U Bosni i Hercegovini (BiH) budžetsko računovodstvo je zakonski regulirano i nalaže primjenu modela modificirane obračunske osnove, za razliku od profitnog sektora, u kojem se koristi model ...obračunske osnove. Stalni trend rasta javne potrošnje, nedostatak budžetskih sredstava za financiranje rastućih javnih potreba, te sve veća spremnost države da u svoje projekte uključi privatne poduzetnike, utjecale su na početak procesa uvođenja ekonomskih zakonitosti i tržišnih kriterija ponašanja u područje javnog sektora. Zbog navedenog, budžetsko računovodstvo je predmet stalnog istraživanja i razvoja. Predmet istraživanja ovog rada odnosi se na mogućnost primjene modela obračunske osnove i Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, u svrhu dobivanja kvalitetnijih računovodstvenih informacija u financijskim izvještajima budžetskih korisnika u Federaciji Bosne i Hercegovine (F BiH). Osnovni cilj rada je ukazati na opravdanost uvođenja modela obračunske osnove prilikom sastavljanja financijskih izvještaja budžetskih korisnika, u cilju objektivnijeg iskazivanja financijskog položaja i rezultata poslovanja. Empirijskim istraživanjem potvrđeno je kako primjena modela obračunske osnove u računovodstvu budžeta F BiH osigurava objektivno iskazivanje financijskog položaja i rezultata poslovanja. Većina budžetskih korisnika je za poboljšanje postojećeg računovodstvenog sustava i spremni su prihvatiti promjene.
Biološke osnove placebo-učinka Šaravanja, Nikolina; Ivanec, Dragutin
Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti,
10/2020, Letnik:
6, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Teorijski neutralan tretman koji dovodi do pozitivnih ishoda naziva se placebo-učinak. Takav je učinak opažen i dokumentiran kako u laboratorijskim tako i u kliničkim istraživanjima, kod različitih ...zdravstvenih simptoma i patoloških stanja. U tradicionalnom poimanju placebo-učinka podrazumijevali su se učinci koje primarno treba metodološki kontrolirati kako bi se što točnije procijenio učinak teorijski utemeljenih terapijskih pristupa. U modernijim shvaćanjima riječ je o realnom učinku koji ima svoje opažljive psihološke procese i fiziološke mehanizme. Može biti samostalan ili pak dio svih drugih terapijskih postupaka. Na temelju toga, u zdravstvenom kontekstu cilj ne bi trebao biti tek kontrolirati takav učinak, već ga što bolje razumjeti kako bi se eventualno mogao primjenjivati uz poznate i teorijski utemeljene zdravstvene tretmane. U ovom tekstu naglasak je na opisu bioloških mehanizama i procesa koji pridonose placebo-učinku. Dominantno je opisano područje placebo-učinka kod boli, ali su opisani i slučajevi placebo-učinka i kod nekih drugih patoloških stanja gdje su istraživani biološki mehanizmi placeba, poput psihičkih bolesti i poremećaja te Parkinsonove bolesti. Kod svih placebo-učinaka postoji dosta indikatora da je riječ o složenom odnosu psiholoških čimbenika koji u interakciji s fiziološkim procesima pridonose realnom poboljšanju zdravstvenih ishoda.
Autor u radu analizira razvoj neopravdanog obogaćenja, odnosno stjecanja bez osnove, kao općeg i samostalnog izvora obveze. Iako takav koncept nije postojao u rimskom pravu, odreðene rimske tužbe ...uvelike su korištene u formativnom razdoblju srednjovjekovne civilistike i kanonistike, kao i u naknadnoj recepciji rimskog prava u ovom kontekstu. Na tom temelju i suvremene teorijske analize te sudska praksa nerijetko posežu za rimskom pravnom terminologijom u kontekstu neopravdanog obogaćenja (kondikcijski i verzijski zahtjevi, condictio, actio de in rem verso, itd.). Analizom se nastoji dati doprinos potpunijem i ispravnijem razumijevanju povezanosti rimskih tužbi s oblikovanjem koncepta neopravdanog obogaćenja, a samim time i njihovoj relevantnosti u suvremenom kontekstu. Radi toga najprije se obraðuje opći razvoj u srednjovjekovlju, a nakon toga dvije temeljne novovjekovne razvojne tendencije, jedna vezana za francusko pravo u kojemu je u razvoju koncepta neopravdanog obogaćenja važniju ulogu imao verzijski zahtjev (actio de in rem verso) te druga vezana za njemačko pravo, koja počiva na rimskim kondikcijskim zahtjevima (condictiones). Uz to, analiziraju se i engleski common law te ugarsko privatno pravo kao primjeri sustava koji izvorno nisu bili snažnije povezani s rimskim pravom u području koje je predmet analize, ali su se naknadno reformirali pod njegovim utjecajem, i to prvenstveno uz pomoć sustava snažnije oblikovanih na temelju rimskih kondikcijskih zahtjeva. Naposljetku se donose zaključci vezani za opću prisutnost rimskog prava u razvoju koncepta neopravdanog obogaćenja i u njegovim suvremenim inačicama te za optimalnost sustava koji autentičnije počivaju na rimskim izvorima.
