V pričujočem članku je avtorica analizirala napake slovenskih študentk in študentov germanistike prvega letnika pri pisanju pravljice. Pri tem je poskusila ugotoviti, na katerih področjih (pravopis, ...oblikoslovno-skladenjska ravnina in leksikalno-semantična ravnina) študenti naredijo največ napak. Prav tako je raziskovala, katere napake se na posameznih področjih pogosteje pojavljajo in kakšni bi lahko bili vzroki za te napake.Rezultati raziskave so za učitelje nemškega jezika in za avtorje učbenikov nemščine kot tujega jezika pomembni, saj izpostavljajo mesta, kjer pri pisanju besedil v nemščini kot tujem jeziku pogosteje prihaja do napak. Na osnovi izsledkov pričujoče raziskave bi lahko tem mestom namenili pri pouku nemščine kot tujega jezika posebno pozornost.
Pisanje kao stvaranje ili oblikovanje teksta kognitivno je i motivacijski vrlo kompleksna i zahtjevna ljudska aktivnost. Proučava se u okviru kognitivne psihologije te psihologije obrazovanja u cilju ...uspješnijeg poučavanja pisanja. Uspješnost pisanja, koja se najčešće mjeri kroz kvalitetu napisanih tekstova ili pojedine njegove komponente, rezultat je integracije kognitivnih, metakognitivnih, motivacijskih, emocionalnih i kontekstualnih čimbenika u međusobno vrlo složenim interakcijama i vezama. Novija istraživanja u području pisanja rabe složenu analitičku metodologiju te kombiniraju različite kvalitativne i kvantitativne pristupe. Najčešće korištena metoda istraživanja je analiza verbalnih protokola. Od 80-ih godina 20. stoljeća do danas brojna su istraživanja kognitivnih čimbenika pisanja, a na temelju njihovih rezultata nastaju sve složeniji kognitivni modeli koji ističu važnost pojedinih procesa, odnosno strategija pisanja. Planiranje i ispravljanje teksta među najvažnijim su procesima pisanja. Motivacija za pisanje kao psihološki konstrukt počela se istraživati krajem prošlog stoljeća, a njezina regulacija obuhvaća motivacijska vjerovanja poput: ciljnih orijentacija, očekivanja uspjeha, osjećaja samoefikasnosti, vjerovanja u vrijednost zadataka pisanja, osobnog ili intrinzičnog interesa za ove zadatke, slike o sebi u ovom području te anksioznosti u zadacima pisanja. Istraživanja procesa pisanja u Hrvatskoj su tek u začetku te je potrebno provesti daljnja istraživanja. Poučavanje pisanja kao važnog medija razvoja mišljenja trebalo bi revidirati u hrvatskom obrazovnom kontekstu prema preporukama kognitivnog i socijalno-konstruktivističkog pristupa učenja.
V prispevku najprej podajamo pregled del, ki so na seznamih obvezne in dodatne literature pri tistih študijskih predmetih, pri katerih se študenti slovenskih univerz učijo o strokovno-znanstvenem ...pisanju. Seznamu smo nato dodali še druge slovenske priročnike s to tematiko in pregledali njihovo vsebino, nato pa smo zbrali in analizirali ter komentirali še navodila za pisanje diplomskih del vseh 52 javnih slovenskih fakultet. Izpostavili smo zgledne primere in opozorili na nekatera mesta, ki jih je mogoče še izboljšati.
U radu se iznose i analiziraju dijelovi istraživanja nastave pisanog izražavanja u osnovnoj školi koji se odnose na teškoće na koje učenici nailaze prilikom stvaranja teksta i preporučuju načini za ...njihovo prevladavanje. Kako su u najvećem postotku učenici istaknuli problem samog započinjanja rada i teme o kojoj pišu, te kako su ove dvije stavke u izravnoj vezi, analiziramo i predlažemo indvidualizirani pristup u izboru teme, odnosno njezina naslova. Pristup je provjeren tijekom realizacije Projekta Kako učenicima pomoći da uspješno stvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničke tekstove, u okviru kojeg su učenici pisali u nekoliko faza i u vremenu koje je svakom pojedincu potrebno da stvori sadržajno i jezično korektan tekst o naslovu koji je sam odabrao. Sam proces spomenut je ili opisan u metodikama i teorijama pismenosti naših i stranih autora, ali njegovu primjenu u praksi i konkretne rezultate autori nisu predstavili. Svi prijedlozi i zaključci koje navodimo, uz teorijsko utemeljenje, zasnivaju se na iskustvima iz prakse.
