Cilj ovoga rada bio je istražiti ulogu razredno-nastavnoga ozračja i osjećaja sigurnosti u školi u procjeni doživljenoga nasilja. Sudjelovalo je 567 učenika od 4. do 8. razreda osnovne škole, a ...primijenjeni su sljedeći instrumenti: adaptirana Skala razrednoga ozračja (Wasilewski, Gifford i Bonneau, 2008.), Upitnik osjećaja sigurnosti u školi te Skala učestalosti doživljavanja nasilnoga ponašanja u školi. Rezultati istraživanja pokazali su da učenici najčešće doživljavaju ogovaranje, vikanje i vrijeđanje od strane vršnjaka, dok su najrjeđe izloženi elektroničkom nasilju i čupanju. Učenici, u odnosu na učenice, izvještavaju o većoj učestalosti doživljavanja nasilnih ponašanja te značajno nižim, u odnosu na učenice, procjenjuju osjećaj sigurnosti u školi. S druge strane, nisu utvrđene spolne razlike u procjeni elemenata kvalitete razrednoga ozračja. Analiza dobnih razlika pokazala je da procjene svih elemenata razrednoga ozračja i sigurnost u školi opadaju s dobi, odnosno najniže su vrijednosti ovih varijabli utvrđene kod najstarijih učenika. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da su,
pored spola, značajni prediktori doživljenoga nasilja osjećaj sigurnosti u
školi te kvaliteta interakcija među učenicima kao element razrednoga
ozračja. Rezultati istraživanja mogu se interpretirati u kontekstu
postojećih spoznaja o vršnjačkom nasilju s posebnim naglaskom na zaštitnu ulogu pozitivnoga razrednoga ozračja i nekih značajki školske klime, posebice sigurnosti u školi i spremnosti svih unutarnjih dionika škole da sudjeluju u prevenciji nasilnih ponašanja.
Principi pozitivnog pristupa dosad su iznjedrili mnoge odgojno-obrazovne programe koji su imali pozitivan učinak na učenike, ali i same voditelje programa. Istraživanja su pokazala kako u pozitivnom ...okruženju postoji veća mogućnost za razvoj karakteristika pozitivne osobe. Ovaj rad donosi teorijski pregled pozitivnog pristupa, razrednoga ozračja i razvoja akcijskih istraživanja. Program pozitivnih emocija planiran je i proveden putem akcijskog istraživanja zbog fleksibilnosti i mogućnosti razvoja programa. Cilj je ovoga rada donijeti pregled tijeka akcijskog istraživanja te analizirati mogućnosti i načine provedbe programa pozitivnih emocija u odgojno-obrazovnim ustanovama. U radu je opisan tijek akcijskog istraživanja sa svim značajkama, opisane su korištene aktivnosti, dobiveni materijali i kritički osvrti u vidu samorefleksije i refleksije kritičkih prijatelja. Istraživanje je provedeno u 6. razredu Osnovne škole "Donja Dubrava". U istraživanju je sudjelovalo osamnaestero učenika zajedno za svojim razrednikom. Rezultati ovog istraživanja otvaraju stručni diskurs korištenju pozitivnog pristupa, naročito emocija, u unapređenju razrednoga ozračja i osobnog razvoja učenika.
Svrha rada je pridonijeti modelu procjene ozračja u građanskom odgoju i obrazovanju (Homana i sur., 2005) ispitivanjem mišljenja učitelja o značaju razrednoga ozračja u građanskom odgoju i ...obrazovanju. Provelo se istraživanje radi ispitivanja mišljenja učitelja o obilježjima razrednoga ozračja tijekom provođenja građanskoga odgoja i obrazovanja, o utjecaju razrednoga ozračja na provođenje građanskoga odgoja i obrazovanja, te o učincima građanskoga odgoja i obrazovanja na odnose u školi, i to na učiteljima razredne nastave (N=225) u 24 osnovnih škola Istarske županije. Dobiveni podaci obrađeni su metodama deskriptivne i inferencijalne statistike (t-test) odnosno multivarijatne (faktorske) analize. Razredno ozračje tijekom provođenja tema iz građanskoga odgoja i obrazovanja najčešće je poticajno te se od uvođenja građanskoga odgoja i obrazovanja u školi poboljšao odnos prema učenicima s posebnim potrebama, odnos između učenika i učitelja te odnos između učenika. S obzirom na to da jedan od predviđenih modela provođenja građanskoga odgoja i obrazovanja hrvatskim Kurikulumom građanskoga odgoja i obrazovanja (2012) jesu istraživački projekti škole i društvene zajednice, za očekivati je da će se i u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu sve više promicati ovakav način usvajanja građanskih vještina, kakav Europa već odavno poznaje, posebice ako se poticaj za taj proces zbiva u odgovarajućem poticajnom razrednom ozračju što, između ostaloga, podrazumijeva otvorenost i suradnju s lokalnom zajednicom.
