Svilaja (1508 m n. v.) je planina u Dalmatinskoj Zagori, u središnjem dijelu unutrašnje Dalmacije. Flora i vegetacija planine Svilaje do sada nije sustavno istraživana. Od 2013. obavljaju se opsežna ...terenska istraživanja s ciljem inventarizacije ukupne flore. U ovom radu su, na temelju dostupnih podataka iz literature, prikazana obilježja reljefa, klime i fitogeografski položaj s općim pregledom vegetacije. U glavnom dijelu rada prikazan je detaljni pregled dosadašnjih istraživanja flore i vegetacije Svilaje. Analizirani su samo oni literaturni podaci o nalazima biljnih svojti i zajednica čija su nalazišta (lokaliteti) unutar granica istraživanog područja. Prema analiziranim literaturnim podacima, do sada je za područje Svilaje zabilježeno približno 700 svojti vaskularne flore, među kojima je značajan broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti kao npr.: Arenaria orbicularis, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Crocus biflorus ssp. weldenii, Dianthus sylvestris ssp. tergestinus, Edraianthus tenuifolius, Hyacinthella dalmatica, Pulsatilla grandis, Thymus bracteosus, itd. Prema dosadašnjim saznanjima Svilaja se odlikuje iznimno bogatom florom orhideja (Orchidaceae): Coeloglossum viride, Dactylorhiza maculata, Gymnadenia conopsea, Listera ovata, Ophrys apifera, O. dinarica, O. tetraloniae, Orchis militaris, O. morio, O. tridentata, Platanthera chlorantha, itd. Točan broj prethodno zabilježenih svojti i biljnih zajednica nije moguće preciznije utvrditi zbog razlika u shvaćanju granica Svilaje i nepreciznom navođenju lokaliteta u prethodno objavljenim radovima. Podaci o dosadašnjim istraživanjima neophodno su polazište za sustavna istraživanja flore Svilaje koja su u tijeku. Na neophodnost sustavnih istraživanja flore Svilaje ukazuje starost većine zabilježenih nalaza i značajne promjene u biljnom pokrovu uzrokovane snažnom depopulacijom i smanjivanjem intenziteta tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva te brojnim požarima.
Svilaja Mt (1508 m a.s.l.) is a mountain located in the central part of the hinterland of Dalmatia, i.e. in Dalmatian Zagora. Until now, the flora and vegetation of the Svilaja Mt. have not been systematically investigated. Based on the analysis of the literature, in this paper the
general characteristics of the relief, climate and phytogeographic position of the Svilaja Mt, with general overview of vegetation, are presented. The paper also provides a detailed overview of the data on previous research of the flora and vegetation of the mountain. These analyses were necessary as a starting point for planning and conducting extensive field research in order to inventory the total flora underway since 2013. Here, we analysed only literature data on findings of the plant taxa and communities recorded on the localities within the boundaries of the study area. Based on our study on existing literature,
about 700 vascular plant taxa have been reported so far in the Svilaja Mt, including a significant number of endemic, endangered and protected taxa, such as: Arenaria orbicularis, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Crocus biflorus ssp. weldenii, Dianthus sylvestris ssp. tergestinus, Edraianthus tenuifolius, gentiana dinarica, Hyacinthella dalmatica, Pulsatilla grandis, Thymus bracteosus, etc. To the present knowledge Svilaja Mt is characterized by an extremely rich and diverse orchid flora (Orchidaceae): Coeloglossum viride, Dactylorhiza maculata, Gymnadenia conopsea, Listera ovata, Ophrys apifera, O. dinarica, O. tetraloniae, Orchis militaris, O. morio, O. tridentata, Platanthera chlorantha, etc. Due to differences in the understanding of the mountain
ranges and inconsistencies in localities indication the exact number of
plant taxa and communities previuosly recorded in literature has not been determined more precisely. Most of the information are old and there have been no systematic updating. In addition, significant changes
in the vegetation cover caused by the strong depopulation, reduction of
the intensity of traditional livestock and agriculture, and numerous fires. Due to these facts, more in-depth studies are required to determine mountain flora and vegetation.
