. Prikaz stvarne nadležnosti trebao bi doprinijeti razumijevanju svrhe i konteksta nastanka gradiva kao pretpostavkama kvalitetnog sređivanja i funkcionalno strukturiranog obavijesnog pomagala kotarskih narodnih odbora i drugih tijela lokalne i regionalne vlasti iz poslijeratnog razdoblja.
Članak razmatra ustroj, djelokrug i teritorijalnu nadležnost Gradskoga poglavarstva Varaždin između dva svjetska rata. Prikazana su tri međusobno koordinirana tijela Gradskoga poglavarstva: gradsko ...zastupstvo kao lokalno predstavničko tijelo, odbori kao savjetodavna tijela zastupstva i gradsko poglavarstvo kao izvršno tijelo. U poglavlju o zastupstvu kronološki su predstavljeni svi mandati zastupstva, načelnici i vladini povjerenici koji su upravljali gradom. U narednom poglavlju razrađen je djelokrug svakoga odbora zasebno i taksativno su pobrojani svi odbori izabrani u promatranom razdoblju. Posljednje poglavlje analizira organizaciju ustrojbenih jedinica u kojima se je odvijalo poslovno djelovanje poglavarstva. Pogled na djelovanje gradske uprave zaokružen je zakonskom regulativom i naznakom unitarističko-centralističkih i apsolutističkih tendencija koje su oblikovale svekoliku društveno-političku zbilju, uključujući i rad jedinica lokalne vlasti.
The article analyzes the structure, scope and territorial jurisdiction of the Varaždin City Government, a unit of local administration that governed the Varaždin municipality in the period 1918-1941. From 1918 to 1920, the city municipality included the area of the city of Varaždin together with the villages of Varaždin Breg and Novo Selo, and from January 1, 1921 it was further expanded with the village of Šandorovec.Two basic laws defined the structure and scope of city governments between the two world wars: the Law on the Organization of City Municipalities in the Kingdoms of Croatia and Slavonia of 1895 and the Law on City Municipalities of 1934. After the introduction of the dictatorship in 1929, two more laws were passed that had a decisive impact on the functioning of cities. One dissolved all self-governments on the territory of the state and the other annulled all existing election procedures, so that all subsequent city councils were appointed by a Ban’s decision. The abolition of previous legislation, strict hierarchical supervision, the appointment of city councils and government commissioners close to the state regime and the complete denial of electoral principles led, especially in the first half of the 1930s, to the narrowing of self-governing rights of city municipalities. The paper presents three mutually coordinated bodies of the City Government: the council as a local representative body, committees as advisory bodies of the council and the government as an executive body. The chapter on the city council, in addition to the structure and competencies, provides a chronological overview of the mandate of the council and a list of mayors and government commissioners who changed during the interwar years. In the 1920s, four city councils were elected and from 1929 to 1941, five were appointed. All four elected councils disbanded before the end of a six-year term due to political and party disagreements, lack of a solid coalition or personal animosities. The city council was chaired by the mayors or presidents of the city municipality. In the observed period, Varaždin had four elected and eight appointed mayors and six government commissioners. The longest-serving elected mayor was Vjenceslav Podgajski with a four-and-a-half-year term. The council had standing committees for more efficient solution of administrative cases and faster decision making. The committees were established in accordance with the statute (Legal-Political Committee, Excise, Economic, For Paupers and Orphans, For City Enterprises, etc.) or particular legislation (School, Agricultural, Committee for Emergency Passages, Health, etc.). Their number varied over the years between twelve and eighteen. The performance of all administrative and self-governing tasks belonged to the domain of the government, which was divided into organizational units, the so-called sections. However, little attention was paid to the organization itself. The greatest progress towards better organization was made only in 1937, when the number of departments was finally stabilized and the systematic marking of files with numerical designations of organizational units began. From then until 1941 the administrative work had been conducted in twelve and later thirteen departments (one department was established in 1938). This article should make it easier for researchers to use the material of exceptionally valuable, frequently used and researched archival fonds of the State Archives in Varaždin, but it can also serve as a guide for understanding the administrative history of other city governments in continental Croatia, whose functioning is defined by the same legislation and the general socio-political climate of the interwar period.
