Povezanost odnosa s vršnjacima i školskog postignuća u djetinjstvu dobro je istražena i dokazana. Istraživanja u adolescenciji nisu jednoznačna i uglavnom su usmjerena na učenike u razdoblju rane ...adolescencije. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos različitih mjera odnosa s vršnjacima (socijalnapreferencija, socijalni utjecaj i percipirana popularnost) i školskog postignuća te provjeriti medijacijsku ulogu samohendikepiranja.Također je ispitivano razlikuju li se učenici s obzirom na različit sociometrijski status u školskom postignuću i samohendikepiranju. U istraživanju je sudjelovalo 534 učenika iz Slovenije. Nije dobivena povezanost između mjera odnosa s vršnjacima, samohendikepiranja i školskog postignuća. Rezultati istraživanja pružaju određene dokaze o neovisnost socijalne i školske izvedbe u srednjoj adolescenciji i ukazuju da se postojeća povezanost u djetinjstvu i ranoj adolescenciji ne može generalizirati na razdoblje srednje adolescencije.
Razdoblje europskih odnosa između 1946. i početka 1990-ih godina posve je u znaku naglašene dvostranosti: s jedne strane, sve je opterećeno odnosima sigurnosti/nesigurnosti, koji su zapravo ...najvažniji životni okvir i tada jedina mjera stvarima, a s druge strane – iz toga slijedi i prirodna posljedica, a to je: bitna uključenost Europe/Sredozemlja u globalne geostrateške odnose Istoka i Zapada
Članak prikazuje glavne rezultate kvalitativne analize anotirane bibliografije o etničkim odnosima u Hrvatskoj nakon 1989., koju je priredila Ivana Đurić sa Srednjoevropskog sveučilišta (CEU), ...Odsjeka za jugoistočne evropske studije (Budimpešta). Bibliografija je odabrani uzorak akademske literature (50 knjiga i 58 članaka) čiji su autori, uz nekoliko iznimaka, hrvatski znanstvenici s područja društvenih i političkih znanosti, a tiskana je između 1989. i 1998. Odabrano je pet glavnih kriterija klasifikacije koji “najbolje” opisuju glavni tok akademskog interesa u Hrvatskoj i za Hrvatsku tijekom posljednjeg desetljeća. To su teme koje se bave: 1. etničkim identitetom, 2. nacionalizmom i etničkim sukobima, 3. ratnim i ljudskim stradanjima vezanim uz rat, 4. ljudskim i etničkim pravima i pravima manjina, i 5. multikulturalizmom i demokracijom. S iznimkom nekoliko naslova (11 jedinica), recenzent smatra anotiranu bibliografiju potpunom, s uobičajenim knjižničnim podacima za pretraživanje, reprezentativnom zbog širokog spektra disciplina, balansiranom u odabiru i zato poučnom kako za studente, tako i za istraživače moderne hrvatske akademske literature. Niz kompleksnih (multivarijantnih) statističkih zaključaka izvučeno je iz baze podataka te podvrgnuto analizi sadržaja i relevantnim kvantitativnim metodama. Prvo, odabrana akademska literatura najčešće se bavila temama koje se odnose na etnički identitet (40%), zatim na etničke sukobe (28%) i ljudska prava (14%), tim redoslijedom. Drugo, otkriven je statistički znatan pomak akademskog interesa tijekom posljednjih deset godina od problema etničkog identiteta i sukoba prema temama multikulturalizma i ljudskih prava. Prilično indikativno, oko 2/3 bibliografije bavi se temama koje su relevantne isključivo za Hrvatsku, dok su reference za ostale susjedne zemlje raštrkane i marginalne, uključujući države sljednice bivše Jugoslavije. Zbog toga se bibliografija u cjelini ne može smatrati reprezentativnom za etničke odnose u ostalim dijelovima bivše Jugoslavije, kao ni za multietničke probleme u ostalim susjednim zemljama, primjerice Mađarskoj ili Italiji. Bibliografija također sadržava mnogo socioloških, povijesnih i političkih znanstvenih publikacija (preko 55%), dok se reference za ostala područja pojavljuju mjestimično (primjerice psihologija, antropologija). Znakovitim se čini i razmjerno visok postotak radova s NA (neutvrđenom) klasifikacijom discipline (17%) što se, s druge strane, može uzeti kao “indeks” za multidisciplinarne pristupe. U raspravi autor objašnjava činjenicu da akademsko istraživanje i kritička evaluacija glavnih javnih događaja može predstavljati važan dio povijesnog bilježenja društvenih djelovanja koja se odnose na ljudska prava i društvenu pravdu u različitim vremenima i za različite etničke i nacionalne skupine kao condicio sine qua non u izgradnji pravednijega i mirotvornijega multietničkog društva na povijesnim teritorijima srednjoistočne Europe, kao što je Hrvatska.
