Uz hrvatsko-mađarsku granicu na osi Drave, u produžetku od Mure do Vojvodine, stoljećima je funkcionirala etnička kontaktna zona. Cilj je rada prikazati glavne čimbenike koji su utjecali na ...asimilaciju nakon Prvoga svjetskog rata, prikazati formiranje granice između Mađarske i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevina Jugoslavije). Također se prikazuje stanje „zarobljenih“ osoba hrvatske, slovenske i srpske nacionalnosti na mađarskoj strani, karakteristike njihovih društveno-ekonomskih odnosa s domovinom, političke i geografske promjene koje su utjecale na svakodnevni život i njihove posljedice. Jugoslavensko-mađarske granične odnose između dvaju svjetskih ratova obilježili su kvalitetni vanjskopolitički odnosi dviju država i okruženje koje je stvorila velika europska politika.
U ovom tekstu biće reči o Blanšoovom (Maurice Blanchot) konceptu odnosa treće vrste i njegovim političkim implikacijama. Ove odnose ne karakteriše neko specifično svojstvo, već upravo odsustvo tih ...svojstava. Na taj način, autrui izmiče svim tradicionalnim dihotomijama karakterističnim za zapadnoevropsku tradiciju mišljenja: biće i ništavilo, subjekt i objekt, ja i drugi, prisustvo i odsustvo. Rečima Roberta Esposita (Roberto Esposito), Blanšoov autrui je možda najbolje definisati kao ono što je smešteno „na mestu ukrštanja na kom se jedno neprestano prevodi u drugo: ništavilo se prevodi u biće, prisustvo je ispražnjeno odsustvom, unutrašnjost se izliva u spoljašnjost“. Mišljenje i politika koji nisu oruđa moći, vlasti i održanja statusa quo čini se da su, danas više nego ikad, u rukama odnosa „treće vrste“, mesta na kojima se ukrštaju, prepliću i poništavaju pozicije subjekta i objekta, „nečasnih ljudi“, Lokovog (John Locke) papagaja, Deridine (Jacques Derrida) mačke, Nansijevih (Jean-Luc Nancy) „srca“, Melvilovog (Herman Melville) pisara Bartlbija i drugih. Jedino sa ovih mesta moguće je postaviti, toliko neophodna, drugačija pitanja – pitanja na koja su iz današnje perspektive odgovori još uvek nemislivi.
Cilj je ovoga rada analizirati povijesni razvoj nakladničke djelatnosti državnih arhiva u Hrvatskoj te suvremeni proces upravljanja arhivskim izdavaštvom u kontekstu promotivnoga alata i odnosa s ...javnošću. Analiza povijesnoga razvoja nakladničke djelatnosti provedena je na temelju dostupne literature te dokumentacije pojedinih arhiva i Ministarstva kulture i medija. Istraživanje o suvremenom upravljanju nakladničkom djelatnošću provedeno je jednokratno putem upitnika u razdoblju od 2. do 7. ožujka 2022. godine. Analiza povijesnoga razvoja nakladničke djelatnosti rezultirala je ključnom spoznajom da su državni arhivi u Hrvatskoj prepoznali tehnike ranih modela odnosa s javnošću (tiskovne agenture i agenture javnoga informiranja) te ih pokušali implementirati u organizaciju vlastite nakladničke djelatnosti. Rezultati istraživanja suvremenoga procesa upravljanja izdavaštvom državnih arhiva u kontekstu promotivnoga alata i odnosa s javnošću ukazuju na potrebu njegove reorganizacije, posebice u fazi strateškoga planiranja i evaluacije, te daljnjega stimuliranja razvoja digitalnih inačica arhivskih publikacija.
