Raspad komunističkog sustava u Europi 1989. godine u svojevrsnom proljeću naroda vrlo se brzo odrazio i na događaje u socijalističkoj Jugoslaviji, u kojoj je Savez komunista Jugoslavije (SKJ) do tada ...držao neprikosnovenu vlast. Pod pritiskom rušenja komunističkog sustava u Istočnoj Europi tek je 1990. godine došlo do pravog preokreta, kada je uvođenjem višepartijskog sustava Savez komunista nestao s političke scene u Hrvatskoj. Na temelju lokalnih novinskih napisa, stranačkog tiska te druge literature autor ukazuje na polagan put prema demokraciji i na osnivanje ostalih političkih stranaka na prostorima ondašnje Općine Bjelovar. U radu se detaljno prikazuju rezultati izbora na bjelovarskom području.
Nakon presude Ustavnog suda BiH o neustavnosti pojedinih odredbi izbornog zakona, prijepori u pogledu zakonskog rješenja doživljavaju vrhunac u izbornoj godini. Prijedlozi za izmjenu izbornog zakona ...polariziraju se između „građanskog“ i „nacionalnog“ koncepta, iza čega se kriju stranački interesi. Drugi dio rada polazi od nekih postavki političke znanosti te argumentira da je u fragmentiranim društvima,
kao što je bosanskohercegovačko, dužnost odgovornih političara graditi konsenzus oko bitnih pitanja kako se političko društvo ne bi dalje raslojavalo. Isto tako, parlamentarna demokracija u BiH treba poštovati kako građansko načelo (donji dom), tako i nacionalno (gornji dom). Treći dio argumentira da je uloga vjerskih zajednica utjecati na promjenu javnog govora polazeći od interesa osobe koja je središte sveukupnog društvenog života. Crkva se u tome poslanju služi svojim društvenim naukom.
Autor tematizira koncept prezidencijalizacije parlamentarnih demokracija,
koji su u komparativnoj politici najsustavnije razvili Thomas Poguntke i Paul
Webb. Koncept prezidencijalizacije označava ...proces kojim parlamentarni sustavi
postaju sve više predsjednički po svojoj funkcionalnoj logici i političkoj
praksi, bez stvarne promjene formalnoga institucionalnog aranžmana, odnosno
tipa režima. Prvi prezidencijalistički procesi zamijećeni su u britanskoj
politici 1960-ih godina, a analizirani su kroz deskriptivnu raspravu o tome
je li britanska vlada premijerska ili kabinetska. Glavni teorijski takmac koncepta
prezidencijalizacije jest model core executive, koji su početkom 1990-
-ih eksplicirali Dunleavy i Rhodes, a prema kojemu su odnosi među glavnim
akterima unutar izvršne vlasti određeni ovisnošću, a ne dominacijom. Prema
konceptu prezidencijalizacije, parlamentarne sustave karakterizira pomak
od kolektivne prema individualnoj političkoj moći i odgovornosti. Glavni je
akter predsjednik vlade koji dominira nad ostalim akterima zahvaljujući institucionalnim
i osobnim resursima koji su mu na raspolaganju. Prezidencijalizacija
se može istraživati na razinama izvršne vlasti, političkih stranaka i
izbornog procesa.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Autor problematizira odnos političkih stranaka i javnoga dobra. Polazi od pitanja je li pravno moguće obvezati stranke na djelovanje u korist javnoga dobra. Po svemu sudeći, to nije moguće zato što u ...demokraciji ne postoje nikakvi kriteriji koji bi se apriorno mogli uspostaviti kao obvezujuće norme. Javno dobro, naime, ovisi o elementarnim ustavnim rješenjima i općoj političkoj kulturi. U ovom smislu, autor prikazuje model monarhijske države. Prema toj se koncepciji javni interes može izvesti “odozgo”, tj. javni je interes rezultat emanacija “najviše” državne vlasti. U modernoj demokraciji, međutim, ne može se formirati opća volja bez stranaka. Brigu o zajednici vode ove organizacije koje su odgovorne više sebi samima nego cjelini. Na neki način, stranke predstavljaju opasnost za demokraciju, kao i za cijelu političku zajednicu. Autor postavlja pitanje: kako, i možemo li uopće, riješiti ovu dvojbu? Pozivajući se na Scheunera, Hessea, Emkea, Habermasa i Häberlea, odgovor vidi u postulatu da javni interes ne može biti samo stvar države nego svih članova političke zajednice. Stranke u suvremenoj pluralističkoj kulturi trebaju osvijestiti da im je primarna zadaća javno dobro koje ne smije biti u funkciji stranačkog života.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Nalaganje filtrov
Noben zadetek ni izbran!
Prosimo, izberite zadetke, ki jih želite izvoziti.
Iskanje je bilo uspešno shranjeno.
Urejanje
Iskanja ni bilo mogoče shraniti.
Shranjena iskanja si lahko ogledate v seznamu Moja iskanja.
Spremembe v shranjenem iskanju so uspešno shranjene.
Shrani iskanje
Vnos na polico
Noben zadetek ni izbran!
Dodajanje gradiva na polico je uspelo.
Dodajanje gradiva na polico je le deloma uspelo.
Dodajanje gradiva na polico je v celoti spodletelo.
Dodajanje gradiva na polico ni bilo potrebno.
Prosimo, izberite zadetke, ki jih želite dati na polico!
Na polico so bili uspešno dodani naslednji zapisi:
Na polico so bili uspešno dodani naslednji zapisi:
Vnosi, pri katerih je dodajanje na polico spodletelo:
Dodajanje na polico ni uspelo za vse izbrane vnose:
Vsa izbrana gradiva so že na polici.
Duplikat
Dosežena omejitev
Urejanje
Napaka
Urejanje
Dodajanje
Urejanje
Sprememba statusa
Opozorilo s to iskalno zahtevo že obstaja. Prosimo, preverite seznam Moja opozorila.
Imate že 10 aktivnih opozoril.
Pri urejanju opozorila ni bilo nobenih sprememb.
Pri dodajanju in/ali urejanju opozorila se je pojavila napaka. Prosimo, poskusite ponovno.
opac.user.alert.dialog.alert_success.info
Opozorilo je bilo uspešno dodano in aktivirano.
Spremembe v nastavitvah opozorila so uspešno shranjene.