Kvalitetu života i rada u ustanovi umnogome određuje kvaliteta ozračja koja je u uskoj svezi s ponašanjima svih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa te s ishodima učenja. Ozračje pritom reflektira ...socioemocionalna, etička i akademska iskustva čimbenika odgojno-obrazovnog procesa te uključuje velik broj komponenti: prostorni i vremenski kontekst, sigurnost, metode poučavanja, odnose i sl. U provedenom istraživanju ispitana je kvaliteta akademskog ozračja
unutar jedne visokoškolske institucije uporabom novog instrumenta koji je u tu svrhu po prvi put prilagođen i validiran u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na uzorku od 444 studenta tijekom dviju akademskih godina. Rezultati analize metrijskih karakteristika upotrijebljenog upitnika kvalitete akademskog ozračja pokazali su da on mjeri tri dimenzije kvalitete ozračja: Odnose među studentima,
Odnose između nastavnika i studenata te Nepoželjna ponašanja. Instrument primijenjen u ovom istraživanju pokazao je dobre metrijske karakteristike te se može sugerirati kako je, zbog svoje jednostavnosti i razumljivosti, primjeren za uporabu u institucijama na svim razinama obrazovnog sustava.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi razlike u procjenama pojedinih dimenzija stvarnoga i poželjnoga razrednoga ozračja učenika osnovne škole.
U istraživanju je korišten upitnik Moj razred (za ...učenike četvrtoga razreda) i upitnik Razredna okolina (za učenike šestoga i osmoga razreda). Istraživanje je provedeno na uzorku od 921 učenika četvrtih, šestih i osmih razreda iz sedam osnovnih škola u Karlovcu.
Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna razlika u procjeni svih dimenzija stvarnoga i poželjnoga razrednoga ozračja kod učenika nižih i viših razreda osnovne škole, pri čemu je razlika između stvarnoga i poželjnoga razrednoga ozračja kod učenika četvrtih razreda vrlo velika, kod učenika šestih razreda umjerena, a kod učenika osmih razreda ta je razlika povećana u odnosu na šesti razred.
U oblikovanju identiteta i usvajanju temeljnih vrednota kod
mladog čovjeka važnu ulogu ima socio-kulturološki ambijent. U
ovom članku riječ je o temeljnim odrednicama duhovno-kulturnog
obzorja koji ...oblikuje životno iskustvo mladih. Pritom se ističe da
prenaglašeni subjektivizam, afektivni, intelektualni i duhovni
nomadizam, konzumizam, hedonizam i krivo poimanje slobode
imaju u tom procesu najjači utjecaj. Mladi odrastaju u etički
neutralnom društvu koje je u cjelini obilježeno moralnom
nesigurnošću i smanjenom subjektivnom odgovornošću. Autorica na
temelju novijih socio-religijskih istraživanja među mladima,
pokazuje kako su uslijed društvene diferencijacije, pluralizma,
globalizacije, moralnog relativizma, sve manje prepoznatljiva
obilježja kršćanskog morala, a sve je izraženije zamagljeno
poimanje grijeha u ponašanju mladih.
S jedne strane, u životu mladih prevladava permisivnost i
etika lakog opravdanja, posebno na seksualnom području, dok s
druge strane jača senzibilnost za "društvene grijehe". U završnom
dijelu članka autorica donosi nekoliko pastoralnih smjernica koje
mogu biti putokaz u odgoju mladih za kršćanski moral, tj.
razvijanju potrebne osjetljivosti za grijeh.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos samoefikasnosti i socijalnih odnosa u nastavi iskazanih kroz varijable zadovoljstva školom, povjerenja u nastavnike i procjenu kvalitete na relaciji ...nastavnik – učenik u objašnjenju školskog postignuća učenika. Osim navedenog, istraživanjem se htjelo provjeriti postoje li razlike u procjeni razredno-nastavnog ozračja, samoefikasnosti i općeg školskog uspjeha, te uspjeha iz matematike i hrvatskog jezika između učenika i učenica razredne i predmetne nastave. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 333 sudionika, a primijenjeni su upitnici za samoprocjenu razredno-nastavnog ozračja i školske samoefikasnosti. Kod varijabli školskog uspjeha rezultati su potvrdili neke poznate spolne razlike koje govore o boljem općem školskom uspjehu kod učenica i uspjehu iz hrvatskog jezika, dok u uspjehu iz matematike nisu utvrđene spolne razlike. Također, rezultati govore u prilog učenicama koje procjenjuju višu samoefikasnost, veće zadovoljstvo školom i povjerenje u nastavnike te procjenjuju boljim odnose s nastavnicima od učenika. S obzirom na dobne razlike, rezultati govore u prilog mlađim učenicima koji se procjenjuju samoefikasnijima i zadovoljniji su u svim aspektima razredno -nastavnog ozračja, dok se samoefikasnost pokazala najvažnijim prediktorom u objašnjenju općeg školskog uspjeha, te uspjeha iz matematike i hrvatskoga jezika.