Archival public relations are defined as a complex communicational pro-cess (by focusing on the coordination of the public and private interests) whose purpose is supposed to manage the archives’ public image and, depending on the possibilities, support its marketing (advertising) activities. The special emphasis within analysing possibilities of the applicability of public relations in the activi-ties of contemporary archives is put on publications, since they are one of the best known and most popular archival programs. The purpose of this paper is to analyse the historical development of publishing activities of Croatian archives, as well as the contemporary managerial process of archival publishing as a pro-motional tool and in the context of the public relations. The analysis of the his-torical development of the publishing activities of Croatian archives had been based on the available literature, as well as documents of the individual archives and Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia. The research in the network of the state archives (regional archives and the Croatian State Archives) on managing the publishing activities had been conducted on a one-time basis via the questionnaire in the period from the 2nd to 7th March 2022. The main finding of the analysis is that the Croatian archives soon became aware of the techniques of early public relations’ models and tried to implement them to the publishing activities. The strategic planning of their publishing activities, including the analysis of preferences of archival public based on the continuing interpersonal communication between archives and users, as well as the analysis of the communication with potential media and wider general public, can be considered as the important segment of public relations, whose purpose ought to be part of the archival management. The specified models imply a two-way sym-metry of the public relations. Due to the fact that already in the mid-20th century the planning of publishing activities included interpersonal communication with actual users of archival services, it implies an early implementation of informational-communicational aspects in the strategic planning of archival program activities meant for their users i.e. the attempt of integration of the discipline of the public relations in archival project management. The publishing activities within the primary tasks of the archival network of state archives in independent Republic of Croatia formally kept continuity based on the existing Archives and Archival Institutions Act. Publishing of archival publications is stimulated by users’ needs for better understanding and finding of archival records, as well as by archives’ endeavours to increase as much as possible the sales of their services. According to the available information on the websites of the Croatian archives, and catalogues of the National and University Library in Zagreb on their publi-cations from 1991 to 2022 (published on their own or co-published with other institutions), it can be concluded that archival publishing activities have gone into full swing after democratic changes. Still, the publishing policy did not undergo major changes compared to the earlier period. After 1991 the publishing activities are still mostly focused on publication of archival sources with the aim of increasing their availability. Apart from that, the results of research concerning the contemporary archival publishing activities in Croatia as promotional tools and in the context of the public relations indicate the need for their reorganisa-tion, especially in the phase of strategic planning and evaluation, with additional stimulation of the development of digital versions of archival publications.
Autorice u radu analiziraju institucionalizaciju discipline međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija na Fakultetu političkih znanosti vodeći se kriterijima stabilnosti, identiteta i autonomije, koji ...se testiraju na osnovi specifičnih pokazatelja njihove manifestacije. Pritom je naglasak na razvoju u posljednjih tridesetak godina, s kraćim osvrtom na ranija razdoblja kada se ponajprije međunarodni odnosi ugrađuju kao jedna od konstitutivnih disciplina na tada novoj sveučilišnoj instituciji, koja je emancipirala politologiju u odnosu na ostala, starija znanstvena polja iz kojih vuče korijene. Pored toga, kako bi se stekao uvid u paralelni razvoj međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija od sredine dvadesetog stoljeća, u radu se propituje moguća emancipacija sigurnosnih studija kao zasebne znanstvene discipline i pokušava se odgovoriti na pitanje je li moguće ili pak korisno razdvajati ih s obzirom na međusobnu isprepletenost i preklapanje pojmovno-kategorijalnog aparata, teorija i fenomena koje istražuju. Posebno se komparira razvoj discipline međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija u Hrvatskoj s državama u okruženju (Srbija i Slovenija) te se izvode zaključci o međuodnosu sigurnosnih studija i međunarodnih odnosa. U radu se polazi od tvrdnje da je disciplina međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija, koja se od druge polovice 1990-ih intenzivnije razvija u pogledu znanstvene produkcije i nastavnih planova i programa, snažno institucionalizirana.