U članku se tvrdi da je tradicionalno kinesko društvo karakterizirala “struktura dijela i cjeline” u kojoj se vrijednost pojedinca mjerila prema njegovoj vrijednosti za društvo. U Europi, počevši od ...sredine petnaestog stoljeća, razvilo se društvo kojeg je karakterizirala “struktura jednog i mnogih”. U takvome društvu pojedinac slobodno bira u koje se organizacije uključuje. Čovjek se počeo smatrati kreativnim djelatnikom u povijesti a osobna sloboda shvaćena je kao nužan preduvjet za kreativno djelovanje. Usporedno s razvojem kapitalizma, suvremeno kinesko društvo obilježava pomak od tradicionalne “strukture dijela i cjeline” prema “strukturi jednog i mnogih”. Analizirajući neka osobna stajališta pojedinaca te internetskih autora, u članku se istražuje promjena mjesta pojedinca u suvremenom kineskom društvu.
U radu se razmatraju vijesti o Morlacima koje su prikupljene proučavanjem arhivske građe šibenske provenijencije iz razdoblja između Ciparskoga i Kandijskoga rata (1570. – 1645.). Najviše pozornosti ...posvećeno je trgovačkome i demografskome kontekstu šibensko-morlačkih odnosa, a potom pograničnim sukobima i običajima na šibenskoj dionici mletačko-osmanskoga krajišta. U posebnim se prilozima na kraju rada donose popisi Morlaka zabilježenih u suvremenim spisima šibenskih notara i šibenskim matičnim knjigama.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- The main goal of my thesis was to examine the influence of an abiotic environmental factor, such as light intensity, on the ...developmental stability level and morphological variability of I. pumila floral traits. I studied individuals from natural habitat populations which located different light condition habitats (exposed and shaded one), as well as the individuals of populations derived from natural habitat but raised in experimental light conditions of low and high intensity. The basic hypothesis I tested was whether suboptimal light intensity decreased developmental stability of floral traits. This decrease can be detected by the asymmetry level of radial and bilaterally symmetrical floral traits. The level of fluctuating and radial asymmetry, as the measure of developmental instability of an individual or a population, depends on the intensity of biotic and abiotic stressors action. Since the level of asymmetry is in negative correlation with developmental stability, but is positively correlated with developmental noise, the larger values of asymmetry index are to be expected in more stressful conditions. The developmental stability size and pattern of I. pumila floral traits differed depending on analyzed trait, as well as on the evolutionary history of analyzed populations. The radial asymmetry index showed higher average values in shaded habitat comparing to the exposed one, meaning that the exposed location is more stressful environment for development of the identical replicas of different floral organs. On the other hand, the opposite trend was noticed for the average values of fluctuating asymmetry of bilateral Iris pumila floral traits. Populations derived from open and shaded habitat differed in an average value of radial asymmetry index of floral traits inside each light intensity treatments, but didn’t differ in fluctuating asymmetry level. Statistically significant interaction between treatment and population, that we got for the radial asymmetry of the standard length and all the indices of fluctuating asymmetry, indicate that the effect of the light intensity on the sensitivity of developmental stability of Iris pumila floral traits depends on the population origin: whether they originated from an open or a shaded