Uvod: U dostupnoj literaturi populacija studenata izdvaja se iz opće populacije kao zasebna s uočenom nižom razinom kvalitete života u odnosu na opću populaciju. Studije prije pandemije pokazuju da ...studenti, a poglavito studenti medicine, prijavljuju nižu kvalitetu života tijekom pandemije. Pandemija COVID-19 utjecala je na sve aspekte života, uključujući i kvalitetu života. Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti kvalitetu života studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19. Ispitanici i metode: Uzorak ispitanika u ovom istraživanju činilo je 404 studenata medicine (34,4% mladića i 65,6% djevojaka) sa Sveučilišta u Zagrebu, akademske godine 2019./2020. Studenti su ispunili demografski upitnik, upitnik Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti života-kratka verzija (WHOQOL-BREF) i dodatni upitnik o COVID-19. Rezultati: Studenti medicine, u procjeni kvalitete života, najviše vrijednosti iskazali su u okolišnoj domeni (75,97 ± 15,10),tjelesnoj (69,18 ± 17,79), društvenoj (66,46 ± 21,15),te u psihološkoj domeni (63,11 ± 20,06). Multivarijatna regresijska analiza izdvojila je ženski spol (β= -2,213, p<0,001) i osjećaj zabrinutosti nakon porasta pandemije COVID-19 (β= -2,306, p=0,022) kao prediktore lošijeg tjelesnog funkcioniranja. Nasuprot tome, prediktori boljeg tjelesnog funkcioniranja bili su viša godina studija (β=0,162, p<0,001) i bolja akademska postignuća (β=0,384, p<0,001). Zaključak: Rezultati pokazuju da su studenti medicine procijenili svoju kvalitetu života na početku pandemije COVID-19 dobrom u sve četiri domene. Utjecaj ženskoga spola i više godine studija na tjelesnu i psihološku domenu kvalitete života, upućuju na potrebu razvoja intervencije u specifičnim dijelovima studentske populacije.
Introduction: Considering the quality of life, it has been found that students stand out from the generalpopulation as a separate population, with an observed lower level of quality of life compared to the generalpopulation, especially medical students. The COVID-19 pandemic affected all aspects of life, including thequality of life. The aim of this study was to estimate the quality of life of medical students of the Universityof Zagreb during the COVID-19 pandemic.Method and materials: The sample of respondents in this study consists of 404 medical students(34.4% males) from the University of Zagreb, in the academic year 2019/2020. The students filled out ademographic questionnaire, the World Health Organization Quality of Life Questionnaire-Short Version(WHOQOL-BREF), and an additional questionnaire about COVID-19.Results: Medical students, in assessing the quality of life, achieved the highest values in theenvironmental domain (75.97 ± 15.10), followed by the physical domain (69.18 ± 17.79), the social domain(66.46 ± 21.15) and the psychological domain (63.11 ± 20.06). Multivariate regression analysis singled outwomen (β= -2.213, P<0.001), and the feeling of concern after the escalation of the COVID-19 pandemic(β= -2.306, P=0.022) as predictors of poorer physical functioning. In contrast, predictors of better physicalfunctioning were higher years of study (β=0.162, p<0.001) and better academic achievements (β=0.384,P<0.001).Conclusion: The results showed that medical students at the beginning of the COVID-19 pandemicreported their quality of life as good in all four domains. The influence of the female gender and higherstudy years on the physical and psychological domains of quality of life point to the need for thedevelopment of interventions in specific parts of the student population
Cilj rada je mapirati rizike u povrćarstvu koji su se pojavili tijekom pandemije COVID-19, obzirom na vjerojatnost nastupanja i značajnost. Nakon definiranja rizika cilj je opisati strategije za ...smanjenje negativnog utjecaja COVID-19 na poslovni proces poljoprivrednika. Istraživanje je provedeno na području Grada Zagreba na uzgajivaču povrća. Temeljem razgovora s uzgajivačem povrća, ispitana je subjektivna procjena rizika, odnosno njegova značajnost i vjerojatnost nastupanja pojedinih rizika za vrijeme pandemije COVID-19. Rezultati pokazuju kako treba umanjiti mogućnost rasta cijene inputa u vrijeme pandemije COVID-19, te vremenske i prirodne nepogode, dok rizike kojima treba upravljati nisu određeni. Rizik nedostupnost inputa i pad cijene proizvoda treba minimalno kontrolirati. Predložene strategije za upravljanje rizicima na gospodarstvu su strategija ugovaranja osiguranja, ugovorna nabava inputa i ugovorna prodaja proizvoda, te edukacija u području tehnoloških rješenja.
