Rad se bavi pitanjem razvoja pedagoškog menadžmenta koji bi bio u funkciji razvoja pedagoške organizacije, kao i u funkciji usvajanja filozofije partnerstva kao osnove za građenje efikasnih odnosa ...odgojno-obrazovnih institucija sa širim razvojnim okruženjima. U tom smislu, a polazeći od značaja međuzavisnog djelovanja obitelji i škole kao mikrosustavskih razvojnih okruženja, u radu je, pored funkcija pedagoškog menadžmenta i pretpostavki razvoja kulture pedagoške ogranizacije, naglasak stavljen na razmatranje ključnih pretpostavki razvoja partnerskog odnosa između obitelji i škole. Zaključuje se da koncept pedagoškog menadžmenta, koji timsko vodstvo pozicionira kao ontički atribut uspješnosti i efikasnosti razvoja pedagoške organizacije, predstavlja temelj za ravoj partnerstva pedagoške organizacije s drugim razvojnim okruženjima. Pritom se naglašava da filozofiju partnerskog odnosa između obitelji i škole treba karakterizirati pristup u kojem se i roditelji promatraju kao eksperti, stoga trebaju biti aktivno uključeni u realizaciju ključnih aktivnosti i donošenje odluka u vezi s razvojem pedagoške organizacije.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Vodna domena? U Francuskoj, kao i u večini europskih zemalja, vodna domena već dugo vremena ima dvije esencijalne karakterstike. Smatra se javna služba s industrijskim i komercijalnim karakterom, te ...s odgovornošću teritorijalnih kolektiviteta. Zbog toga postoji obveza reguliranja ugovornog postupanja u javnom-privatnom partnerstvu u vodnoj domeni.
The aim of this paper is to examine the actual integration potential of the European Neighbourhood Policy and its related regional initiative - Eastern Partnership for the countries of the Eastern ...Europe that currently do not have an official perspective of the EU membership. Based on the analysis of official documents we would like to assess the benefits that EU offers to its neighbours under this policy in return for certain reforms and in doing so to analyse the degree of exogenous integration it actually enables to achieve. We assume that for the time being the EU’s European Neighbourhood Policy aims to provide the neighbour countries with an alternative to the accession process since neither the EU nor the neighbour countries are now ready for their potential membership. However, this alternative could have a significant integration potential (even though without a full EU membership as the last step) if all the rules are complied with and the procedures are consistently followed. To support our postulate, we compare the mechanisms and instruments of this policy with those used during the EU enlargement process.
Cieľom článku je skúmať a zhodnotiť integračný potenciál Európskej politiky susedstva a s ňou súvisiacej regionálnej iniciatívy - Východné partnerstvo pre krajiny východnej Európy, ktoré v súčasnosti nemajú oficiálne perspektívu členstva v EÚ. Na základe analýzy oficiálnych dokumentov o vytvorení Európskej politiky susedstva a jej neskoršej integrálnej súčasti - Východného partnerstva, by sme chceli zhodnotiť výhody, ktoré EÚ svojim susedom v rámci tejto politiky ponúka výmenou za určité reformy a zároveň analyzovať stupeň exogénnej integrácie, ktorý táto politika vlastne umožňuje dosiahnuť1. Predpokladáme, že v súčasnej dobe si EÚ v rámci Európskej politiky susedstva kladie za cieľ poskytnúť susedným krajinám alternatívu k prístupovému procesu, nakoľko ani EÚ, ani susedné krajiny nie sú momentálne pripravené na ich prípadné členstvo. Táto alternatíva by však mohla mať významný integračný potenciál (aj keď bez plného členstva v EÚ), pokiaľ by boli striktne dodržiavané všetky pravidlá a splnené všetky podmienky. Aby sme podporili náš predpoklad, budeme porovnávať mechanizmy a nástroje tejto politiky s tými, ktoré boli využité v procese rozširovania EÚ.