U radu se argumentira iz koji je razloga bilo nužno unijeti promjene u pravnom položaju osumnjičenika u izvidima kaznenih djela te, kao posljedica toga, važne promjene u radnji policijskog ...ispitivanja osumnjičenika i uhićenika. To se čini tako da se početno kroz razvojnu perspektivu prikazuje položaj osumnjičenika u hrvatskom kaznenom procesnom pravu, od šezdesetih godina 20. stoljeća, kada su udareni temelji aktualnom postupanju policije u vezi s kaznenim postupkom, do posljednjih izmjena ZKP-a iz srpnja 2017. godine. Nakon toga se stanje zatečeno u hrvatskom pravu prije posljednjih izmjena ZKP-a uspoređuje s rješenjima u njemačkom i austrijskom pravu te se stavlja u kontekst tendencija u vezi s pravnim položajem osumnjičenika razvijenih u judikaturi Europskog suda za ljudska prava i kaznenom pravu EU-a. U radu se analiziraju i dvojbe koje bi se mogle pojaviti vezano uz primjenu novih zakonskih odredaba o postupanju policije s osumnjičenikom. Kako bi se razgraničile dvojbene situacije, autori u radu definiraju radnju ispitivanja te je razgraničuju od drugih policijskih aktivnosti, koje također mogu rezultirati prikupljanjem određenih za postupak korisnih informacija od osumnjičenika. Osim toga autori daju i smjernice za tumačenje zakonskog pojma „osnove sumnje“ kao temeljnog kriterija za razgraničenje osumnjičenika i drugih osoba uključenih u razjašnjavanje okolnosti počinjenja kaznenog djela.
The author in this article analyses the development of the unjustified (unjust) enrichment as a general and an independent source of obligations on the basis of Roman law. Although such a concept ...admittedly did not exist in Roman law, certain actions therefrom were largely used in the formative period of the civil and canon law scholarship in the Middle Ages, as well as in the subsequent reception of Roman law at the courts in continental Europe. On that basis contemporary theoretical analyses and case law often use Roman legal terminology in the context of unjustified enrichment (condition and different conditioners, actio de in rem verso, etc.). The aim of this analysis is to propose a contribution to a more complete and a more accurate appreciation of the connection between actions from Roman law and the formation of the concept of unjustified enrichment, and with that also their connection and relevance in a con- temporary context. Accordingly, the general development in the Middle Ages is the first part of the analysis, followed by two basic different tendencies in the development. One of them is associated with the French law, where Roman actio de in rem verso had an important role in the development of the unjustified enrichment law. The other is related to the German law, which is in this respect based on Roman conditioners. Besides, the English common law and the historical Hungarian private law, or the private law of the Tripartitum in its application in the Kingdom of SHS, or the Kingdom of Yugoslavia, are also analysed as examples of the systems originally unrelated to Roman law in this regard, but experiencing strong influence later on, principally by means of systems more strongly shaped on the basis of Roman conditioners. Conclusive remarks discuss the general presence of Roman law in the development of unjustified enrichment law and in its contemporary variants, as well as the optimality of the systems more authentically based on Roman legal sources.
Negdje na prostoru štokavskih jezika a izvan hrvatskoga jezičnoga
prostora imenica glad promijenila je osnovu/rod, postavši
od imenice o-osnove i muškoga roda imenica i-osnove
i ženskoga roda. Cilj ...je ovoga rada pobliže odrediti period u
kojem se je ta promjena događala, gdje se je začela i je li se
začela istodobno u svim padežima ili samo u nekima. Istraživanje
se provodi na korpusu tekstova pisaca koji su svoje
prvo djelo objavili do 1830. g.