Razredno-nastavno ozračje sve se više smatra ključnim obilježjem škole, razreda, sveobuhvatnom odrednicom školskog razvoja mladih ljudi. Povezuje se s klasičnim varijablama razvoja učenika u školi: ...školskim uspjehom, pristupom školi i učenju, motivacijom, ponašanjem, razvojem socijalnog odnosa, samospoznaje i interesa. Obuhvaća cijeli niz obrazovnih čimbenika, od fizičkog okruženja do psihološkog ozračja koje je kreirano kroz socijalne kontekste, kao i brojne komponente povezane s karakteristikama učitelja i njihovim ponašanjem. Stoga je glavni cilj ovoga istraživanja ispitati razlike u percipiranom razredno-nastavnom ozračju s obzirom na spol učenika, školski uspjeh učenika i godine radnog staža učitelja kao i moguću interakciju navedenih varijabli. U istraživanju se koristio upitnik „Moj razred“, a sudjelovalo je 415 učenica i učenika trećeg i četvrtog razreda osnovne škole. Rezultati istraživanja pokazali su kako učenici koji imaju učitelje/učiteljice s više radnog staža percipiraju veće zadovoljstvo u razredu, osjećaju veću povezanost unutar razrednog odjela,imaju manje poteškoća u usvajanju nastavnih sadržaja i manje napetosti. Rodne razlike u percepciji dimenzija razredno-nastavnog ozračja pokazale su se samo na dimenziji poteškoće (učenice percipiraju manje poteškoće u odnosu na učenike).
U kurikulumskom pristupu usmjerenom na učenika, osim promjena na didaktičko-metodičkom planu strukturiranja nastavnog procesa u vidu primjene didaktičkih stategija usmjerenih na rješavanje problema, ...aktivnost učenika i suradničko učenje, sve se više naglašava važnost kvalitete razredno-nastavnog ozračja kao socijalne dimenzije koja doprinosi školskom postignuću učenika te konstruktima iz područja samopoimanja koji na osobnoj, socijalnoj i akademskoj razini mogu doprinijeti dobrobiti učenika. Stoga je glavni cilj ovoga istraživanja bio provjeriti odnos poimanja kvalitete razredno-nastavnog ozračja, samoučinkovitosti, emocionalne kompetentnosti i školskog uspjeha učenika i učenica petih i osmih razreda osnovne škole te utvrditi doprinos tih konstrukata u objašnjenju školskog postignuća učenika u općem školskom uspjehu te matematici i hrvatskom jeziku i književnosti. Kako bi se navedeno provjerilo, u istraživanju je korištena baterija skala za ispitivanje svake pojedine varijable pri čemu je u istraživanju ukupno sudjelovalo 359 učenika i učenica petih i osmih razreda osnovne škole. Dobiveni rezultati govore o boljem školskom uspjehu, uspjehu iz matematike i materinjeg jezika te većoj samoučinkovitosti i boljoj procjeni emocionalne kompetentnosti učenika petih razreda osnovne škole, pri čemu u svim navedenim varijablama učenice ostvaruju značajno bolje rezultate od učenika. Rezultati istraživanja procjene kvalitete razredno-nastavnog ozračja na relacijama procjene kvalitete odnosa među učenicima, kvalitete interakcije učenika s nastavnicima te osjetljivosti na prijavljivanje nasilja u školskom okružju, govore u prilog mlađim učenicima pri čemu nisu utvrđene spolne razlike sudionika istraživanja. Nadalje, utvrđeno je da se kao i u brojnim ranijim istraživanjima u objašnjenju školskog uspjeha učenika najvažnijim prediktorom pokazala samoučinkovitost učenika, dok se izračunom povezanosti pokazalo da su svi elementi razredno nastavnog ozračja visoko povezani sa samoučinkovitošću i emocionalnom kompetentnošću učenika.
Kako bi se poštovala prava djeteta i u potpunosti odgovorilo na potrebe djece, rad odgojno-obrazovne ustanove mora se temeljiti na humanističkim vrijednostima, a ustanova se razvijati sukladno ...suvremenim spoznajama o odgoju i obrazovanju. Želimo li odgojiti djecu da budu punopravni članovi demokratskog društva, s odgojem o ljudskim pravima moramo početi već od prvog susreta djeteta s odgojno-obrazovnom ustanovom, odnosno od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Unatoč deklarativnoj razini poštovanja ljudskih prava i promicanju ideje o nužnosti njihova uvažavanja, pedagoška praksa pokazuje da se prava djeteta kao i odgoj za ljudska prava različito ostvaruju u odgojno-obrazovnim ustanovama. U ovom radu posebni interes je usmjeren na istraživanje ozračja kao indikatora kvalitete u provođenju odgoja za ljudska prava. Kakvo će ozračje vladati u odgojno-obrazovnoj ustanovi ovisi o poštovanju temeljnih ljudskih i djetetovih prava što je prvenstveno odgovornost odraslih. Stoga, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlikuju li se procjene ozračja za ostvarenje odgoja za ljudska prava između odgojitelja i roditelja. Istraživanje je provedeno u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Splitu. U istraživanju je sudjelovalo 68 odgojitelja i 99 roditelja iz gradskih i privatnih vrtića grada Splita. Rezultati istraživanja pokazali su da između procjena ispitanika nema značajne razlike te jedni i drugi visoko vrednuju kvalitetu ozračja. Može se zaključiti da ispitanici smatraju ozračje prikladnim za ostvarenje odgoja za ljudska prava.