Kraj Hladnog rata i dezintegracija Sovjetskog saveza uzrokovali su radikalne promjene u cjelokupnoj međunarodnoj zajednici. Takvo stanje otvorilo je i nove mogućnosti za Europsku Uniju u smislu ...potrebe redefiniranja vanjske politike prema Istočnoj Europi i Južnom Kavkazu. Ovaj rad prikazat će razvoj bilateralnih odnosa Europske unije s državama Južnog Kavkaza (Armenija, Azerbajdžan i Gruzija) kroz Sporazume o partnerstvu i suradnji, Europsku susjedsku politiku i Istočno partnerstvo. Cilj je ukazati na stratešku važnost Južnog Kavkaza za EU i izložiti ključne probleme s kojima se skupina bivših sovjetskih republika susreće od početaka svoje nezavisnosti. U želji da uspješno izbalansiraju vlastite nacionalne i političke interese, povijesne veze i tradiciju, ali i pritiske izvana, vanjskopolitička orijentacija južno kavkaskih zemalja vrti se u krugu između Rusije i Europske unije. Pritom, između njih samih postoje brojni problemi - nedostatak bilateralne i regionalne suradnje, te zaleđeni etnički problemi koji u svakom trenutku mogu prerasti u otvorene sukobe. Cilj je pokazati kako Europska unija, od raspada Sovjetskog saveza, različitim politikama i instrumentima djeluje u smjeru stabilizacije istočnog susjedstva. Iz pregleda bilateralnih odnosa Europske unije s Armenijom, Azerbajdžanom i Gruzijom, izvode se i ključni sigurnosni izazovi iz regije Južnog Kavkaza.
Opće-uporabljiva dobra su opća dobra i javna dobra u općoj uporabi. Korištenje opće-uporabljivog dobra može biti zajedničko i zasebno. Zajedničko korištenje opće-uporabljivog dobra je anonimno i ...neosobno, slobodno i jednakopravno, načelno besplatno, te mora biti sukladno namjeni tog dobra.Zasebno korištenje opće-uporabljivog dobra može biti, prvo, radi ostvarenja javnog interesa kako radi izgradnje građevina za javne potrebe tako i radi obavljanja određene javne službe i drugo, radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zasebnog korisnika tog dobra.Zasebno korištenje opće-uporabljivog dobra prelazi granicu njegovog zajedničkog korištenja, te je za takvo korištenje potrebno posebno odobrenje javnopravnog tijela. Takvo posebno odobrenje može biti u formi upravnog akta ili davanjem koncesije ili sklapanjem ugovora o javno-privatnom partnerstvu, te na kraju i u formi građanskopravnog posla davanjem opće-uporabljivog dobra u najam ili zakup.U radu se analiziraju pojedini pravni temelji zasebnog korištenja opće-uporabljivog dobra, te posebnosti pravnog uređenja svakog od tih pravnih temelja.
Strateško partnerstvo ili javno-privatno partnerstvo (u daljnjem tekstu: JPP) kao model dugoročne suradnje između javnoga i privatnog sektora sve više dobiva primjenu u današnjem nepredvidivom ...vremenu zbog brzine i učinkovitosti pripreme te provedbe raznih projekta. U lokalnim i regionalnim aktivnostima gdje se javni sektor suočava s raznom problematikom realizacije tuzemnih i EU projekta, model JPP je primjer kako se privatni sektor svojom brzom i vještom prilagodbom može uključiti u rješavanje nepremostivih izazova odnosno aktivnosti. Cilj ovoga rada je objasniti teorijski značaj modela JPP s posebnim naglaskom na lokalnu i regionalnu samoupravu te je svrha objasniti njegove pozitivne i negativne aspekte. Teorijski okvir rada daje isto tako jasnu definiciju JPP ili strateškog partnerstva te objašnjava njegovu sve veću ulogu i značaj u Hrvatskoj. Kroz rad je prikazan konkretan primjer modela JPP jedne lokalne samouprave i Visokoobrazovne institucije iz Zagreb. Navedeni primjer prikazan je kao model strateške suradnje te kako se može doći do učinkovitije i efikasnije javne usluge kao što je studiranje u jednom gradu. Uloga, važnost i značaj ovakvih i sličnih projekta sve je više izražena upravo u vidu potreba lokalnog stanovništva koji su u konačnici oni koji kreiraju ponudu te zahtijevaju za svoj novac najvišu razinu javnih usluga u svojim lokalnim sredinama.
