Istraživanje ugljikovodika u hrvatskom dijelu Jadrana traje gotovo 50 godina. Prvo plinsko otkriće, polje Ivana ostvareno je 1973. godine u turbiditnim pijescima pleistocena. Sljedeća komercijalna ...otkrića potvrdila su veliki potencijal ležišta biogenog plina. Gotovo sva otkrivena plinska polja na hrvatskoj strani Jadrana nalaze se u njegovom sjevernom dijelu, odnosno u istočnom dijelu Padske depresije. Do sada je snimljeno 6500 km2 3D seizmike visoke kvalitete čije su interpretacije i analize dovele do novih otkrića plina i bolje definicije postojećih polja. Intenzivnim istraživanjem izrađeno je 112 istražnih bušotina te je otkriveno je 20 plinskih akumulacija, od kojih je 11 privedeno proizvodnji. Preko 90% otkrivenog plina nalazi se u turbiditnim pješčanim ležištima formacije Carola po talijanskoj, odnosno formacije Ivana po hrvatskoj nomenklaturi. Iako se činilo da su sve značajnije akumulacije već otkrivene, uzimajući u obzir činjenicu da eksploatacija plina osjetno pada te da u recentnom razdoblju nije bilo značajnih istražnih radnji, pokrenut je istraživački projekt uz upotrebu najsuvremenijih geofizičkih metoda. Detaljnom interpretacijom i analizom seizmičkih podataka pokušalo se pronaći moguće preostale akumulacije plina koje ranije nisu uočene ili izdvojene unutar formacije Carola kao glavnog play-a te unutar pleistocenskih deltnih kanala i lobova formacije Ravenna kao sekundarnog play-a. Jedan od rezultata istraživanja je izdvajanje prospeka Ida D koji je udaljen 7 km jugoistočno od polja Ida. Potencijalna su ležišta u korelaciji sa ležištima polja Ida i Marica te predstavljaju tipične turbiditne pijeske sjevernoga Jadrana zasićene plinom. Prospekt je strukturiran iznad karbonatnog uzdignuća poput većine jadranskih plinskih polja. Na seizmičkim podacima uočeni su direktni indikatori ugljikovodika (eng. DHI – direct hydrocarbon indicators) pull down, bright spot, dim spot i phase reversal, a također je dobiven vrlo dobar odziv seizmičkih atributa koji indiciraju sadržaj ugljikovodika - RMS (Root Mean Square) amplituda, Instantaneous Amplitude, Instantaneous Frequency i Sweetness. Izdvojena je seizmička anomalija površine 17 km2, izduženog oblika pružanja SZ-JI s dvije kulminacije. Pronalazak prospekta Ida D, kao i više manjih prospekata unutar formacija Carola i Ravenna daje dodatni poticaj za daljnje istraživanje te je shodno tome pokrenuta reobrada seizmike koja će omogućiti i korištenje pre-stack seizmičkih podataka u svrhu umanjivanja geološkog rizika izdvojenih prospekata.
U proizvodnji živog vapna pogonsko gorivo je najutjecajniji faktor u formiranju cijene, konkurentnosti i održivosti proizvoda na tržištu. Uspoređeno je i analizirano djelomično ili potpuno korištenje ...sintetičkog plina dobivenog rasplinjavanjem drvne sječke. Opisan je tehnološki proces proizvodnje živog vapna u Maerzovoj peći, te su grafički i analitički prikazani osnovni tehnički i ekonomski parametri korištenja i/ili supstitucije prirodnog i sintetičkog plina. Analizirani su utjecaji promjene cijena i polumjera udaljenosti dobave drvne sječke na godišnje troškove pogonskog goriva. Kvantificirano je smanjenje godišnjih troškova pogonskog goriva primjenom sintetičkog plina. Nužna je cjelovita analiza primjenjivosti postrojenja za rasplinjavanje drvne sječke s aspekta tehničkih i tehnoloških uvjeta, ekonomičnosti, održivosti i ekološke učinkovitosti u konkretnoj proizvodnji živog vapna.