In the paper, the authors analyse the institutionalization of the discipline of international relations and security studies at the Faculty of Political Sciences, guided by the criteria of stability, identity and autonomy, which are tested through specific indicators of their manifestation. In doing so, the emphasis is on the development during the last thirty years, with a brief review of the earlier periods when international relations were primarily incorporated as one of the constitutive disciplines at the then new university institution, which emancipated political science in relation to the other, older scientific fields which it is rooted in. In addition, in order to gain insight into the parallel development of international relations and security studies since the mid-twentieth century, the paper examines the possible emancipation of security studies as a separate scientific discipline and tries to answer the question of whether it is possible or useful to separate them, considering the intertwining and overlapping of the conceptual-categorical apparatus, theories and phenomena they investigate. In particular, the development of the discipline of international relations and security studies in Croatia is compared with neighbouring countries (Serbia and Slovenia), which leads to conclusions about the relationship between security studies and international relations. The paper argues that international relations and security studies, which have been developing more intensely since the second half of the 1990s in terms of scientific production and curricula, represent a strongly institutionalized discipline.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U radu se analizira primjena pravila Zakona o obveznim odnosima na ugovore i druge pravne poslove koji su uređeni Zakonom o radu. Osim što Zakon o radu predviđa podrednu primjenu pojedinih pravila ...Zakona o obveznim odnosima, njihova primjena također proizlazi i iz odnosa općeg i posebnog uređenja u području ugovornog prava odgovornosti za štetu. Stoga se različita pravila Zakona o obveznim odnosima mogu primijeniti na radne odnose u sljedećim slučajevima: 1. opća pravila koja vrijede za sve obvezne odnose neovisno o pravnom temelju nastanka, što znači neovisno o tome jesu li ugovorne ili izvanugovorne naravi, 2. opća pravila o ugovornim odnosima, 3. opća pravila izvanugovornog prava (odgovornost za štetu, stjecanje bez osnove i poslovodstvo bez naloga), a eventualno i 4. pravila o pojedinim ugovorima.
Ugovor o timesharingu novim je Zakonom o zaštiti potrošača (2022.) s nazivom „ugovor o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare)“ ostao imenovani ugovor našeg prava, ali je opet izgubio ...„samostalnu“ uređenost i većim dijelom sadržaja ostao na razini običaja.
Predmet rada jest prikaz zakonodavnih i doktrinarnih rješenja ugovora o timesharingu u hrvatskom pravu, izvorna analiza pravnih aspekata ugovora (izvori, sklapanje, ugovorne strane, kauza, prestanak, sličnosti i razlike s drugim ugovorima) i prikaz primjene izvora prava (ugovora, ZPP-a, ZOO-a, poslovnih običaja) na pojedine dijelove ugovora.
Rezultati rada jesu odgovori na tako postavljene teorijske i praktične probleme, kao i sinteza rješenja o ugovoru o timesharingu kroz analizu hrvatskog prava.
The timesharing contract, under the new Consumer Protection Act (2022), remained the nominated contract of Croatian law, but again lost its “independent” structure and most of the content remained at the level of custom practice.The subject of this paper is the presentation of legislative and doctrinal solutions of the timesharing contract under Croatian law, the original analysis of the legal aspects of the contract (sources, conclusion, parties, cause, termination, similarities and differences with other contracts) and the presentation of the application of the sources of law (contracts, ZZP, ZOO, customary practice) to determined parts of the contract. Results provided in this paper are the answers to posed theoretical and practical problems, as well as the synthesis of solutions on the timesharing contract through the analysis of Croatian law.