Prispevek je pregled sodobnih branj in izpeljav Mallarméjeve znamenite izjave; obravnava vrsto avtorjev, od Borgesa in E. R. Curtiusa do sodobnih francoskih filozofov, in se pri tem ukvarja tudi z ...usodo »analogne« knjige v digitalni dobi.
Književni
opus Daše Drndić pripada zasebnom kanonu književnih tekstova koji autorica sama
afirmira svojim pisanjem u potrazi za
vlastitom interpretativnom zajednicom odmaknutom od kanona kojim ...vladaju hijerarhije utemeljene na nacionalnim i
ideološkim kategorijama. Njezin se kanon oblikuje iz
autobiografske diskurzivne pozicije, odnosno iz pozicije autorice koja
centripetalno „uvlači“ u svoj narativni prostor pripovjedačke glasove drugih autora/ica, najčešće onih koji su pisali o
Holokaustu ili su bili žrtve Holokausta. Nadopisujući svoj tekst na njihovo
svjedočenje ili traumu, ona stvara polifonijske prozne kompozicije u kojima se, pored autorice Daše Drndić,
koja istodobno postaje i objekt reprezentiranja i subjekt posredovanja,
pripovijedanju priključuju Danilo Kiš, Bruno Schulz, Aharon Appelfeld, Paul
Celan, Primo Levi, Wisława Szymborska, Witold Gombrowicz, Walter Benjamin i
drugi. Tretirajući biografije autora/ica i njihove književne tekstove kao
podjednako (ne)pouzdane dokumente, izabrani se autori/ice njezinom tekstu priključuju
ponekad posredstvom svojih književnih tekstova, a ponekad izravno, kao
sudionici naracije. U radu se analiziraju tri postupka u funkciji oblikovanja zasebnog kanona
književnih tekstova: postupak fikcionalizacije biografija autora, postupak multipliciranja implicitnih autora i postupak
fikcionalizacije autobiografskog subjekta. Dok se fikcionalizacijom autora kao
stvarnih povijesnih osoba, multipliciraju književni likovi, multipliciranjem
implicitnih autora, osnažuje se i podupire autobiografska pozicija pripovjednog subjekta, da bi se postupkom
fikcionalizacije autobiografskog subjekta, oslabila prethodno stečena autorska
pripovjedačka pozicija.
Daša Drndić’s literary oeuvre belongs to a separate canon of literary texts that the authoress herself affirms with her writing in search of her own interpretative community away from the canon ruled by hierarchies based on national and ideological categories. Her canon is shaped from an autobiographical discursive position, that is, from the perspective of an authoress who “draws” into her narrative space the voices of other authors and authoresses, most frequently those who wrote about the Holocaust or were victims of the Holocaust. In her writing, she conveys someone else’s testimony or trauma and creates polyphonic prose compositions in which the authoress at the same time becomes the object of representation and the subject of mediation. So, the authoress’s narration is joined by other narrators – Danilo Kiš, Bruno Schulz, Aharon Appelfeld, Paul Celan, Primo Levi, Wisława Szymborska, Witold Gombrowicz, Walter Benjamin and others. By treating the authors’ biographies and their literary texts as equally (un)reliable documents, the selected authors are sometimes joined to her text through their literary texts and sometimes directly as participants in the narrative. The paper analyses three procedures in the function of shaping a separate canon of literary texts: the procedure of fictionalizing authors’ biographies, the procedure for multiplying the implied authors, and the procedure of fictionalizing an autobiographical subject. While by fictionalizing the authors as real historical figures literary characters are multiplied, by multiplying the implied authors the autobiographical position of the narrative subject is strengthened and supported, but in order to weaken the previously acquired authorial narrative position through the process of fictionalizing the autobiographical subject.
The paper is a result of a small-scale research conducted with 3 rd and 4 year students majoring in communications and journalism. The basic hypothesis of the paper is that the students’ background ...knowledge in their own subject matter may interplay with their acquisition of the specific scientifi c language genre. In other words, we wanted to see whether students with better understanding of topics in communications and journalism could more easily articulate their ideas within this fi eld in English, and if so, to which extent. Our focus was on brief report writings in English and the adjectives that the students used in order to generate more expressive messages. Namely, the theory of English for Specifi c Purposes points out the relevance of learner-oriented courses devised so as to meet the needs of the learners exclusively. On the other hand, we tested the students, who are not fully skilled in their own fi eld of study because they are in the process of learning. The results indicate that there are certain nuances in ESP outcome due either to poor or good knowledge within the scientifi c fi elds in question. We assume that this fact may help plan ESP courses because we not only take into account the learners’ needs but also their potential to adopt and articulate a certain language genre.
