Cilj je ovoga istraživanja bio razviti visokoporozne nanokompozite ugljika za detoksifikaciju ohratoksina A (OTA) u brojlera. Jednodnevni pilići podijeljeni su u šest skupina (A do F). Skupina A ...hranjena je čistom hranom. Skupini B davana je hrana kojoj je dodano 400 μg/kg OTA-e, dok su preostale skupine hranjene hranom kojoj je uz 400 μg/kg OTA-e dodane različite razine adsorbensa. Klinički znakovi kod pozitivne kontrole (skupina B), poput depresije, proljeva, povećanog unosa vode, niske tjelesne mase, visoke genotoksičnosti, natečenih i krvavih bubrega i jetre, uspoređeni su s ostalim skupinama. Skupine tretirane adsorbensima pokazale su gotovo normalne kliničke znakove. Skupine C i D do neke su mjere zahvaćene, dok su skupine E i F pokazale neoštećenu DNA, normalno ponašanje, normalne biokemijske krvne pokazatelje i dobro održanu histološku strukturu kao i brojleri u negativnoj kontrolnoj skupini.
Pojavnost mikotoksina u hrani i piću PETROVIĆ, Elena; ĆOSIĆ, Jasenka; VRANDEČIĆ, Karolina ...
Journal of Central European agriculture
24, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom radu opisani su mikotoksini koji stvaraju gljivice iz rodova Fusarium, Penicillium, Aspergillus, Claviceps i drugih vrsta plijesni; njihove karakteristike i važnost. Mikotoksini su sekundarni ...metaboliti gljivica koji služe kao obrambeni mehanizam u stresnim uvjetima. Do sada je identificirano više stotina mikotoksina, a najznačajniji s obzirom na opasnost za ljudsko zdravlje i životinje su aflatoksini, ohratoksin A, patulin, fumonizin, zearalenon i nivalenol/deoksinivalenol koje stvaraju toksikogene gljivice iz rodova Penicillium, Aspergillus, Claviceps, Stachybotris i Fusarium. Vlaga i temperatura dva su faktora koji imaju krucijalni utjecaj na razvoj gljive i sintezu toksina. Procjenjuje se da je oko 25% poljoprivrednih usjeva zaraženo gljivama. Posljedično tome namirnice mogu također biti kontaminirane mikotoksinima. Tretiranjem uskladištenog zrna raznim kemikalijama, a zadnjih godina primjenom ekološki prihvatljivih fungicida, onemogućuje se sinteza mikotoksina i kontrolira se razvoj mikotoksikogenih gljiva. Do pojave mikotoksikoza može doći direktno konzumacijom zaražene hrane, inhalacijom i kontaktom putem kože ili indirektno konzumacijom mesa, mliječnih proizvoda i jaja životinja koje se hrane kontaminiranom krmom. Mikotoksini patološki prije svega djeluju na jetru. Neki mikotoksini također interferiraju sa sintezom staničnih bjelančevina uzrokujući preosjetljivost i ekstremnu imunodeficijenciju. Budući da je karakteristika mikotoksina da su kemijski i termički stabilni i da podnose procese prerade hrane, ipak postoje metode pomoću kojih se njihova pojavnost može smanjiti, pogotovo primjenom dobre higijenske i proizvodne prakse od polja do stola.
Balkanska endemska nefropatija (BEN) još uvijek zaokuplja povećanu pažnju kao bolest uzrokovana utjecajem čimbenika iz okoliša. Teorija o mikotoksinima pojavu BEN-a tumači kao rezultat ingestije ...malih, ali učestalih količina ohratoksina A. Cilj ovog rada bio je utvrditi prisutnost i usporediti koncentracije ohratoksina A u ječmu uzorkovanom iz tri različita područja Slavonije: okolice Slavonskog broda koja se smatrala endemskim područjem za razvoj BEN-a, okolice grada Osijeka u kojoj se BEN-a sporadično pojavljuje, te s područja Nove Gradiške na kojem nema zabilježenih slučajeva BEN. Tankoslojna kromatografija je korištena u detekciji ohratoksina A u 120 uzoraka; po 20 uzoraka iz svakog područja u svakoj od dvije žetvene godine - 2007. i 2008. Ohratoksin A bio je prisutan u 100% uzoraka ječma s područja Slavonskog Broda kod kojih su zabilježene koncentracije bile između 20 i 25 μg/kg (žetva 2007.) i 10 i 20 μg/kg (žetva 2008.). Nasuprot tomu, ohratoksin A nije bio detektiran niti u jednom uzorku ječma s neendemskog područja Nove Gradiška. Neočekivano, ohratoksin A je bio prisutan i u svih 20 uzoraka ječma s Osječkog područja u koncentracijama 10 i 20 μg/kg (žetva 2007.) Statistički značajna razlika je opažena između uzoraka s područja Slavonskog broda i svih drugih uzoraka s druga dva područja (p <0.001), što govori o geografskom preklapanju distribucije, ali nije i nedvojben dokaz etiološke povezanosti koju tek treba dokazati u budućnosti.
Istraživan je tijek kokcidioze uzrokovan protozoonom E. adenoeides u purića koji su dobivali ohratoksin u hrani. Znatno teži oblik bolesti uočen je u purića pokusne u odnosu na kontrolnu skupinu. ...Razlika je uočena na razini broja oocista, stupnja oštećenja i bržeg uginuća. Koncentracija ukupnih proteina u serumu bila je također značajno povišena u pokusne skupine. Koncentracija mokraćne kiseline u serumu bila je osobito povišena uskupini invadiranoj kokcidijama i hranjenoj hranom s primiješanim ohratoksinom. Ohratoksin je uzrokovao degenerativne promjene u bubrezima, jetrima i srcu kao i depleciju limfoidnog tkiva te smanjenje tjelesne težine. Kokcidioza je također uzrokovala smanjeni rast, ali i krvarenje u slijepim crijevima. Patohistološke promjene, smanjena funkcija bubrega kao i opće smanjen prirast bili su izraženiji u invadirane skupine koja je u hrani dobivala ohratoksin.
Istraživane su glavne hematoloske i biokemijske promjene u pokusnoj ohratoksikozi u 85 pilića koji su u hrani primali 130, 300 i 800 ppb ohratoksina A (OTA) i 1000-2000 ppb penicilinske kiseline (PA) ...te su uspoređeni s nalazima u 20 pilića koji nisu primali OTA i PA. Primijenjeni otrovi su izazvali povišenje razine mokraćne kiseline i krvnog sećera, te smanjenje razine kolesterola i ukupnih bjelančevina u krvnom serumu kao i laganu normocitnu anemiju. Ove promjene su bile izazvane s nekoliko puta manjim koncentracijama OTA u hrani, nego što su opisane u literaturi s čistim OTA, što je vjerojatno posljedica sinergističkog djelovanja OTA i PA. Utvrđeno je pozitivno zaštitno djelovanje 5% vodenog iscrpka artičoke i Rosallsata protiv otrovnog djelovanja ohratoksina A.
PDF