Iako zakonodavni okvir zaštite od diskriminacije u Hrvatskoj pokriva nezanemariv broj osnova te ga možemo nazvati zadovoljavajućim, diskriminacija u društvu prisutna je u većoj mjeri od one ...registrirane kroz pritužbe Uredu pučke
pravobraniteljice. Različito postupanje prema osobi ili osobama može uključivati više različitih zakonom zaštićenih osnova što rezultira težim oblikom diskriminacije koji je prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije definiran kao višestruka diskriminacija. Koncept višestruke diskriminacije vrlo je složen i slojevit i fokus je ovoga znanstvenog istraživanja provedenog na uzorku od 761 ispitanika koji je stratificiran po spolu ispitanika, njihovom obrazovanju i dobi. Hi-kvadrat testom ispitana je veza između osnova diskriminacije koje navode ispitanici koji se izjašnjavaju kao žrtve diskriminacije u području rada i radnih uvjeta, u području obrazovanja i pravosuđa te njihovog spola, razine obrazovanja i njihove dobi. Iz rezultata istraživanja je vidljivo da je više od polovice ispitanika doživjelo neki oblik diskriminacije te da je više od polovice ispitanika koji se izjašnjavaju kao žrtve diskriminacije doživjelo neki od
težih oblika diskriminacije.
From the light that falls on the retina, the visual system must extract meaningful information about what is where in our environment. At an early stage in this process, it analyzes the incoming ...sensory data along many dimensions of pattern vision. This book describes the current knowledge about this stage of visual processing, focusing both on psychophysical experiments measuring the detection and identification of near-threshold patterns and on the mathematical models used to draw inferences from such experimental results. Neurophysiological evidence is presented and compared critically to the psychophysical evidence. Orientation, spatial frequency, direction of motion, and eye of origin are among the many dimensions of spatiotemporal pattern vision for which experimental results and mathematical models are reviewed. Introductory material on psychophysical methods, signal detection theory, and the mathematics of Fourier analysis is also given. The preface gives a guide to the organization of the book and to what parts of the book can be read independently of one another. The last two chapters contain lists of references organized by dimensions of pattern vision. An appendix at the end of the book lists the assumptions used in the models both in order of appearance and in groups according to function.
Autor u radu analizira problem filozofskog okvira kondikcijskih zahtjeva u klasičnom rimskom pravu uzimajući u obzir tri različita aspekta navedene problematike. Najprije se bavi pitanjem klasičnosti ...određenih filozofskih načela i koncepata povezivih s kondikcijskim zahtjevima u izvorima, kao što su ius naturale, aequitas, natura itd. Ustanovivši njihovo klasično podrijetlo kao najvjerojatnije, nadalje analizira mogući utjecaj određenih konkretnih grčkih filozofskih škola. Odbacujući na temelju različitih razloga mogućnost utjecaja aristotelovskog i peripatetičkog koncepta ispravljačke pravednosti (iustitia commutativa ili correctiva) na kondikcijske zahtjeve, odlučuje se za vjerojatniji utjecaj stoičke filozofije i etike, konkretno stoičke zabrane obogaćenja na teret druge osobe te opće stoičke terminologije i filozofema. Naposljetku, raspravljajući o konkretnom dosegu navedenog utjecaja, zaključuje kako je glavna uloga stoičkih načela bila potvrditi već postojeće i tipično rimsko pravno načelo utjelovljeno u primjeni legisakcije per condictionem, koje se naknadno očitovalo u raznovrsnoj upotrebi različitih kondikcijskih zahtjeva u klasičnom rimskom pravu.
Primijenjena računovodstvena osnova utječe na obuhvat računovodstvenih informacija koje su prezentirane u financijskim izvještajima i koje ukazuju na financijski položaj i uspješnost poslovanja ...subjekta u određenom razdoblju. Obračunska osnova već se dugi niz godina primjenjuje u privatnom sektoru, međutim u javnom sektoru puna primjena obračunske osnove još uvijek je rijetka i nedovoljno zastupljena. U radu se istražuju i analiziraju ograničenja za provedbu reforme računovodstva javnog sektora i implementaciju obračunske osnove u računovodstvo javnog sektora. Provedeno je istraživanje putem anketnog upitnika na uzorku od 130 proračunskih korisnika u 2012. godini, odnosno 242 proračunska korisnika u 2018. godini u Republici Hrvatskoj. Ispitanici su bili javni menadžeri. Rezultati istraživanja pokazali su da se najznačajnija ograničenja za provedbu reforme računovodstva javnog sektora mogu sažeti u četiri skupine, i to: ljudski resursi, financijski resursi, informatička podrška te dugotrajnost i složenost procesa, pri čemu su javni menadžeri kao najznačajnije ograničenje ocijenili financijske resurse. Znanstveni doprinos rada ogleda se u nadopunjavanju literature o reformi računovodstva javnog sektora budući da sustavno obrađuje ograničenja koja se javljaju u reformskim procesima. Dodatno, znanstveni doprinos sadržan je u prezentiranju rezultata primarnog istraživanja o ograničenjima za provedbu reforme računovodstva javnog sektora i implementaciji obračunske osnove u računovodstvo javnog sektora u Republici Hrvatskoj.
PDF