Članak prati razvoj i djelovanje mjesnih narodnih odbora na dubrovačkom području od završetka Drugog svjetskog rata do 1952. godine, kada dolazi do njihova ukidanja. Mjesni narodni odbori, kao ...nositelji najniže razine uprave, upravna su tijela s uskim djelokrugom ovlasti, međutim, kao stvaratelji kasnijeg arhivskog gradiva oni postaju iznimno važni za proučavanje svakodnevnice seoskih sredina neposredno nakon rata. Kako bi arhivsko gradivo mjesnih narodnih odbora postalo dostupno i pretraživo, njegovo sređivanje i opis zahtijevali su istraživanje normativnog okvira djelovanja mjesnih narodnih odbora te (ne)primjenu toga u praksi.
During the People’s Liberation Movement (NOP), its administrative and political body gradually developed, first as the People’s Liberation Committee, and after the victory of the NOP in the spring of 1945, as the People’s Committee. These committees held executive power at all local and regional levels of the Federal People’s Republic of Yugoslavia. The analysis of the archival materials of the work of the people’s committees allowed us to gain valuable knowledge about the organization and operation of the first post-war administration, and the functioning of the government and state in general. It is the original archival materials of the local people’s committees that reveal the issues and shortcomings faced by the first organized administrative bodies of the new state. The area covered by this paper, where the problems in the organization and operation of these organizations are extremely evident, is the wider Dubrovnik area, where the dispersion and number of local people’s committees made it difficult for the central government to supervise the local administration. The absence of specific laws on the work of local people’s committees until mid-1946 made their administrative operations difficult, which consequently affected the state of archival materials almost until the abolition of the local people’s committees in 1952. Mistakes in the management of administrative operations led us to resort to the formation of archival units according to content, while maintaining the principle of the original order during the archival organization of the materials. The original order was followed for the files with a record keeping code, while the files without such a code were grouped by topic. In this way, the files with a record keeping number remained easily searchable by future users via the central registry, while the files without a number were grouped so that they form a unique thematic entity, which allowed for their better overview. Finally, by organizing, that is, by processing and describing the archival materials of Dubrovnik’s local people’s committees, a foundation was created for more detailed scientific research into the local history of the Dubrovnik region after World War II. The information aids published on the official website of the State Archives in Dubrovnik will facilitate the use of these materials.
Pravo glasa zapisano je u prvim dokumentima ustavne prirode – deklaracijama o pravima građana, kao jedno od osnovnih prava. Ono može da se ostvari jedino na slobodnim i legitimnim izborima, koje ...takvim moraju učiniti organi za sprovođenje izbora, koji će omogućiti građanima da potpuno uživaju to svoje pravo. Neophodno je da ti organi budu nepristrasni i nezavisni, a to se može postići jedino ako u njihov sastav ulaze pravni i politički stručnjaci, ljudi koji imaju iskustva u sprovođenju pravnog procesa. Važno je da se takvi ljudi u organe biraju nepristrasno i na osnovu stručnosti jer samo takvi mogu da vrše tu bitnu funkciju. Treba naglasiti i nezavisnost i kvalifikovanost tih organa jer od legitimnosti izbora zavisi budućnost građana i države.
