Večina športnikov s covidom-19 nima simptomov ali pa ima blage simptome, a vse več je primerov, ko simptomi vztrajajo še nekaj tednov do mesecev po okužbi. Najpogosteje so prizadeta dihala, vendar so ...lahko v sklopu sistemskega vnetja prizadeti tudi drugi organski sistemi. Športnika najbolj ogroža prizadetost srčno-žilnega sistema. Pri obravnavi je potrebno poleg srčno-žilnega sistema in dihal upoštevati tudi druge organske sisteme, ki jih lahko covid-19 prizadene (centralni in periferni živčni sistem, prebavila, skeletne mišice …). Pri športnikih so v posameznih primerih ugotavljali različno stopnjo prizadetosti miokarda, kar je lahko povezano z razvojem miokarditisa, ki je pomemben vzrok za nenadno srčno smrt športnikov. V prispevku predstavljamo vračanje v proces treniranja po prebolelem covidu-19 za tri skupine športnikov: tekmovalni športniki, športniki otroci (do 15 let) in zelo aktivni rekreativni športniki. Razdelili smo jih v štiri skupine glede na potek covida-19: športniki brez simptomov, športniki z blagimi simptomi, športniki s težjimi ali z vztrajajočimi simptomi (≥ 14 dni) in športniki s težjim potekom bolezni, ki zahteva bolnišnično obravnavo. Vsebina prispevka je usklajena s trenutnim znanjem, z omejevalnimi ukrepi, organizacijo zdravstvenega varstva športnikov in zmogljivostmi zdravstvenega sistema v Sloveniji. Treba jo bo prilagajati novimi dognanjem.
Prispevek prinaša analizo mehanizmov izključevanja kitajskih migrantov med pandemijo covida-19. Avtorica najprej pokaže na značilnosti izključevanj in diskriminacije, s katerimi so se soočili ...kitajski migranti po izbruhu virusa tako v državah priselitve, v transnacionalni skupnosti in tudi ob povratku v državo izvora, kot tudi odzive na tovrstna dejanja med migranti. Avtorica ugotavlja, da so prav vsem oblikam izključevanja podložene specifične predstave o mobilnosti ter da je učinek tovrstnih izključevanj med drugim tudi reinterpretacija razmerja med dvojico »migrant – državljan«.
Pojavom pandemije COVID-19 u proljeće 2020. čovječanstvo se našlo pred potpuno novim izazovom - kako reagirati i ponašati se u doba pandemije. Odmah na početku pandemije pojavile su se mnogobrojne ...teorije zavjere kojima je primarna svrha unijeti nemir i strah u javnost. Globalno je počela utrka za razvojem uspješnog cjepiva koje će okončati pandemiju. Zahvaljujući ogromnom trudu velikog broja znanstvenika i desecima milijardi dolara javnog novca uloženih u istraživanje i razvoj cjepiva, krajem 2020. i početkom 2021. počela je kampanja cijepljenja širom planeta. I prije početka kampanje cijepljenja počele su naveliko kolati teorije zavjere koje su dovodile u sumnju učinkovitost cjepiva. Ove teorije zavjere imale su velik učinak na spremnost na cijepljenje jednog dijela javnosti te su oblikovale njihova mišljenja i stavove. Teorije zavjere, s obzirom na njihovu štetnost za zdravlje ljudi, te činjenice da direktno produžuju trajanje pandemije i pridonose nepotrebnom umiranju od koronavirusa, predstavljaju prvorazredno i aktualno bioetičko pitanje. U radu ćemo prikazati navedene tvrdnje teoretičara zavjere, njihov utjecaj na građane Hrvatske te motive zbog kojih gotovo polovina hrvatskih građana oklijeva ili se uopće ne želi cijepiti.
With the outbreak of the COVID-19 pandemic in the spring of 2020, humanity faced a completely new challenge, how to react and behave in the time of the pandemic. At the beginning of the pandemic, numerous conspiracy theories emerged whose primary purpose was to bring unrest and fear to the public. Globally, the race has begun to develop a successful virus vaccine that will end the pandemic. Thanks to the tremendous efforts of a large number of scientists and tens of billions of dollars of public money invested in vaccine research and development, a vaccination campaign across the planet began in late 2020 and early 2021. Even before the vaccination campaign began, conspiracy theories began to circulate widely, questioning the vaccine’s effectiveness. These conspiracy theories have had a significant effect on the willingness to vaccinate a section of the public. Conspiracy theories regarding their harmfulness to human health, and the fact that they directly prolong the duration of a pandemic and contribute to unnecessary death from coronavirus, are a first-rate and current bioethical issue. In this paper, we will analyse the stated claims of conspiracy theorists and their impact on Croatian citizens and the motives for which almost half of the Croatian citizens hesitate or do not want to be vaccinated at all.