Najveća proizvodnja ugljikovodika - prirodnog plina i kondenzata i najznačajnije geološke rezerve u Hrvatskoj nalaze se u području središnje Podravine. Upravo ta proizvodnja činila je energetsku ...okosnicu razvoja Hrvatske posljednjih četrdeset godina, koliko naime traje proizvodnja ugljikovodika u Podravini. Plinska i plinsko-kondenzatna polja Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Gola duboka najznačajniji su energetski potencijal Republike Hrvatske i teško da će se u budućnosti moći nadmašiti.
Prirodni plin pridobiven iz podravskog ležišta obrađuje se i pročišćava u tehnološkim postrojenjima centralnih plinskih stanica Molve I, II i III. Od svog projektiranja do danas ta su postrojenja stalno usavršavana i dograđivana u skladu sa zahtjevima složenog tehnološkog procesa proizvodnje i zaštite okoliša uz primjenu suvremenih tehnoloških dostignuća te predstavljaju moderan i siguran kompleks postrojenja uz maksimalnu energetsku učinkovitost i zaštitu čovjekovog okoliša.
Racionalno korištenje plina te razvijanje svijesti o štednji energije bitni su preduvjeti održivog razvoja. Energetska neovisnost, pouzdanost rada i dostupnost energenata bitni su čimbenik neprekidnog i sigurnog rada postrojenja za proizvodnju i pripremu plina za transport. Vlastita proizvodnja toplinske i električne energije u kogeneraciji omogućava energetsku neovisnost te povećava indeks uštede primarne energije kao i ukupnu učinkovitost proizvodnje.
Proizvodnja prirodnog plina je započela na polju Molve 1981., gotovo sedam godina nakon otkrića polja (1974.) iz dvije bušotine kroz CPS Molve I kapaciteta 1 x 106 m3 na dan plina na ulazu u postrojenje. U drugoj fazi, koncem 1984. godine, uz izgrađenu CPS Molve II, kapaciteta 3 x 106 m3 ulaznog plina na dan, u proizvodnju je pušteno još desetak proizvodnih bušotina na polju Molve i toliko na polju Kalinovac i Stadi Gradac. Posljednja faza privođenja potencijala svih polja punoj proizvodnji realizirana je od 1987. do 1993. na temelju projekta Podravina, izgradnjom dodatnih dvadesetak proizvodnih bušotina, pet plinskih stanica i CPS Molve III kapaciteta 5 x 106 m3 ulaznog plina na dan.
Do sada je iz ležišta duboke Podravine pridobiveno oko 44 milijardi m3 plina s primjesama i oko 9 milijuna tona plinskog kondenzata i C3+, a u distributivnu mrežu otpremljeno je oko 33 milijarde m3 plina.
Od početka rada do danas na području duboke Podravine izrađeno je stotinjak kanala bušotina, a danas ih je gotovo polovica aktivna. U radu su 44 bušotine i to 15 na polju Molve, 12 na Kalinovcu, 3 na Starom Gradecu, 3 na Goli dubokoj , 2 na Vučkovcu, po jedna na Zebancu i Vukanovcu i 7 na Ferdinandovcu.
kupna ulaganja u izgradnju bušotina i postrojenja CPS Molve iznosila su oko jedne milijarde dolara.
The PAT proteins, named after the three PLIN/ADRP/TIP47 (PAT) proteins, PLIN for perilipin, ADRP for adipose differentiation-related protein and TIP47 for tail-interacting protein of 47 kDa, now ...officially named M6PRBP1 for mannose-6-phosphate receptor binding protein 1, is a set of intracellular lipid droplet binding proteins. They are localized in the outer membrane monolayer enveloping lipid droplets and are involved in the metabolism of intracellular lipid. This work describes the cloning and sequencing of porcine PLIN and M6PRBP1 cDNAs, the chromosome mapping of these two genes, as well as the expression pattern of porcine PAT genes. Sequence analysis shows that the porcine PLIN cDNA contains an open reading frame of 1551 bp encoding 516 amino acids and that the porcine M6PRBP1 cDNA contains a coding region of 1320 bp encoding 439 amino acids. Comparison of PLIN and M6PRBP1 amino-acid sequences among various species reveals that porcine and bovine proteins are the most conserved. Porcine PLIN and M6PRBP1 genes have been mapped to pig chromosomes 7 and 2, respectively, by radiation hybrid analysis using the IMpRH panel. Expression analyses in pig showed a high expression of PLIN mRNA in adipose tissue, M6PRBP1 mRNA in small intestine, kidney and spleen and ADRP mRNA in adipose tissue, lung and spleen.