habitat. Also, statistically significant effect of ambient light on the expression of morphological traits of Iris pumila floral organs was received. Those traits displayed larger phenotypic values in shaded than in open habitats (with an exception of style length). Within the same light treatments, plants derived from shaded habitat populations had larger floral organ dimensions, comparing with the exposed habitat populations. The actual light regimes in different habitats did not create statistically significant differences in phenotypic and genetical correlation matrices’ structures of morphological Iris pumila floral traits. The correlation matrices of morphological Iris pumila floral traits coincided within and between populations derived from alternative light intensity treatments.- Uticaj različitog inteziteta svetlosti, kao jednog od abiotičkih faktora životne sredine, na nivo stabilnosti razvića i morfološku varijabilnost osobina cveta I. pumila ispitivan je na jedinkama populacija koje naseljavaju dva prirodna staništa različitiog inteziteta i kvaliteta raspoložive svetlosti (otvoreno i zasenčeno stanište), kao i na jedinkama populacija poreklom sa otvorenog i zasenčenog staništa, koje su bile izložene tretmanima visokog i niskog svetlosnog inteziteta svetlosti u eksperimentalnim uslovima. Osnovna hipoteza je bila da pod uticajem suboptimalnog intenziteta svetlosti dolazi do smanjenja stabilnosti razvića cvetnih organa što se može utvrditi na osnovu stepena asimetrije radijalno i bilateralno simetričnih cvetnih organa. Stepen fluktuirajuće asimetrije i radijalne asimetrije kao mere nestabilnosti razvića jedinke ili populacije, zavisi od intenziteta delovanja biotičkih i abiotičkih stresora, a pošto je stepen asimetrije negativno korelisan sa stabilnošću razvića, a pozitivno sa razvojnim šumom, na osnovu toga treba očekivati veće vrednosti indeksa asimetrije, tj. veću nestabilnost razvića u stresnijim sredinskim uslovima. Veličina i obrazac stabilnosti razvića osobina cveta I.pumila su se razlikovali u zavisnosti od analizirane osobine, kao i od evolucione istorije istraživanih populacija. Prosečne vrednosti indeksa radijalne asimetrije su bile više u zasenčenom nego u otvorenom staništu, ukazujući da je zasenčeno stanište verovatno stresnija sredina za razviće istovetnih replika različitih cvetnih organa. Populacije poreklom sa otvorenog i zasenčenog staništa su se razlikovale u srednjoj vrednosti indeksa radijalne asimetrije osobina cveta u okviru svakog od svetlosnih tretmana. Fluktuirajuća asimetrija, kao mera bilateralne simetrije osobina cveta I.pumila, imala je veće vrednosti u prirodnim staništima sa visokim svetlosnim intezitetom u poređenju sa niskim, na osnovu čega bi se moglo zaključiti da je otvoreno stanište stresnije za ovaj tip osobina cveta. Populacije poreklom iz različitih svetlosnih staništa nisu se razlikovale u stepenu fluktuirajuće asimetrije u uslovima primenjenih svetlosnih tretmana, bez obzira da li je asimetrija kvantifikovana jednokomponentnim, višekomponentnim ili kompozitnim indeksima. Statistički značajna interakcija između tretmana i populacije dobijena za radijalnu asimetriju dužine standarda, kao i za sve indekse fluktuirajuće asimetrije, ukazuje da efekat intenziteta ambijentalne svetlosti na osetljivost stabilnosti razvića analiziranih osobina cveta I.pumila zavisi od toga da li populacije potiču iz otvorenih ili zasenčenih staništa. Utvrđen je statistički značajan efekat ambijentalne svetlosti na ekspresiju morfoloških osobina cvetnih organa I.pumila, koje su uglavnom imale veće fenotipske vrednosti u zasenčenim nego u otvorenim prirodnim staništima, sa