In Europe, the management of semi-natural grasslands is changing steadily in extent and intensity. These changes represent a serious threat to one of the most species-rich habitats in Europe; ...therefore, the related shifts in species composition should be assessed by means of sound scientific.
We describe a new methodology aimed at: (i) quantifying the temporal changes in vascular plant species composition of semi-natural grasslands; (ii) identifying the environmental and management variables that drive patterns of change. Our approach consists of a diachronic analysis based on historical phytosociological data associated with detailed vegetation maps. To describe and test our methodology, in 2013 we re-visited 24 historical plots of Bromus erectus grasslands that were first sampled in 1982. To designate the new sampling sites, we combined the topographic and typological information available for the historical plots with the spatial information of the associated map. The degree of change in species composition was calculated through ordination techniques; multivariate distances were used in a regression analysis to identify the environmental variables responsible for patterns of compositional change. Our worked example demonstrated that species composition has changed significantly in the last 30 years, with patterns that have been substantially influenced by topography and landscape structure.
Gospodarjenje s pol naravnimi travišči se v Evropi spreminja po obsegu in po intenzivnosti. Spremembe predstavljajo resno grožnjo enim vrstno najbolj bogatih habitatov v Evropi, zato je potrebno ocenjevati spremembe v vrstni sestavi z znanstveno metodo. Opisujemo novo metodologijo, ki stremi h (i) kvantifikaciji časovnih sprememb v vrstni sestavi pol naravnih travišč ter (ii) opredelitvi dejavnikov okolja in gospodarjenja, ki vodijo v spremembe. Naš pristop temelji na diakronični analizi historičnih fitocenoloških podatkov v povezavi z natančnimi vegetacijskimi kartami. Za opis in preverjanje metodologije smo leta 2013 ponovno obiskali 24 starejših ploskev travišč z vrsto Bromus erectus, mi smo jih prvič vzorčili leta 1982. Za izbiro novih vzorčnih mest smo kombinirali topografske in tipološke informacije, ki so na voljo za starejše ploskve, s prostorskimi informacijami na povezani karti. Stopnjo sprememb vrstne sestave smo izračunali z ordinacijskimi metodami; uporabili smo multivariatne razdalje v regresijski analizi za opredelitev okoljskih dejavnikov odgovornih za vzorec sprememb vrstne sestave. Z našim primerom smo pokazali, da se je vrstna sestava v zadnjih 30 letih značilno spremenila, na vzorec sprememb pa sta bistveno vplivala topografija in krajinska sestava.
Zbirka orhideja u Hrvatskom herbariju sensu stricto sadrži ukupno 1373 herbarijskih listova, koji pripadaju 91 svojti (25 rodova, 76 vrsta, 11 podvrsta i četiri hibrida). Većina zbirke potječe iz ...Hrvatske i nekoliko susjednih zemalja (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Italija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora). Najbrojniji rodovi su Orchis, Ophrys i Anacamptis, a vrste Gymnadenia conopsea, Platanthera bifolia, Anacamptis morio, Neotinea tridentata, Cephalanthera longifolia i Dactylorhiza maculata. Najstariji primjerci potječu iz 1883., a prosječna starost zbirke je čak 113 godina. Glavni sakupljači su Ljudevit Rossi, Dragutin Hirc i Ambroz Haračić. U zbirci se čuvaju holotipovi i izotipovi vrsta Epipactis rivularis i Ophrys dinarica, a eksikati Malaxis monophyllos, Herminium monorchis i Ophrys × muellneri su jedini dokaz postojanja ovih vrsta u Hrvatskoj. Svi herbarijski primjerci su digitalizirani i javno su dostupni preko virtualnog herbarija.