Mnoga su tresetišta u Europi izlagana melioraciji i odvodnji, što je dovelo do promjena u procesima kruženja hranjivih tvari u tlu. Ovaj je rad sažetak objavljenih studija o mikrobnim procesima ...vezanim uz transformaciju ugljika i dušika u tlu Ljubljanskog barja. To je drenirano tresetište, smješteno nedaleko od Ljubljane, glavnoga grada Slovenije, poznato po bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta. U radu je po prvi put dan širi pregled raznolikosti zajednice bakterija i arheja u tom organskoj tvari bogatom tlu, koje je izvor stakleničkih plinova, dušikovog oksida i ugljikovog dioksida, te ponor metana. U Ljubljanskom je barju metanogeneza ograničena velikim udjelom željeza, koje konkurira ostalim akceptorima elektrona. Osim toga, tlo je bogato vrlo aktivnim metanotrofima, naročito u slojevima tla s promjenjivom razinom podzemne vode. Denitrifikacija je ograničena akceptorima elektrona, a u dubljim slojevima tla i manjkom ugljičnih supstrata dostupnih za mikrobiološku razgradnju. Nitrifikacija je tla posljedica aktivnosti bakterija i arheja koje oksidiraju amonijak, pa je stupanj oksidacije amonijaka u Ljubljanskom barju među najvišim u svijetu. Zanimljivo, arheje iz odjeljka Thaumarchaeota u kiselim tresetištima uspijevaju samo na amonijaku što potječe iz organskog izvora i ne mogu oksidirati amonijak iz mineralnog izvora. U tlima je Ljubljanskoga barja pronađeno veliko bogatstvo gena što kodiraju bakterijske oksidoreduktaze slične lakazama. Uloga je tih enzima uglavnom nepoznata, a prema spoznajama o lakazama iz gljiva može se zaključiti da bakterijski enzimi sudjeluju u degradaciji lignina, oksidaciji različitih aromatskih i fenolnih spojeva, te oksidaciji metala. Budući su izazovi u ovom području istražiti specifične fiziološke uloge fenolnih oksidaza i ostalih enzima što sudjeluju u transformaciji tresetišta. Naše je poznavanje različitosti mikroorganizama u tresetištima, njihove funkcije i utjecaja na ekosustav još uvijek ograničeno, iako neophodno za učinkovito održavanje tresetišta, tih izvanrednih, ekološki značajnih, no osjetljivih staništa.
U radu se daje povijesni osvrt na istraživanje nafte i plina na području Slavonije tijekom XX. stoljeća, potom opisuje uključivanje „Elektroslavonije“ Osijek u proces plinofikacije ...Slavonsko-baranjske regije te osnivanje i razvoj tvrtke HEP-PLIN d.o.o., Osijek. Prikazana je izgradnja plinovoda i širenje distribucijskog područja, broj zaposlenih u tvrtki te rezultati poslovanja u proteklih 40 godina.
Projekt I. faze plinske termoelektrane u Slavonskom Brodu najveće je privatno ulaganje u energetici Republike Hrvatske, vrijednosti veće od 420 milijuna eura. Termoelektrana Slavonski Brod nužna je ...za sigurnost opskrbe električnom energijom, razvoj i prihvat energije iz obnovljivih izvora te za stabilnost i pouzdanost elektroenergetskog sustava. Projekt se odnosi na izgradnju tzv. hibridne elektrane na osnovnom konceptu plinske elektrane kombiniranog ciklusa (CCPP) snage 2x250 MW zajedno s postrojenjem za hvatanje, korištenje i skladištenje ugljičnog dioksida (CCUS-om) i postrojenjem za proizvodnu vodika ( H2 ) elektrolizom.