Korona pandemija pretvorila se u
globalnu ekonomsku krizu, dovodeći u opasnost prije svega zdravlje, prihode
milijuna ljudi diljem svijeta te radna mjesta. Svrha rada je razumijevanje
utjecaja korona ...pandemije na stabilnost radnih mjesta. Cilj rada je analizirati
utjecaj korona pandemije na stabilnost radnih mjesta u pet županija Istočne
Hrvatske. U istraživanje je uključena analiza anketnog upitnika koji su
popunila 615 ispitanika iz 5 županija Istočne Hrvatske te prikupljenih
statističkih podataka i relevantne stručne literature. Ograničenje rada je
činjenica da pandemija još uvijek traje, a dostupni podaci su još uvijek
ograničeni. Prema rezultatima istraživanja, anketirani ispitanici smatraju da
korona pandemija ima veliki utjecaj na nestabilnost radnih mjesta u Istočnoj
Hrvatskoj.
The corona
pandemic has turned into a global economic crisis, endangering above all health,
the incomes of millions of people around the world, and jobs. The purpose
of this paper is to understand the impact of the corona pandemic on job
stability. This
paper aims to analyze the impact of the corona pandemic on job stability in
five counties in Eastern Croatia. The research included the analysis of a questionnaire
completed by 615 respondents from 5 counties of Eastern Croatia and the
collected statistical data and relevant professional literature. The
limitation of the work is the fact that the pandemic is still going on and the
available data are still limited. According to the results of the research, the respondents
believe that the corona pandemic has a great impact on job instability in
Eastern Croatia.
pritisaka. Iako se disrupcije u opskrbnim lancima u pravilu javljaju povremeno, imaju
velik utjecaj na porast troškova te stvaranje snažnih poremećaja u poslovanju. Pandemija
COVID-19 uzdrmala je ...svjetski opskrbni lanac kako ranije nije viđeno. Na tako
iznenadan šok adekvatno nisu mogla odgovoriti čak ni poduzeća s uspostavljenim visoko
kvalitetnim sustavima upravljanja rizikom. Godinama se najveći dio svjetske robne
razmjene odvija pomorskim putem ponajprije zbog učinkovitosti te ekonomičnosti koju
isti nudi. Uslijed pandemije COVID-19 došlo je do značajnijih promjena na tržištu što je
rezultiralo ranije nezabilježenim rastom vozarina u kontejnerskom pomorskom prometu.
Rast vozarina na ovom tržištu predstavlja globalni problem jer će se isti, razmjerno o
uključenosti pojedinih potrošačkih dobara u opskrbne lance, odraziti i na njihove cijene.
Oporavak cjelokupnog svjetskog gospodarstva je ugrožen ovako visokim vozarinama u
kontejnerskom pomorskom prometu, a i dodatno ugrožava stabilnost opskrbnih lanaca.
Stoga je u fokusu ovog rada volatilnost vozarina na kontejnerskom pomorskom tržištu
koja se javila uslijed pandemije COVID-19.
Geopolitika straha u Hrvatskoj Zorko, Marta; Lučev, Josip
Anali Hrvatskog politološkog društva,
2023, Letnik:
20, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Turizam u doba pandemija postaje gotovo nemoguća djelatnost. S jedne strane, pojedinci ne putuju zbog straha, dok s druge strane države koriste mehanizme obrane poput zatvaranja granica i ...onemogućavanja kretanja. Takvi mehanizmi imaju geografska obilježja i geopolitički utemeljene posljedice pa geografski faktor postaje važan, a geopolitička analiza neizbježna. Zatvaranje granica u pandemiji imalo je dvostruk negativan efekt. Prvi se negativan efekt odnosi na potencijalno kršenje ljudskih prava u vidu ograničavanja prava na kretanje. U razmatranom slučaju, širenje virusa nije zaustavljeno – zaustavljeno je kretanje građana. Drugi negativan efekt odnosi se na potencijalne gubitke u gospodarstvu. U ovom slučaju zatvaranje granica utjecalo je na gospodarstvo na dva načina: prekidanjem transporta i opskrbe te zaustavljanjem turističke djelatnosti. U fokusu ovog istraživanja su mehanizmi obilježavanja prostora sigurnim odnosno nesigurnim i s time povezana geopolitika straha, koji su, uz mehanizme zatvaranja granica, ostavili trag na turizam u Hrvatskoj za vrijeme pandemije COVID-19. Analiza mjera vezanih uz zatvaranje granica te usporedna analiza podataka i noćenja u 2020. i 2021. godini ukazuju na uzorke kretanja za vrijeme pandemije, ali i potencijalne posljedice po turizam uz važnost geografskog faktora. Rad kroz promišljanja o propusnosti granica na primjeru Hrvatske i Slovenije ukazuje na tri isprepletene strategije definiranja pandemijskog prostora – zatvaranje države u obrnutu karantenu, širenje sigurnogprostora i definiranje nesigurnog prostora na koji se primjenjuje klasična karantena.