Pandemija COVID-19 negativno je utjecala na zdravstvo i ekonomiju na globalnoj razini što je dovelo do značajnih turbulencija u poslovnom sektoru. Pandemija je stvorila novi okvir i kreirala nove ...izazove vršeći pritisak na poslovanje u svim sektorima, izravno utječući na prihode, profitabilnost i likvidnost. Likvidnost poduzeća je iznenada postala izazov poslovanja za poduzeća diljem svijeta, a osiguravanje likvidnosti je postao ključni čimbenik preživljavanja poduzeća. U svrhu očuvanja stabilnosti gospodarstva tijekom pandemije COVID-19, vlade brojnih zemalja, pa tako i Republike Hrvatske, kreirale su politike usmjerene na ublažavanje njenih posljedica na gospodarstvo. Između ostalih, pružene su državne potpore koje su direktno bile usmjerene na održavanje likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP) u Republici Hrvatskoj, koja su predstavljala najugroženiju skupinu. Poduzeća koja posluju u područjima i u djelatnostima koja imaju značajnu ovisnost o turizmu su bila posebno pogođena, doživljavajući najintenzivniji negativni utjecaj na poslovanje. Cilj rada je dati pregled postojećih istraživanja u kontekstu utjecaja pandemije COVID-19 na poslovanje i istraživanja o učinkovitosti državnih potpora za vrijeme pandemije. Također, ovim istraživanjem se željela ispitati učinkovitost državnih potpora za očuvanje likvidnosti na likvidnost poduzeća u Republici Hrvatskoj koja posluju u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Rezultati su pokazali kako su mjere za održavanje likvidnosti bile učinkovite pošto su poduzeća koja su koristila navedene mjere imala značajno manje probleme s likvidnošću naspram onih koja nisu. Daljnja istraživanja bi se trebala usmjeriti na ispitivanje učinka svih državnih potpora u RH na likvidnost poduzeća za vrijeme pandemije COVID-19.
The COVID-19 pandemic had a negative impact on the global economy, which has led to significant turbulence in the business sector by creating new challenges, directly affecting revenues, profitability and liquidity. Company’s liquidity has suddenly become a challenge for businesses around the world, and securing liquidity has become a key factor to economic survival. In order to preserve the stability of the economy during the pandemic, the governments of numerous countries have created policies aimed at mitigating its effects on the economy. Among others, state subsidies that were directly aimed at maintaining the liquidity of micro, small and medium enterprises (SMEs) in the Republic of Croatia were provided. Companies that operate in industries that have a significant dependence on tourism sector were particularly affected, experiencing the most intense negative impact on business. The goal of this research is to provide an overview of existing research regarding the impact of the COVID-19 pandemic on business and on the effectiveness of state aid during the pandemic. This research examines the effectiveness of state aid for preserving companies’ liquidity in the Republic of Croatia that operate in the industry of providing accommodation and preparing and serving food. The results showed that the measures to maintain liquidity were effective since the companies that used aid for maintaining liquidity had significantly fewer problems with liquidity compared to those that did not. Further research should focus on examining the effect of all government subsidies in the Republic of Croatia on the liquidity during the COVID-19 pandemic.
Ciljevi istraživanja bili su usporediti pojavnost samoozljeđivanja i suicidalnih misli na uzorku srednjoškolaca Grada
Zagreba 2016. i 2021. godine te istražiti prediktore samoozljeđivanja i ...suicidalnih misli kod srednjoškolaca. U
istraživanju su sudjelovali učenici 1. razreda zagrebačkih srednjih škola, pri čemu je 2016. godine sudjelovalo 269,
a 2021. godine 353 učenika. U oba uzorka najzastupljeniji su bili učenici koji pohađaju gimnazije, prosječne dobi
15 godina, s podjednako djevojaka i mladića. Ukupno gledajući, rezultati ukazuju na dvostruko veću pojavnost
samoozljeđivanja kod zagrebačkih srednjoškolaca u usporedbi 2016. (17,0 %) i 2021. godine (29,1 %). Kod suicidalnih
misli nisu nađene značajne razlike, iako je udio sudionika koji su iskazali da su barem jednom razmišljali o suicidu
bio visok (2016. 27,7 %, a 2021. 24,8 %). Međutim, djevojke iskazuju otprilike dvostruko više samoozljeđivanja (2021.