Početno pisanje slova u hrvatskom jeziku Vuk, Ivana; Lenček, Mirjana; Ivšac Pavliša, Jasmina
Logopedija,
09/2020, Letnik:
10, Številka:
1
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Početno pisanje slova u hrvatskom jeziku nedostatno je istraženo, a neupitna je njegova vrijednost za akademski uspjeh. Podaci o rukopisnoj izvedbi slova mogu biti prvi pokazatelji odstupanja u ...pisanju i osigurati pravodobnu procjenu početnog pisanja, kao i postupke za sprečavanje pravih problema u pisanju. Procjena početnog pisanja treba uključiti i kriterije pisanja slova, potom riječi i teksta. U radu su primijenjeni kriteriji za opis pisanja slova: prostorni smještaj, izvedenost linija, zatvorenost i detalj. Prema ovim kriterijima, vrednovana su napisana velika formalna školska slova hrvatske latinice kod 72 učenika prvih razreda osnovne škole. Ispitano je i imenovanje velikih i malih formalnih školskih slova. Istraživanje pokazuje da su djeca prvoga razreda uspješno ovladala pisanjem velikih formalnih slova (ukupna uspješnost pisanja je, prema navedenim kriterijima, 89 %). Prvoškolcima su, za pisanje, najzahtjevnija slova B, D, O – koja pripadaju skupini za čije je izvođenje potrebno kombiniranje ravnih i zaobljenih linija. Promatrajući zahtjevnost pisanja slova prema naznačenim kriterijima, najzahtjevnije je postizanje zatvorenih linija. Prvoškolci najlakše ispisuju I, L, V – slova ravnih linija. Iznenađujuće, obilježje izvođenja detalja, kod slova s dijakritičkim znacima, najuspješnije je svladano. Utvrđena je statistički značajna povezanost imenovanja i pisanja slova, kao i u mnogim drugim istraživanjima. Premda istraživanje ima ograničenja, posebno u malom broju ispitanika, primijenjeni kriteriji procjene rukopisa mogu biti osnova za logopedsku procjenu u domeni pisanja, kao i za planiranje aktivnosti predvještina pisanja ili terapijskih postupaka za početno pisanje.
Parcijalna trisomija 7q (7q) rijetka je genetička pogrješka defi nirana duplikacijom dugog kraka 7. kromosoma. Karakterizirana je
višestrukim teškoćama u spoznajnom i motoričkom razvoju, ...karakterističnim obilježjima fenotipa i teškoćama učenja. Klinička slika
je vrlo varijabilna i ovisi o količini dupliciranog segmenta.
Cilj ovog rada bio je standardiziranim mjerenjima ispitati opseg receptivnog rječnika, razumijevanje gramatike, usvojenost predvještina
čitanja i pisanja, govorno-motoričke i pripovjedne sposobnosti te kakvoću glasa dječaka s parcijalnom trisomijom 7q.
Dječakova dob je bila 7 godina i 10 mjeseci. Obradom podataka utvrđeno je da dječak ima smanjen opseg receptivnog rječnika,
postiže umjereno nizak rezultat na TROG-2:HR testu razumijevanja gramatike, govorno-motoričke sposobnosti su narušene kao i
kakvoća glasa te su vidljive teškoće u grafomotoričkoj izvedbi i zadatcima vizualne percepcije. Dječak ima usvojene neke predvještine
čitanja i pisanja. Uredno postignuće pokazuje na varijablama raščlambe rečenice na riječi, varijabli fonemske svjesnosti i fonološkog
imenovanja velikih i malih slova.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
20.
ČITALAČKA PISMENOST DJECE Gregurić, Sonja
Varaždinski učitelj,
08/2022, Letnik:
5, Številka:
10
Paper
Odprti dostop
Čitanje i pisanje interaktivno su usko povezane aktivnosti, pa autori često ističu zajedničke i različite karakteristike čitanja u odnosu na pisanje. Naučiti čitati i pisati lakše je ako dijete dobro ...razumije njihov jezik. Dobre jezične vještine, razumijevanje i izražavanje potpomažu se pripovijedanjem i čitanjem i razgovorom o pročitanom odraslih. Roditelji, obitelj i bliski okoliš je od velike važnosti, jer o njima ovisi u kojoj mjeri će to omogućiti djeca doživljavaju aktivnosti vezane uz opismenjavanje. Češće čitanje i pripovijedanje doprinose djetetovom bogatstvu vokabular, širi vidike, povećava interes za čitanje, pisanje, slušanje…
PDF