Kradljivac orhideje Susan Orlean postavljao je pitanja i suprotstavljao se postavkama o žanru od svog pojavljivanja 1998. Iako su „istraživanja“ i „činjenice“ u prvom planu knjige, kritičari su ga ...opisali pojmovima kao što su književna publicistika, fakcija, subjektivno novinarstvo i publicistički roman zbog izraženih „književnih“, odnosno narativnih, karakteroloških, tematskih, pa čak i filozofskih, osobina. U pokušaju da ovu „jednostavnu“ i „lijepu“ knjigu „o cvijeću“ adaptira u medij filma, Charlie Kaufman, neurotični i anksiozni protagonist/scenarist Adaptacije (2002.), fikcijski avatar stvarnog Charlieja Kaufmana, iskušava širok raspon dostupnih generičkih i narativnih mogućnosti adaptacije koje proizlaze iz složene prirode književnog predloška. Cijeli niz prividnih promašenih početaka, koji nastaju u očajničkom pokušaju stvaranja koherentne cjeline, dovode u konačnici upravo do „holivudskog završetka“ koji scenarist navodno prezire i uporno pokušava izbjeći. Ovaj se rad bavi kompleksnim odnosima između književnog predloška i adaptacije, Kradljivca orhideje i Adaptacije, s jedne strane pružajući interpretativnu analizu Orleanine knjige i njezine potencijalne adaptacijske mogućnosti, te s druge ispitujući što se s tim mogućnostima događa u Adaptaciji. Rad ustanovljuje da film, koristeći se metafikcijom, metalepsom i drugim tehnikama povezanim s eksperimentalnim pripovijedanjem, prelama pitanja iz knjige u svojevrsnu meditaciju o procesima čitanja, pripovijedanja i tumačenja u okviru same adaptacije.
Tijekom 2015. uočene su dvije nove svojte unutar područja Natura 2000 „Vejalnica i Krč“ (JI padine planine Medvednica, SI od glavnog grada Hrvatske, Zagreba). To su: Orchis simia Lam. i Orchis × ...beyrichii (Rchb.f.) A.Kern. Ovo je prvi recentni nalaz vrste O. simia na području istočne Medvednice te prvi nalaz hibridne svojte O. × beyrichii za kontinentalnu Hrvatsku. Sistematizira se opažene morfološke varijacije i razlikovne značajke između roditeljskih vrsta i hibrida te diskutira u odnosu na rezultate drugih istraživanja o hibridnim zonama.
Cephalanthera damasonium je uobičajena mezofilna vrsta kontinentalnih šuma Hrvatske. U Mediteranu vrsta dolazi gotovo isključivo u submediteranskoj listopadnoj vegetaciji. Do sada poznata jedina ...četiri nalazišta u eumediteranskoj vazdazelenoj vegetaciji u Hrvatskoj (Limski kanal, Rab, Lošinj i Šibenik) karakterizira jak utjecaj okolne listopadne vegetacije i mali broj jedinki. Otok Mljet je najjužnije nalazište vrste Cephalanthera damasonium u Hrvatskoj. Kako bi se objasnio ovaj neočekivani nalaz, u radu se razmatraju dosadašnji nalazi u eumediteranskoj vazdazelenoj vegetaciji te ekološki zahtjevi vrste.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se iznose podaci o stupnju ugroženosti, staništima, nalazištima i rasprostranjenosti orhideja Žumberka prema UTM kartama (kvadranti 10 X 10 km). Tijekom desetgodišnjih florističkih i ...vegetacijskih istraživanja zabilježeno je 35 vrsta što je više od polovine ukupnog broja orhideja poznatih u Hrvatskoj. Od 35 zabilježenih vrsta 18 ih je uvršteno u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske u kategorijama: ugrožene, osjetljive i rijetke. Od toga ih je 6 zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode.
Istraživanja su pokazala veliko bogatstvo i florističku raznolikost Žumberačkog gorja a, kako ono najvećim dijelom nije uvršteno ni u kakvu kategoriju zaštite prirode, trebalo bi poduzeti određene zakonske mjere zaštite koje bi osigurale očuvanje i nepromjenjivost prirodnih staništa na kojima rastu orhideje i druge rijetke vrste biljaka.
PDF