38,2 %) i suicidalnih misli (34,2 %) od mladića (2021. 19,9 % samoozljeđivanja i 15,8 % suicidalnih misli). Mladi
koji procjenjuju da njihove obitelji imaju manje novaca od drugih iskazuju najviše samoozljeđivanja i suicidalnih
misli. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza ukazuju da odabrani skupovi prediktora objašnjavaju izrazito
visoke postotke varijance i samoozljeđivanja (43,6 %) i suicidalnih misli (41,9 %). Značajni čimbenici za obje vrste
autoagresivnih pokazatelja su manje izražavanja topline od roditelja i više odbijanja te nekonstruktivni načini
suočavanja sa stresom, kao i lošije samopoimanje u određenom aspektu.
Lice je nesumnjivo jedan od ključnih pojmova u misli Emmanuela Lévinasa. S obzirom na to da je pandemija COVID-19 upravo lice dovela u krizu, članak istražuje mogućnosti pandemijskog čitanja ...Lévinasova razumijevanja pojma lica. Stavimo li poznato uvjerenje o prvenstvu etike nad ontologijom u kontekst njegove kritike Buberova personalizma, razumijevanje Lévinasova pojma transcendencije Drugoga otvara širok prostor pandemijskom čitanju njegove misli. Upravo se u tom kontekstu otvara mogućnost obrata u razumijevanju zaštitne maske za lice, jer bi se na tragu Lévinasove misli moglo zaključiti da je ta maska zapravo vidljivi znak transcendencije lica Drugoga. Stoga pandemijska udaljenost od lica Drugoga ne mijenja ontologiju lica, već je zapravo produbljuje. Sličan se zaključak može iščitati i iz Lévinasova komentara zabrane vidljivosti Božjeg lica u starozavjetnoj Knjizi Izlaska.
The face is undoubtedly one of the key concepts in the thought of Emmanuel Lévinas. Given that the COVID-19 pandemic has brought several aspects of the face into crisis, the article explores the possibilities of a pandemic interpretation of Lévinas’ understanding of the concept of the face. By placing the well-known Lévinas’ statement of the primacy of ethics over ontology in the context of his critique of Buber’s personalism, Lévinas’ understanding of the transcendence of the Other opens up a wide space for a pandemic interpretation of his thought. This context affirms the possibility of a reversal in the understanding of the role of the protective face mask. That mask becomes a visible sign of the transcendence of the Other’s face. Therefore, the pandemic distance from the face of the Other does not change the ontology of the face, but actually deepens it. A similar conclusion can be drawn from Lévinas’ commentary on the prohibition of the visibility of the face of God in the Book of Exodus in the Old Testament.
Pandemija COVID-19 je ukazala na inkluzivnu ulogu nezdravstvenih aktera u procesu prilagodbe i odgovora na ugrozu. U Republici Hrvatskoj, navedeno je posebno vidljivo u višestrukim krizama koje su ...nas pogađale istovremeno – potresi i pandemija. U bliskoj budućnosti broj infektivnih agenasa sposobnih izazvati novu pandemiju postat će veći, kao i mogućnost suočavanja s drugim vrstama katastrofe. Danas, više nego ikad prije
potrebna je unaprijed pripremljena i multidisciplinarno organizirana zdravstvena skrb. Buduća pripremljenost na katastrofu ne bi trebala podrazumijevati višestruke protokole za upravljanje rizikom, već jedan jedinstveni višeslojni protokol koji uključuje sve aktere državnih i javnih službi. Vojska je zbog svoje povijesne uloge, misije i sustava organizacije u potpunosti spremna postati dio multidisciplinarnog tima koji upravlja ugrozama masovnog stradavanja. Ključni elementi koji su potrebni za učinkovitu nacionalnu civilno-vojnu suradnju u području zdravstva s ciljem sprječavanja, otkrivanja, odgovaranja i oporavljanja od zdravstvenih kriza ili katastrofa uključuju (a) uspostavljanje strateškog plana suradnje za hitne zdravstvene intervencije; (b) uvažavanje razlika između civilnog i vojnog sustava; (c) utvrđivanje potencijalnih područja za suradnju na nacionalnoj razini; (d) standardizacija i institucionaliziranje civilno–vojne suradnje u području zdravstva; i (e) zajednička obuka i uvježbavanje civilnovojnih zdravstvenih kapaciteta pripravnosti za hitne slučajeve.