Tourism becomes an almost impossible activity in the age of pandemics. On the one hand, individuals do not travel due to fear, while on the other hand, states use defense mechanisms such as closing borders and preventing movement. Such mechanisms have geographical characteristics and geopolitically based consequences, so the geographical factor becomes important, and geopolitical analysis inevitable. The closing of borders in the pandemic had a doubly negative effect. The first negative effect refers to the potential violation of human rights in terms of restricting the right to movement. In the considered case, the spread of the virus was not stopped – the movement of citizens was. Another negative effect refers to potential losses in the economy. In this case, the closing of the borders affected the economy in two ways: by interrupting transport and supplies, and by stopping tourist activity. The research is focused on the mechanisms of marking spaces as safe or unsafe and the associated geopolitics of fear, which, along with the mechanisms of border closures, left their mark on tourism in Croatia during the COVID-19 pandemic. The analysis of measures related to the closure of borders and the comparative analysis of data and overnight stays in 2020 and 2021 point to movement patterns during pandemics, but also to potential consequences for tourism with the importance of the geographical factor. Reflecting on the permeability of borders on the example of Croatia and Slovenia, the article points to three intertwined strategies for defining the pandemic space – closing the country in reverse quarantine, expanding the safe space, and defining the unsafe space to which the classic quarantine is applied.
Cilj ovog istraživanja je dobivanje uvida u doživljaj roditelja djece s teškoćama u razvoju o učincima pandemije bolesti Covid-19 na svakodnevni život obitelji, pri čemu se ispituju čimbenici ...prilagodbe roditelja, uočene promjene u ponašanju djeteta te promjene u obiteljskoj dinamici. Prikupljeni podaci su pokazali da sudionici kao čimbenike prilagodbe na novonastalu promjenu procjenjuju: postojanje optimizma, formalna i neformalna podrška, preseljenje na selo i u veći prostor, osmišljavanje kreativnih aktivnosti, održavanje strukture dana i već postojeća navika oko skrbi za dijete, provođenje više vremena na otvorenom te stabilna financijska situacija. Drukčije dnevne svakodnevnice otežavaju djeci prilagodbu na novonastale promjene, što je uzrokovalo promjene u dječjem ponašanju. Roditelji su uočili i promjenu emocionalnog statusa djece, pri čemu su preinake na neku djecu imale pozitivne učinke, dok su druga djeca iskazivala negativne emocije. Roditelji su opazili da je nastala promjena u obiteljskoj dinamici prilikom čega je to kod nekih obitelji poboljšalo odnos unutar obitelji, dok je na pojedine obitelji pandemija djelovala negativno.
The aim of this research is to get an insight into the experience of parents of children with disabilities and to see how the Covid-19 pandemic affects the daily lives of the family, while examining factors of parental adaptation, observed changes in the child’s behavior and changes in family dynamics. The results show that these are some of the factors which the participants assessed as factors of adaption to the new change: the existence of optimism, formal and informal support, moving to the countryside and to a larger area, devising creative activities, maintaining daily structure and preexisting habits around child care, spending more time outdoors and a stable financial situation. Changing daily routines makes it difficult for children to adapt to new circumstances, which has led to changes in children’s behavior. The parents also noticed a change in the emotional status of the children, where they noticed how the changes had positive effects on some children, while other children expressed negative emotions. Parents also noticed changes in family dynamics, during which some families saw an improvement in family relations, while the pandemic had a negative effect on some families.
The aim of the study was to investigate whether social support might mediate the relationship between problematic social media use (PSMU) and satisfaction with life, and depressive symptoms. The ...participants of this study consisted of 579 university students ranging in age between 1738 years (M = 21.66, SD = 3.06). Participants completed the Multidimensional Perceived Social Support Questionnaire, the Depression, Anxiety, Stress Scale-21 (DASS-21), the Bergen Social Media Addiction Scale, and the Satisfaction with Life Scale. The results showed that the majority of participants (78.1%) spent an increasing time on social media owing to COVID-19. PSMU significantly predicted satisfaction with life, depressive symptoms, and social support. Social support predicted significantly both satisfaction with life and depressive symptoms. Results of the mediation analysis revealed that a pathway in which social support mediates the relationships between the PSMU and depressive symptoms and satisfaction with life is possible. These results suggest that social support may be an important psychological mechanism that mitigates the influence of PSMU on mental health.