Predmet ovog rada odnosi se na problematizaciju pitanja etičkog kodeksa i moralnog integriteta univerzitetskih nastavnika u oblasti nastavnog i naučno-istraživačkog rada. Osnovna intencija ...Nacionalnog saveta za naučni i tehnološki razvoj prilikom donošenja Kodeksa ponašanja u naučnoistraživačkom radu bila je usmerena na ostvarivanje i unapređenje etičkih standarda i ustanovljenje instrumenata za sankcionisanje onih članova naučnih organizacija koji čine etičke prestupe. Imajući u vidu da su se u akademskim institucijama poslednjih godina desili događaji koje on reguliše, autorke su kroz naučnu aktualizaciju ove teme postavile kao osnovni cilj istraživanja – utvrđivanje rezultata njegove primene na svim univerzitetima u Srbiji od donošenja, do danas. U okviru teoretskog diskursa o temi dominantno je korišćena analitičko- komparativna metoda kojom je obuhvaćeno određenje pojma etičkog kodeksa i moralnog integriteta, kao i pojmovno razgraničenje između dva oblika akademskog postupanja: autonomnog, koje svoje moralne razloge ima u autonomiji slobodne volje i normiranog, koje proizlazi iz zahteva postavljenih kodeksom profesionalne etike. Praktični deo rada baziran je na digitalnoj formi istraživanja u kome je primenjen metod elektronskog pretraživanja zvaničnih veb-platformi univerziteta. Na osnovu baze podataka koje su bile dostupne na internetu za ukupno dvanaest univerziteta, osam državnih i deset privatnih, analizirano je stanje u visokom obrazovanju u Republici Srbiji u pogledu: zastupljenosti kodeksa profesionalne etike kao pravnog akta i njegove primene; funkcionisanja regulatornih tela; vidljivosti informacija o postupcima i donetim odlukama; uspostavljenih baza digitalnog repozitorijuma odbranjenih doktorskih disertacija i primene softvera za detekciju plagijarizma. Osnovni nalazi istraživanja pokazali su da problemi u ovoj oblasti postoje i da bi izveštaji o procesuiranim predmetima doprineli vidljivosti rada etičke komisije, čime bi se steklo veće poverenje u efikasno funkcionisanje univerzitetskih organa zaduženih za regulisanje ovih pitanja.
Direktiva i Uredba Europske unije o zakonskoj reviziji nalažu da društva od javnog interesa moraju imati organiziran revizijski odbor. Revizijska reforma, inicirana novim regulatornim okvirom na ...razini Europske unije, unijela je nova pravila koja, između ostalog, ojačavaju ulogu revizijskog odbora po pitanju njegovog sastava i kompetencija njegovih članova. Prema tome, većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna, a članovi odbora kao cjelina moraju posjedovati znanje o sektoru u kojem posluje subjekt koji je predmet revizije. Uz zadaću nadziranja procesa obavljanja zakonske revizije financijskih izvještaja, njezinih nalaza i zaključaka, revizijski odbor odgovoran je za proceduru izbora ovlaštenog revizora ili revizorskog društva te prijedloga za njihovo imenovanje. Osim toga, revizijski odbor obavještava upravni odnosno nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije, te ispituje i prati neovisnost revizora. Prema tome, vidljivo je da revizijska Direktiva daje značajnu odgovornost revizijskim odborima u nadzoru neovisnosti revizora. Glavni ciljevi rada su: 1) prikazati i sažeti ključne odgovornosti revizijskog odbora u kontekstu ostvarivanja ciljeva korporativnog upravljanja, 2) istražiti rezultate dosadašnjih istraživanja o doprinosu djelovanja revizijskih odbora kvaliteti eksterne revizije, 3) ispitati smatraju li revizori i korisnici revizije u Hrvatskoj revizijski odbor važnim čimbenikom kvalitete eksterne revizije. Izloženi nalazi primarnog istraživanja provedenog na uzorku ispitanika u Hrvatskoj pokazuju da svi ispitanici u prosjeku vrednuju utjecaj postojanja aktivnog i stručnog revizijskog odbora, kao i pravovremene komunikacije s revizorom, pozitivnima s aspekta utjecaja na kvalitetu revizije. To je posebno naglašeno na razini unutarnjih korisnika revizije kao zaposlenika revidiranih subjekata. Prema tome, revizijski odbor se može smatrati važnim čimbenikom kvalitete eksterne revizije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- David Križman (Slavistično društvo Posavja), Irena Majce (Civilna pobuda v spomin doktorju Jožetu Toporišiču Mostec) in Alenka ...