Važnost je romantičnih odnosa u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi neupitna. Dok turbulencije na romantičnome planu mogu utjecati na mentalno zdravlje, problemi s potonjim mogu se odraziti na ...romantičnu kompetentnost adolescenata. Model individualnih razlika predlaže da navedenu povezanost moderiraju individualne karakteristike pojedinca, uključujući relacijske aspekte samopoimanja. Budući da su istraživanja navedenih konstrukata u hrvatskim znanstvenim krugovima još uvijek nedovoljno zastupljena, cilj je ovoga pilot-istraživanja bio ispitati doprinose spola, dobi te relacijskih aspekata samopoimanja u objašnjenju emocionalnoga distresa. Istraživanje je provedeno u proljeće 2021. godine putem online-upitnika. Prigodni su uzorak sačinjavale 194 mlade osobe u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, a prosječna je dob sudionika bila 19 godina. Žene su sačinjavale 78 % uzorka, a 62 % sudionika u trenutku provedbe istraživanja bilo je u romantičnoj vezi. Osim odgovora na demografska pitanja i pitanja o uključenosti u romantične odnose, sudionici su ispunili skraćenu verziju Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa te Upitnik za procjenu odnosa. Da bismo testirali postavljene hipoteze, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati su razmotreni s polazišta teorije sociometra te pokazuju da veća relacijska depresivnost mladih previđa veću izraženost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Pritom uključenost u romantične odnose ima značajnu moderatorsku ulogu pa mladi koji su u vezi imaju izraženije probleme mentalnoga zdravlja kada je njihovo relacijsko samopouzdanje nisko, a relacijska depresivnost izraženija. Dobiveni nalazi pružaju smjernice za buduća istraživanja, ali i sugeriraju mogućnost promocije mentalnoga zdravlja jačanjem interpersonalnih kompetencija u adolescenciji.
The importance of romantic relationships in adolescence and early adulthood is unquestionable. Turbulent events on a romantic plan can manifest in the form of depressive symptoms. On the other hand, certain mental health problems undoubtedly affect the romantic competence of adolescents. The model of individual differences suggests that this connection is moderated by the individual characteristics of the person, including relational aspects of self-esteem. Given that the research of these constructs is still insufficiently represented in Croatian scientific circles, the main aim of the current pilot study was to examine whether relationship status and the relational aspects of the self predict mental health of Croatian youth. The study was conducted in Croatia in spring 2021. 194 adolescents and young adults, whose mean age was 19 years, participated in the online survey. 78% of our sample were women and 62% of our participants stated that they are in a romantic relationship. In addition to answering demographic questions and the question regarding romantic involvement, participants completed the DASS-21 questionnaire and the Relational Assessment Questionnaire. To test our hypothesis, a hierarchical regression analysis was conducted. The results were interpreted based on the sociometer theory, and show that greater relational depression in youth predicts the severity of symptoms of depression, anxiety and stress. Furthermore, involvement in romantic relationships has a significant moderating role, meaning that those young people who are in a relationship have more significant mental health problems when their relational self-esteem is low, but also when they report greater relational depression. The findings provide guidelines for future research, but also point to the possibility of promoting mental health by strengthening interpersonal skills in adolescence.
Kad pogledamo medijske navike korisnika, posebno mladih (Reuters Institute Digital News Report, 2020), onda možemo vidjeti sve veći utjecaj društvenih medija u njihovu informiranju i komunikaciji. ...Značaj društvenih medija još je dodatno ojačan s početkom globalne pandemije bolesti COVID-19. U tom kontekstu društvena mreža Instagram proteklih godina postaje sve popularnija platforma na globalnoj razini, a posebno kod mlađe populacije. No, i dalje ostaje neiskorišten alat u približavanju politika, političkih aktera i važnih društvenih tema mlađoj populaciji. Cilj je ovog rada ispitati kako su ključni politički akteri u Hrvatskoj komunicirali putem Instagrama za vrijeme pandemije COVID-19 te utvrditi jesu li koristili ovu društvenu mrežu kako bi se približili publici na toj platformi, odnosno mladima. S druge strane, ovaj rad će ispitati kako komunikaciju političara na društvenoj mreži Instagram percipiraju i ocjenjuju mladi praktičari odnosa s javnošću i jesu li njihove poruke prilagođene mlađoj populaciji. Svrha će rada biti na temelju dvostruke analize donijeti zaključke i dati preporuke za unapređenje komunikacije političara na društvenoj mreži Instagram. Koristeći metodu analize sadržaja analiziran je sadržaj na Instagram profilima dvojice ministara i članova kriznog stožera za pandemiju COVID-19 te hrvatskog premijera i predsjednika. Analizom je utvrđeno na koji način političari komuniciraju, je li sadržaj prilagođen mladima i potiču li angažman u svojim objavama. Metodom strukturiranog intervjua s odabranim praktičarima odnosa s javnošću komunikacija je ocjenjivana trodimenzionalno: u sadržaju, javnom nastupu i karizmi političara na Instagramu. Na temelju dobivenih rezultata u zaključku rada sažete su preporuke za daljnju praksu u komunikaciji političara na društvenoj mreži Instagram.