Cilj rada je mapirati rizike u povrćarstvu koji su se pojavili tijekom pandemije COVID-19, obzirom na vjerojatnost nastupanja i značajnost. Nakon definiranja rizika cilj je opisati strategije za ...smanjenje negativnog utjecaja COVID-19 na poslovni proces poljoprivrednika. Istraživanje je provedeno na području Grada Zagreba na uzgajivaču povrća. Temeljem razgovora s uzgajivačem povrća, ispitana je subjektivna procjena rizika, odnosno njegova značajnost i vjerojatnost nastupanja pojedinih rizika za vrijeme pandemije COVID-19. Rezultati pokazuju kako treba umanjiti mogućnost rasta cijene inputa u vrijeme pandemije COVID-19, te vremenske i prirodne nepogode, dok rizike kojima treba upravljati nisu određeni. Rizik nedostupnost inputa i pad cijene proizvoda treba minimalno kontrolirati. Predložene strategije za upravljanje rizicima na gospodarstvu su strategija ugovaranja osiguranja, ugovorna nabava inputa i ugovorna prodaja proizvoda, te edukacija u području tehnoloških rješenja.
This paper aims to present the risks that emerge during the COVID-19 pandemic, their probability of occurrence, and their significance using heat maps. After defining the risks, the objective is to outline strategies to reduce the negative impact of COVID-19 on the farmer's business. The research was conducted in the area of the City of Zagreb on a vegetable producer. Based on the interview with the vegetable producer, we examined the subjective risk assessment, its significance, and probability of occurrence during the COVID-19 pandemic. The results show that the risks of increment input prices during COVID-19 and weather and natural disasters should be reduced, while the risks that need to be managed have not been determined. The risk of unavailability of inputs and decrement product prices should be minimally controlled. The proposed strategies for risk management on the farm are agricultural insurance, contractual procurement of inputs and sale of products, and education.
Svrha studije jest istražiti izazove pandemije Covid-19 u industriji događaja u Republici Hrvatskoj te ponuditi prijedloge prilagodbi za nositelje ove industrije. U tom kontekstu, provedeno je ...istraživanje na uzorku od 31 ispitanika, članova Zajednice industrije događaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Za potrebe empirijskog istraživanja, a po uzoru na relevantna prethodna istraživanja (Professional Convention Management Association – PCMA, 2021; softverska kompanija CVENT Inc., 2020; te platforma za virtualne događaje LYYTI, 2020), konstruiran je strukturni anketni upitnik. Podaci su metodom online anketiranja prikupljeni u kolovozu 2021. godine, te su obrađeni odgovarajućim postupcima deskriptivne statistike. Nalazi studije upućuju na inicijalnu krhkost i nespremnost industrije događaja na izazove povezane s pandemijom Covid-19, s obzirom na niz otkazanih i odgođenih događaja, ozbiljan pad poslovnih prihoda, nužna otpuštanja djelatnika i slično. Unatoč inicijalnoj visokoj osjetljivosti, ispitanici su u konačnici pokazali rezistenciju i čvrstinu u iznimnim okolnostima poslovanja te se osjećaju uglavnom spremni na izazove povezane s aktualnom pandemijom. Međutim, skeptični su prema novim tehnološkim rješenjima te pokazuju relativno slabu ambiciju integracije virtualne tehnologije u postojeće konvencionalne događaje. Budućnost industrije događaja vide u pouzdanom konceptu konvencionalnih događaja, uz hibridne oblike kao pogodnoj kombinaciji virtualnih i konvencionalnih događaja. Ovo istraživanje čini novi iskorak u unapređenju teorijskih spoznaja te doprinosi literaturi iz područja industrije događaja, eksplicitno stavljajući u fokus njezinu elastičnost na eksterne šokove izazvane pandemijom Covid-19. U praktičnom smislu, rezultati studije impliciraju prijedloge prilagodbi za nositelje industrije događaja te mogu poslužiti kao ishodište za jačanje institucijske klime, što bi pospješilo jačanje sinergije s industrijom događaja.