Planirano je da se elektrana gradi u dvije etape te da se za svaku etapu izgradi postrojene za hvatanje ugljičnog dioksida (CO2) iz plinova nastalih izgaranjem na plinskim turbinama i proizvodnja vodika. Svaka etapa se sastoji od tri bloka; termoelektrane kombiniranog ciklusa (CCGT) , postrojenja za hvatanje i odvajanje CO2 (CC) i postrojenja za proizvodnju vodika. Ključno je za ovu „Hibridnu elektranu“ da će proizvoditi električnu energiju, toplinu, CO2, vodik, pružati pomoćne usluge elektroenergetskom sustavu gotovo bez štetnih emisija stakleničkih plinova u atmosferu.
Projekt je kompleksan, ekološki prihvatljiv i izuzetno inovativan te je pogodan za financiranje iz EU fondova jer zadovoljava sve kriterije niskougljične strategije.
Rad prezentira potencijal tržišta UPP-a kao goriva u svim granama prometa Republike Hrvatske i regije koja gravitira terminalu za UPP, regulatorni okvir kao i tehnološke mogućnosti otpreme UPP-a s ...terminala prema mjestima potrošnje prometnih sektora putem opskrbnih UPP brodova i opskrbnih UPP cisterni.
Protupožarna zaštita kod LNG terminala Kršulja, Marko; Klobas, Vanja; Bognolo, Dario
Vatrogastvo i upravljanje požarima,
12/2017, Letnik:
VII., Številka:
2.
Paper
Odprti dostop
U ovom radu prikazana je protupožarna zaštita kod LNG terminala. Za uspostavljanje takve zaštite prvenstveno je ključno poznavanje svojstava LNG-a, koja mogu varirati u ovisnosti o njegovom ...porijeklu. Zbog boljeg i lakšeg razumijevanja problematike, daje se i kratki opis lanca opskrbe LNG-em, a navodi se i razlog njegovog ukapljivanja s naglaskom na njegove izvanredne ekološke, ekonomske i energetske prednosti. Opisuju se i opasni fenomeni koji uključuju bukteći požar, požar lokve, požar mlaza, eksplozije, gušenje, ali opasnosti koje su povezane sa samom kriogenom temperaturom LNG-a. Tu je važno naglasiti da sve ove opasnosti neće predstavljati visok rizik ukoliko se smanje posljedice ili vjerojatnost njihove pojave. Opisuje se i zaštita od požara na ovakvim terminalima koja uključuje sigurnosne sustave kao što je ESD sustav, detekcija požara, ispuštanja i izlijevanja, sustavi za zaštitu od požara i gašenje vodom, druga oprema za gašenje i kontrolu požara, te mjere i oprema za zaštitu osoba.
Ugljeni plin jedan je od najvažnijih izvora energije iz nekonvencionalnih plinskih ležišta. Prepoznavanje varijabli koji utječu na propusnost metana važno je za sve buduće projekte iskorištavanja ...takvih ležišta. K od crpenja takvih metanskih ležišta efikasnost je određena prirodnim i operacijskim čimbenicima. Prikazan je novi metanski indeks crpenja (MIC, engl. skr. CMDI) kao vrijednost za uporabu u rudarskim zahvatima. Razmatrano je 17 glavnih parametara koji utječu na crpenje metana iz ugljena, svrstanih u matricu kreiranu na temeljima neizravne logike stijenskoga sustava. Zatim je analiziran odnos parametara koji utječu na crpenje. Budući da odnosi u neizravnim logičkim modelima nisu jedinstveni, takav sustav pažljivo je prilagođen kako bi minimizirao subjektivnost u određivanju težinskih faktora pojedinačnih parametara. Primjer uporabe modela prikazan je za rudnik ugljena Tabas u Iranu. Na uzorcima iz sloja C1 toga prostora primijenjen je izračun indeksa crpenja. Rezultati su pokazali kako takav indeks može vrlo uspješno predvidjeti moguću proizvodnju metana te biti uporabljen kao varijabla za donošenje odluka i smanjenje rizika negativnih događaja u takvim projektima.
PDF