Looking at the users’ media habits, especially in young users (Reuters Institute Digital News Report, 2020), we can see the growing social media influence on their information and communication. The importance of social media in information and communication is even higher since the beginning of the global COVID-19 pandemic. In that context, the social network called Instagram is becoming increasingly popular globally, particularly with younger generations. Still, it remains an unused tool in bringing policies, political actors, and important social topics closer to the younger population. The goal of this paper is to investigate how did Croatian politicians communicated via Instagram during the COVID-19 pandemic and to establish if they used this social network to get closer to the audience on that platform, that is, to young people. On the other hand, we will examine how the young public relations practitioners perceive and evaluate the Crisis and political headquarters’ and communication on Instagram. Furthermore, they will review if politicians have adapted their messages to the younger population. The scope of this paper is to draw conclusions based on double analysis and give recommendations for communication improvement of politicians on Instagram. We have analysed the content on the Instagram profile of the two ministers and members of Croatian COVID-19 crisis headquarters and Croatian president and prime-minister using the content analysis method. We have established how the politicians communicate, whether the content was adapted to the young population and if their posts were engaging. Alongside the selected public relations practitioners, we have conducted structured interviews to assess the communication, using the three-dimensional assessment method: content, public performance, and charisma of the members of the politicians on Instagram. In conclusion, we have summarized the recommendations for further communication of politicians on Instagram.
Uvod: Temeljne značilnosti pediatrične zdravstvene nege so najboljša skrb za otroka, vzdrževanje integritete družine in otrokove rutine ter posebna znanja in spretnosti za negovanje otroka. Teorija ...medosebnih odnosov poudarja pomen medosebnega odnosa med medicinsko sestro in pacientom, ki se razvija skozi posamezne faze medsebojnega odnosa. Namen opisa, analize in vrednotenja teorije je ugotoviti možnost prenosa in uporabe teorije v praksi pediatrične zdravstvene nege.Metode: Uporabljen je bil pregled znanstvene in strokovne literature v naslednjih podatkovnih bazah: Web of Science, ProQuest, Medline, PubMed, ScienceDirect in CINAHL. Upoštevana so bila priporočila PRISMA. Identificirane zadetke smo uvrstili v nivo glede na hierarhijo dokazov in ocenili kakovost s pomočjo priporočil GRADE. Teorijo smo opisali, analizirali in evalvirali po modelu avtorice M. Pajnkihar.Rezultati: Izmed 321 identificiranih zadetkov je bilo v končno analizo vključeno 21 zadetkov. S pomočjo analize identificiranih zadetkov ugotavljamo, da večina avtorjev teorijo medosebnih odnosov opredeli kot teorijo srednjega obsega. V veliki meri se strinjajo, da je teorija enostavna in kompleksna ter ima jasno opisane koncepte, propozicije in predpostavke. Fenomen medosebnih odnosov je jasen medicinskim sestram v kliničnem okolju.Diskusija in zaključek: Teorija je uporabna za prakso zdravstvene nege, raziskovanje in izobraževanje. Pred aplikacijo teorije v prakso in izobraževanje na področju pediatrične zdravstvene nege je treba teorijo testirati. Teorija podpira razvoj medosebnih odnosov ter verbalne in neverbalne komunikacije in jo lahko uporabimo za prakso, podprto s teorijo.
PDF
