U ovom se radu provjerava hipoteza kako je doživljaj kvalitete
razredno-nastavnog ozračja statistički značajno ovisan o razini rizičnosti ponašanja učenika. Pretpostavili smo da učenici koji ...manifestiraju ponašanja višega rizika razredno-nastavno ozračje doživljavaju manje kvalitetnim. Hipoteza se provjerava na podacima prikupljenim na uzorku od 630 učenika srednjih škola u Tuzli. Ti su ispitanici razvrstani u tri skupine, prema razini rizičnosti njihova ponašanja. Na tim je skupinama ispitanika izvršena analiza varijanci
u odnosu na ljestvicu razredno-nastavnog ozračja. Rezultati su pokazali da učenici različitih razina rizičnosti ponašanja različito doživljavaju sve važnije komponente razredno-nastavnog ozračja (jasnoća pravila ponašanja, razina discipliniranosti u razredu, dosljednost u sankcioniranju kršenja školskih pravila, kvaliteta odnosa među učenicima, kvaliteta odnosa između nastavnika i
učenika te prostorija u kojima se obrazovni proces odvija). Zaključno, autorice upućuju na potrebu intenziviranja stručnoga rada s učenicima rizičnoga ponašanja u srednjim školama, u svrhu podizanja kvalitete socijalne integracije tih učenika u školsko okruženje, što bi urodilo višestrukim pozitivnim učincima (prevencija poremećaja u ponašanju, smanjivanje disciplinskih problema u školama i dr.).
U radu autorica govori o istraživanju provedenom u osnovnoj školi u četvrtim i sedmim razredima o tome kako se učenici osjećaju u školi, tj. vole li školu, na kojim se nastavnim satima osjećaju ...najbolje. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom. Dobiveni rezultati ukazuju na to da učenici osnovne škole vole ići u školu, s tim što zainteresiranost za školu opada što je uzrast učenika viši. Više pozitivnih osjećaja o školi izražavaju djevojčice nego dječaci. Učenici, i višeg, i nižeg uzrasta najbolje se osjećaju na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture zbog osjećaja opuštenosti i aktivnosti. Zadatak je dobroga učitelja i kvalitetnoga nastavnoga plana i programa ostvarenje svih odgojnih i obrazovnih potencijala učenika.
Promjene odgojno-obrazovnog sustava današnjice usmjerene su na nastavu kao prilagodljivu i kreativnu organizaciju, suvremen i poticajan način rada, aktivnost i neposrednu suradnju učenika. Nove ...načine promišljanja o tome kakva bi trebala biti suvremena nastava potaknuo je kurikulumski pristup. Značajnu sastavnicu u ostvarivanju kompleksnih ciljeva i zadatka odgoja i obrazovanja predstavlja pozitivno i ugodno razredno/nastavno/školsko ozračje. Ono utječe na razvoj znanja i vještina učenika, ali i na efikasnost i kreativnost poučavanja učitelja. U prilog stvaranju poticajnog razrednog ozračja cilj istraživanja provedenog među učiteljima razredne nastave i studentima učiteljskih studija bio je utvrditi stavove o značajnim aspektima odgojno-obrazovne prakse koji pridonose razrednom ozračju kao indikatoru kvalitete suvremene nastave i odgojno-obrazovnog procesa. Razlike procjene značaja doprinosa razrednog ozračja uspješnijem nastavnom procesu između studenata i učitelja, dobivene multiplim regresijskim analizama, govore o razlikama njihova iskustva u odgojno-obrazovnoj praksi rada. Za studente su značajne odrednice razrednog ozračja poticanje aktivnosti i dvosmjerna komunikacija dok su prema stavovima učitelja značajni jasnoća i strukturiranost ciljeva nastave, poticanje aktivnosti i vrednovanje učenika. Primjena dobivenih rezultata upućuje na jačanje, usklađivanje i dodatno obrazovanje i usavršavanje budućih učitelja i učitelja koji već rade u školama, s obzirom na to da su svi navedeni aspekti značajni čimbenici odgojno-obrazovnog procesa.
Ljudska prava su dio cjelokupnog života svakog pojedinca, a njihovo ugrožavanje u korijenu je svih problema s kojima se danas suočava suvremeni svijet; od nasilja, siromaštva, globalizacije, pitanja ...okoliša, ekonomske nejednakosti i nezakonitosti, pa do
sukoba i ratova.
Aktualnost teme o pravima djeteta danas je vrlo izražena. Masovni mediji nam omogućuju uvid koliko se i kako danas krše prava djeteta i od kolike je važnosti odgoj za ljudska prava.
Suvremena pedagogija ide u smjeru humanističkog odgoja koji svoje temelje polaže na pravima djeteta, a takav pristup odgoju kreće prema demokratizaciji društva. Odgojitelj se nalazi pred velikim izazovima kada je u pitanju njegova odgojiteljska praksa u kontekstu
odgoja za dječja prava. Njegov je zadatak pronaći pravu ravnotežu između zahtjeva suvremene pedagogije, potreba djeteta te obitelji iz koje dijete dolazi. Za uspješan odgojni učinak važno je da odgojitelj jača svoju stručnu, komunikacijsku i društvenu sposobnost, stvara pozitivno ozračje u dječjem vrtiću i razvija partnerski odnos s roditeljima.
Na osnovi provedene ankete u dječjim vrtićima, zaključujemo da odgojitelji znaju što su prava djeteta i imaju svijest o tome kako bi se ta prava oživotvorila u kontekstu vrtića.