izuzetkom dužine tučka, čija je prosečna vrednost bila slična između alternativnih svetlosnih staništa. Unutar istih svetlosnih tretmana, biljke iz populacija poreklom sa zasenčenog staništa su imale veće dimenzije cvetnih organa, u odnosu na biljke poreklom iz populacije sa otvorenog staništa (u tretmanu visokog svetlosnog intenziteta su se razlikovale statistički značajno za pet, a u tretmanu niskog svetlosnog intenziteta za dve osobine cveta). Aktuelni svetlosni uslovi u alternativnim svetlosnim staništima nisu indukovali statistički značajne razlike u strukturi fenotipskih i genetičkih korelacionih matrica morfoloških osobina cveta I.pumila. Većina fenotipskih i genetičkih korelacija između morfoloških osobina cveta I.pumila je imala niske vrednosti, osim korelacije između dužine fola i standarda koja je imala visoku pozitivnu vrednost u oba prirodna staništa. Korelacione matrice morfoloških osobina cveta I.pumila bile su podudarne kako između populacija poreklom iz alternativnih svetlosnih staništa unutar svakog svetlosnog tretmana, tako i za svaku od ovih populacija između različitih svetlosnih tretmana. Jaka korelativna veza između veličine fola i standarda na unutar-individualnom nivou u sredinama različitog svetlosnog inteziteta može da ukazuje na bliske veze procesa razvića pomenutih osobina.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Polazeći od smještanja bloka zapadno od Pracatove u širi urbanistički
kontekst razvoja Dubrovnika, autori, na temelju arhivskih spisa, rekonstruiraju
vlasničke odnose unutar njega tijekom pedesetih, ...sedamdesetih i devedesetih godina 13. stoljeća. Osobito važan znanstveni doprinos ovoga teksta leži u uočavanju zakonitosti u podjeli zemljišta, pa je moguće govoriti o planskoj parcelaciji i zoniranju izgradnje srednjovjekovnoga grada, što je terminološki definirano pojmom „prapodjela".
U radu se razmatra proces ujedinjenja Njemačke iz perspektive Prusije, države katalizatora ovog procesa. Početna vremenska točka rada je Bečki kongres koji donosi novitete u međusobnim odnosima i ...vanjskoj politici europskih velesila, dok završna točka je sam čin stvaranja ujedinjene Njemačke. Pratimo kako je tekla transformacija Prusije i drugih država u jedinstvenu državu, te zašto se prije toga nužno morao raspasti Metternichov sustav međunarodnih odnosa. Ovo pitanje će okupirati pažnju javnosti više od dva i pol stoljeća, obzirom da će odnosi Njemačke i Francuske biti možda i najvažnije pitanje za uspostavu mira i stabilnosti u Europi. Time ovaj rad analizira ne samo temelje njemačke državnosti, već podredno djelomično određuje i razloge nastanka kasnijih europskih integracija. Analiziramo i jedno od ključnih pitanja 19. st, odnosno stvaranje nacionalnih država. Obzirom da je u njemačkom slučaju većina pretpostavki ujedinjenja postojala još 1848. g., dajemo odgovor zašto ovaj proces nije bio već tada dovršen. Za potpunije razumijevanje ovog pitanja dajemo uvid i u najvažnija unutrašnja pitanja pruske države,
kao što su pitanja podjele vlasti, unutrašnji sukob između liberalnih i konzervativnih ideja,
itd. Osvrćemo se i na utjecaj pruskog kancelara Otta von Bismarcka na samo ujedinjenje,
obzirom da ovo pitanjei danas nudi dosta različite, pa i dijametralno suprotne odgovore.
Posebnu pažnju posvećujemo Bečkom kongresu i odlukama donesenim na njemu, kao i
različitim savezima koji su od prvorazrednog značaja za odnose među državama u Europi
tijekom prve polovice 19. st. Pažnju potom pružamo nastanku Njemačke, pri čemu prvo
obrađujemo pretpostavke ujedinjenja. Tek ispunjenjem ovih uvjeta započinje i sam proces
ujedinjenja, što opisujemo u završnom dijelu rada.