U radu se istražuju uzroci nedovoljne realizacije projekata javno-privatnog partnerstva u oblasti cestovne infrastrukture. Cilj rada je prikazati mogućnost korištenja koncesije kao oblika ...javno-privatnog partnerstva u izgradnji cestovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, posebice u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Rezultati istraživanja mogu biti od koristi javnim tijelima u provođenju prve faze životnog vijeka projekta javno-privatnog partnerstva, odnosno u izradi potrebne studijske dokumentacije, te potom odabiru potencijalnih projekata javno-privatnog partnerstva u cestovnoj infrastrukturi u Federaciji Bosni i Hercegovini.
Cilj rada je istražiti legalne aspekte ugovornih procedura između javnih entiteta, posebno onih između države i lokalnih zajednica. Prvo, ukratko se ukazuje na početak i razvoj takvih ugovornih ...odnosa, njihovih učinaka i značaja. Ugovori koji se tiču privatno-javnog partnerstva omogućeni su zahvaljujući učincima lokalnih zajednica i državnom planiranju. Oni zapravo slijede decentralizacijske mjere. S druge strane, obogaćujući lokalne zajednice javnim servisima i infrastrukturom oni su olakšali jačanje ekonomske i socijalne kohezije državnih i EU mjera i infrastrukturu što je rezultiralo jačanjem ekonomskih sposobnosti ali i općenito učinkovitošću administracije.
Već nekoliko zadnjih desetljeća u svijetu, partnerski odnosi škole i obitelji imaju prioritet u području odgoja i obrazovanja. Kvaliteta partnerskih odnosa između obitelji i škole ima veliki značaj ...za djetetov uspjeh u školi. Stručnjaci različitih profila dokazuju da bolja suradnja roditelja i škole, ima za posljedicu bolji školski uspjeh djeteta. U ovom radu daje se uvid u izazove s kojim se susreću obitelj i škola na putu njihove (uspješne) suradnje. Kao presudan
čimbenik u razvoju njihovih odnosa navodi se motivacija roditelja za uključenost u obrazovanje njihove djece. Veliki značaj u tom smislu ima roditeljska percepcija kvalitete školskog kadra, tj. kompetencije nastavnika koje su potrebne za poučavanje njihove djece. Važna je i partnerska orijentacija roditelja – za razliku od one tradicionalne, kad roditelji cjelokupnu odgovornost za obrazovanje svoje djece prepuštaju školi.
Izostanak dugo očekivanih, značajnijih reformskih zahvata u području hrvatskog izvanparničnog
prava s jedne i tendencija izmještanja postupaka poput razvoda braka, odnosno, općenito, uređivanja
...obiteljskopravnih odnosa, iz nadležnosti sudova u nadležnost javnih bilježnika u državama članicama
Europske unije (dalje: EU) s druge strane povod su rasprave o oportunosti uvođenja sličnih rješenja
u hrvatski pravni sustav, koju donosi ovaj rad. Središnje je pitanje, pri tome, koju bi (novu) funkciju u
uređivanju obiteljskopravnih odnosa bilo primjereno povjeriti javnim bilježnicima, a imajući u vidu postojeće
zakonodavno uređenje u RH, kompetencije javnih bilježnika, tradicionalno poimanje uloge sudova
u rješavanju obiteljskopravnih odnosa i sve prisutnije trendove jačanja autonomije volje stranaka u njihovom
uređenju. Komparativnim istraživanjem rješenja u pravnim sustavima Estonije, Francuske, Grčke,
Latvije, Luksemburga, Nizozemske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske pokušat će
se, na temelju različitih modela u primjeni, dati odgovor na to pitanje. Zaključno će se, na temelju rezultata
istraživanja različitih modela, razmotriti njihova moguća primjenjivost u našem pravnom sustavu i dati
preporuke „de lege ferenda“ za njihovu operacionalizaciju i funkcionalizaciju u našem pravnom sustavu.