U svjetlu učenikove konstrukcije osobnoga doživljaja opterećenja
nastavom sagledavamo temeljne čimbenike razredno-nastavnoga ozračja: učiteljevu podršku, kohezivnost razreda, ispitnu anksioznost i ...učenikovo opterećenje nastavom. U ovom radu istaknuto je učenikovo opterećenje nastavom kao jedan od temeljnih čimbenika razredno-nastavnoga ozračja. Učenikovo opterećenje nastavom oblikuju direktni i indirektni činitelji. Direktni su činitelji učenikova opterećenja nastavom: učitelj/nastavnik, satnica, udžbenici i očekivanja roditelja, a indirektni: uvjeti i stanja u školi, uvjeti života
u obitelji, izvanškolske aktivnosti i domaća zadaća. U empirijskom dijelu rada prikazan je doživljaj opterećenja nastavom učenika 6. i 8. razreda gradskih i prigradskih osnovnih škola. Utvrdili smo da postoji statistički značajna razlika prema tipu škole na faktoru opterećenje nastavom, pri čemu je opterećenje nastavom veće za učenike prigradskih škola u odnosu na učenike gradskih škola. Utvrdili smo da postoji statistički značajna razlika na faktoru opterećenje nastavom
po spolu ispitanika, pri čemu je opterećenje nastavom veće za dječake u odnosu na djevojčice. Utvrdili smo da postoji statistički značajna razlika na faktoru opterećenje nastavom po dobi ispitanika, pri čemu je opterećenje nastavom veće za učenike 6. razreda u odnosu na učenike 8. razreda
U članku je opisano lječidbeno ozračje na Psihijatrijskoj klinici u Osijeku pred početak rata u Hrvatskoj. Autori su anketirali 242 bolnički liječena psihijatrijska bolesnika pri prijemu i pri ...otpustu iz Psihijatrijske klinike. Odgovori bolesnika pri prijemu održavali su stavove njihove životne sredine. Stavovi su se razlikovali samo onda kada se bolesnike pitalo o njihovoj duševnoj bolesti. Njihovi su odgovori upućivali na dobru obaviještenost o načinima liječenja, terapijskim mogućnostima i ozračju koje vlada na Klinici. Odgovori pri otpustu nisu se značajno razlikovali od onih pri prijemu. Autori su zaključili da se stavovi bolesnika pri otpustu nisu promijenili jer hospitalizacija za njih nije predstavljala značajniji stres, niti neočekivano emocionalno iskustvo koje bi ih pokrenulo na promjenu stava o svojoj bolesti, psihijatrijskom osoblju ili ustanovi.
Raznolike i mnogostrane implikacije školskog neuspjeha djece razvijenih intelektualnih sposobnosti sve više su tema brojnih znanstvenih istraživanja. Traga se za uzrocima njegova učestalog širenja na ...svim područjima djetetove osobnosti. Obrazovno područje i slaba ocjena samo su jedan od indikatora školskog neuspjeha. Promjene u ponašanju i raspoloženju, ali i tjelesne manifestacije i psihosomatske bolesti (poput glavobolje, mučnine, trbušnih problema te problemi s kožom) pokazatelji su neuspjeha na socijalnom i emocionalnom području djetetove osobnosti. Neuspjeh je rezultat suodnosa između različitih faktora i njihova dinamičkog prožimanja te je vrlo teško u potpunosti rasvijetliti sve uzročno-posljedične veze i odnose koji mogu rezultirati školskim neuspjehom. Polazeći od višestrukih uzroka, u ovom je istraživanju pozornost usmjerena na roditeljski odgojni stil i njegovu predikciju školskome neuspjehu. Kako se početak adolescencije veže uz pomanjkanje interesa za školu, uzorak ispitanika su učenici osmih razreda. Pokazalo se da autoritarni odgojni stil roditelja ima za posljedicu izraženu školsku fobiju i teπkoće u socijalnim interakcijama s vršnjacima, koje mogu biti razlog i slabijeg školskog postignuća. Nasuprot tome, demokratski stil odgoja je u pozitivnoj korelaciji sa školskim postignućem.
Nekrofilija i generali Kulenović, Muradif
Polemos,
12/1999, Letnik:
II, Številka:
3-4
Paper
Odprti dostop
O nekrofiliji kao psihijatrijskoj temi u Hrvatskoj je vrlo malo pisano. Autor zbog toga mnogo pažnje posvećuje pojmu same nekrofilije i njezinom očitovanju u ljudskom ponašanju i oblicima u kojima se ...nekrofilija javlja. Rat je vodeća tema u radu, jer je on najpogodnije vrijeme u kojem ljudi pokazuju svoje patološke obrasce očitovanja i sve vrste negativnosti koje u drugim prilikama izričito skrivaju. Smrt i život u ratnim uvjetima najbliži su jedan drugome u svojoj pojavnosti, kao i u strahotama razlika. Dojam autora je da sve što se zbiva u području destrukcije, nasilja, agresije i svih drugih oblika međuljudskih obračuna, skoro je uvijek u pitanju intimne potrebe
pojedinaca. Što su moćniji, to su strašniji, a što su slabiji, to su zlokobniji i skloniji krajnje bizarnim zločinima. Rad u panoramičnom obliku donosi slučajeve, događaje i druge oblike ratnih pojavnosti u kojima je smrt dominantna, u kojima je mržnja čovjeka prema čovjeku vrlo zorna i nesmiljena. U svemu izloženom kao lajtmotiv proteže se upozorenje da zločin treba preduhitriti, a to se može ako se na vrijeme razobliče nekrofilne sklonosti vođa.