Ljudsko djelovanje u 21. stoljeću, pod utjecajem je 4. industrijske revolucije koja na dnevnoj bazi mijenja način na koji društvo živi, napreduje i egzistira. Neočekivanom pojavom pandemije, kao ...pozitivan odgovor, uslijedila su brojna digitalna rješenja koja su potaknula još veći razvoj i promet, kako web tako i mobilnih aplikacija te ostalih digitalnih rješenja. Glavni cilj ovog rada je istražiti postupke digitalizacije, digitalnih rješenja, tehnologija i aplikacija koje su se koristile tijekom pandemije te ukazati na napredak digitalnih rješenja razvijenih u novim, nepoznatim okolnostima kao i identificirati moguće izazove u njihovom daljnjem razvoju i primjeni te predložiti moguća rješenja. U radu se opisuje uloga tehnologije u olakšavanju svakodnevnih aktivnosti u izvanrednim okolnostima te se identificiraju prednosti i mogući izazovi u primjeni digitalnih rješenja u takvim okolnostima. U tu se svrhu opisuju najutjecajnije web aplikacije i digitalne tehnologije te njihova uloga u osiguranju normalnog tijeka života u izazovnim vremenima.
Human activity in the 21st century is under the influence of the fourth industrial revolution, which is changing the way society lives, develops and exists on a daily basis. The unexpected appearance of the pandemic as a positive reaction was followed by numerous digital solutions that stimulated even greater development and traffic, both web and mobile applications and other digital solutions. The main objective of this paper is to examine digitalization processes, digital solutions, technologies and applications used during the pandemic and to show the progress of digital solutions developed under new, unknown circumstances, as well as to identify possible challenges in their further development and application and to propose possible solutions. The paper describes the role of technology in facilitating everyday activities in exceptional circumstances and highlights the benefits and potential challenges of applying digital solutions in such circumstances. It describes the most influential web applications and digital technologies and their role in ensuring the normal course of life in difficult times.
COVID-19 pandemija imala je značajan utjecaj na bankarski sektor u Hrvatskoj, uključujući i OTP banku, jednu od vodećih banaka na tržištu. U ovom radu istražuje se specifični utjecaj pandemije na ...kvalitetu portfelja hrvatskog bankovnog sustava s primjerom analize portfelja OTP banke, uz naglasak na ključne smjernice i reakcije banke na izazove pandemije. Pandemija je prouzrokovala ekonomske neizvjesnosti, gubitak radnih mjesta i smanjenje prihoda klijenata. To je rezultiralo povećanim rizikom od nenaplativih kredita u portfelju hrvatskih banaka, posebno u sektorima koji su najviše pogođeni, poput turizma i maloprodaje. OTP banka brzo je reagirala na pandemiju i ponudila klijentima opcije moratorija na otplatu kredita kako bi im olakšala financijske terete tijekom krize. Ovo je privremeno smanjilo pritisak na klijente i banku, ali istovremeno odgodilo procjenu stvarnih rizika u portfelju. Hrvatske banke, uključujući i OTP banku, pojačale su rezervacije za moguće buduće gubitke od nenaplativih kredita kako bi se bolje pripremila za izazove. Također su provodile stres testiranja kako bi procijenile kako bi se različiti scenariji mogli odraziti na njihov portfelj. Pandemija je potaknula veću potrebu za digitalnim bankarstvom i online uslugama. OTP banka je uložila napore u daljnju digitalizaciju poslovanja kako bi osigurala kontinuitet i bolju uslugu klijentima tijekom pandemije i nakon nje. Nadalje, OTP banka surađivala je s regulatornim tijelima i pratila smjernice Hrvatske narodne banke kako bi osigurala stabilnost i usklađenost s propisima tijekom krize.
The COVID-19 pandemic had a significant impact on the Croatian banking sector, including OTP banka, one of the leading banks on the market. This work investigates the specific impact of the pandemic on the portfolio quality of the Croatian banking system with the example of OTP banka's portfolio analysis, emphasising the Bank's key guidelines and reactions to the challenges of the pandemic. The pandemic has caused economic uncertainty, job losses and reduced client incomes. This resulted in an increased risk of non-performing loans in the portfolio of Croatian banks, especially in the most affected sectors, such as tourism and retail. OTP banka reacted quickly to the pandemic and clients were offered loan repayment moratorium options to minimize their financial burdens during the crisis. This temporarily reduced the pressure on clients and the Bank, but at the same time delayed the assessment of the real risks in the portfolio. Croatian banks, including OTP banka, increased provisions for possible future losses from non-performing loans in order to better prepare for challenges. They also conducted stress tests to assess how different scenarios might affect their portfolio. The pandemic has stimulated a greater need for digital banking and online services. OTP banka has made efforts in the further digitization of operations to ensure continuity and better client service during and after the pandemic. Furthermore, OTP banka cooperated with regulatory authorities and followed the guidelines of the Croatian National Bank in order to ensure stability and compliance with regulations during the crisis.