The purpose of the study is to investigate the challenges of the Covid-19 pandemic on the event industryin the Republic of Croatia and to offer proposals for adjustments for the bearers of this industry. In thiscontext, a survey was conducted on a sample of 31 respondents, members of the Community of EventsIndustry at the Croatian Chamber of Commerce. For the needs of empirical research, and based on relevantprevious research (Professional Convention Management Association - PCMA, 2021; software companyCVENT Inc., 2020; and platform for virtual events LYYTI, 2020), a survey questionnaire was constructed.The data were collected using the online survey method in August 2021, and processed using appropriatedescriptive statistics procedures. The study’s findings point to the initial fragility and unpreparedness of theevent industry for the challenges associated with the Covid-19 pandemic, given the number of cancelled anddelayed events, severe declines in operating revenues, necessary layoffs, etc. Despite the initial high sensitivity,respondents ultimately showed determination and resilience in exceptional business circumstances and feellargely ready for the challenges associated with the current pandemic. However, they are sceptical of newtechnological solutions and show a relatively weak ambition to integrate virtual technology into existingconventional events. They see the future of the event industry in a reliable concept of conventional events,with hybrid form as a suitable combination of virtual and conventional events. This research makes a newstep forward in advancing theoretical knowledge and contributes to the literature in the field of the eventindustry, explicitly focusing on its resilience to external shocks caused by the Covid-19 pandemic. In practicalterms, the results imply adaptation proposals for event industry stakeholders and can serve as a startingpoint for strengthening the institutional climate, which would enhance synergies with the event industry.
pritisaka. Iako se disrupcije u opskrbnim lancima u pravilu javljaju povremeno, imaju
velik utjecaj na porast troškova te stvaranje snažnih poremećaja u poslovanju. Pandemija
COVID-19 uzdrmala je ...svjetski opskrbni lanac kako ranije nije viđeno. Na tako
iznenadan šok adekvatno nisu mogla odgovoriti čak ni poduzeća s uspostavljenim visoko
kvalitetnim sustavima upravljanja rizikom. Godinama se najveći dio svjetske robne
razmjene odvija pomorskim putem ponajprije zbog učinkovitosti te ekonomičnosti koju
isti nudi. Uslijed pandemije COVID-19 došlo je do značajnijih promjena na tržištu što je
rezultiralo ranije nezabilježenim rastom vozarina u kontejnerskom pomorskom prometu.
Rast vozarina na ovom tržištu predstavlja globalni problem jer će se isti, razmjerno o
uključenosti pojedinih potrošačkih dobara u opskrbne lance, odraziti i na njihove cijene.
Oporavak cjelokupnog svjetskog gospodarstva je ugrožen ovako visokim vozarinama u
kontejnerskom pomorskom prometu, a i dodatno ugrožava stabilnost opskrbnih lanaca.
Stoga je u fokusu ovog rada volatilnost vozarina na kontejnerskom pomorskom tržištu
koja se javila uslijed pandemije COVID-19.
Sporovi povezani s pandemijom COVID-19 doveli su do velike „aktivnosti“ upravnih sudova, a posebno francuskog Državnog savjeta. Osim toga, većina pokrenutih sporova zahtijevala je hitno rješavanje ...koje ima za cilj obustavu akta kada postoji ozbiljna sumnja u njegovu zakonitost. Rješenja usvojena u sporovima vođenim povodom pandemije Covid-19 istaknuli su učinkovitost „hitnog postupka“ u fazi popuštanja ograničenja.
Disputes related to the COVID-19 pandemic have led to a great deal of “activity” by the
administrative courts, and especially by the French Council of State. In addition, most of the disputes
raised required an urgent resolution aimed at suspending the act when there is serious doubt about
its legality. The solutions adopted in disputes related to the Covid-19 pandemic highlighted the
effectiveness of the “emergency procedure” in the phase of easing restrictions.
PDF