Černelič Krošelj (Posavski muzej Brežice) med sproščenim pogovorom.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- 2. sestanek programskega odbora Toporišičevo leto se je odvil v prostorih brežiške knjižnice – v dvorani, ki je poimenovana po prvi ...upraviteljici knjižnice Savici Zorko.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Neuspješna europeizacija hrvatske mjesne samouprave Manojlović Toman, Romea; Vukojičić Tomić, Tijana; Koprić, Ivan
Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,
07/2019, Letnik:
10, Številka:
1
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Europski upravni prostor leži na dvjema
skupinama ljudskih prava. Prva promoviraju demokratsku otvorenost i
participaciju građana te jačaju ulaznu legitimnost javne uprave, dok se druga
odnose na ...dobro javno upravljanje i jačaju izlaznu legitimnost uprave. Povelja
o temeljnim pravima koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora na snazi od 2009.
daje nužnu pravnu osnovu obiju skupina ljudskih prava. Rad se bavi pitanjem uloge
mjesne samouprave u jačanju EU-standarda otvorenosti, participacije i dobrog
upravljanja. Obrađuju se dva istraživačka pitanja: a) koja
je pravna, a koja stvarna uloga mjesne samouprave u Hrvatskoj, b) može li ona
doprinijeti jačanju ulazne ili izlazne legitimnosti poretka. Analiziraju se opći akti izabranih
gradova o mjesnoj samoupravi te sadržaj internetskih stranica mjesnih odbora
svih hrvatskih gradova. Slijedeći kategorizaciju koju su postavili Hlepas i
drugi (2018.), uz nadopunu u skladu s hrvatskim okolnostima, analiziraju se uloge
hrvatske mjesne samouprave. Na osnovi nalaza i odabranih komparativnih
iskustava interpretira se trenutačno stanje hrvatske mjesne samouprave te se
formuliraju preporuke za unaprjeđenje.
The European administrative space is
based on two groups of human rights. The
first promotes democratic openness and citizen participation, and strengthens
the input legitimacy of public administration, while the other relates to good
public governance and strengthens the output legitimacy of public
administration. The Charter of Fundamental Rights,
which forms an integral part of the Lisbon Treaty in force since 2009, provides
the necessary legal basis for both groups of human rights. The paper deals with
the question of the role of sub-municipal government in strengthening the EU's
standards of openness, participation and good governance. Two research
questions are analyzed: a) what is the legal and actual role of sub-municipal
government in Croatia; and b) can it contribute to strengthening the input or
output legitimacy of public administration? The general acts of sub-municipal
government in selected cities and the contents of the websites of the
sub-municipal governments of all Croatian cities are analyzed. Following the
categorization by Hlepas et al. (2018), adapted to the Croatian circumstances,
the role of the Croatian sub-municipal government is analyzed. Based on the findings and selected comparative insights, the current state of
Croatian sub-municipal government is
interpreted and recommendations for improvement are formulated.
Rad prikazuje početak i razvoj hrvatsko-ugarskih odnosa od nastanka državne zajednice 1102. pa sve do njezina kraja 1918. Pitanje Slavonije bilo je od velikoga značenja u odnosima između dvaju ...naroda, napose nakon 1745. kada je Marija Terezija obnovila Virovitičku, Požešku i Srijemsku županiju te ih je stavila pod ingerenciju Hrvatskog sabora i bana. Konačno rješenje pitanja statusa ovih triju županija riješeno je Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine kada su Mađari „u znak kompromisa” prihvatili da one ostanu u sastavu Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
PDF
