Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Koper: pohod proti načrtovanim italijanskim plinskim terminalom v Žavljah pri Trstu je trajal pet dni; pohodniki Aktivne Slovenije na cilju 115 kilometrov dolge poti, izjave Franci Kek, predsednik stranke AS, Vanja Alič, udeleženec pohoda, Mattea Panter, udeleženka pohoda, Sašo Adamič, udeleženec pohoda, podporo so izrazili tudi somišljeniki iz Hrvaške - izjava Robert Buzdakin, Demokratski savez Zelenih Buje.- Information:- Activists completed their march against the planned gas terminals to be situated in Trieste Bay.- Original language summary:
Končan pohod aktivistov proti načrtovanim plinskim terminalom v Tržaškem zalivu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Autor se desetljećima profesionalno bavio procesnom, a zatim i poslovnom preradom nafte. Pri tom je, između ostalog, pratio i utjecaje globalnih promjena cijena i raspoloživosti nafte i prirodnog ...plina, kako na stanja regionalnih tržišta i unutardržavnih ekonomskih odnosa, tako i na poslovna stanja unutar poslovnih subjekata. Pozabavio se cjelovitijom i sustavnijom analizom osjetljivosti i otpornosti na te utjecaje. U tu svrhu, izradio je simulator za brzo i cjelovito utvrđivanje posljedica stvarnih ili fiktivnih promjena cijena energenata te uočavao kvalitativne i kvantitativne specifičnosti tih promjena po sadržaju i intenzitetu.
Tako dobiveni uvid ne omogućava izbjegavanje posljedica globalnih i snažnijih promjena u području cijena nafte i plina i njihove tržišne raspoloživosti, ali omogućava da se unaprijed dobije uvid u moguće posljedice, njihov intenzitet pa i vrijeme za pripremu strategije u cilju ublažavanja posljedica. Konačno, svako dublje razumijevanje, brže uočavanje i preciznije kvantificiranje te omogućavanje sustavnijeg (cjelovitog i unaprijednog) praćenja tih posljedica, u principu pribavlja korist već samom činjenicom stanovitog izbjegavanja ili umanjenja neugodnih iznenađenja. S takvim opsegom pretenzija, autor preporučuje upoznavanje s karakterističnim nalazima simulacije oko mogućih i sve vjerojatnijih globalnih oscilacija vezanih uz još uvijek najdominantnije energente – naftu i prirodni plin. Kroz to potiče na planiranje kompenzacijskih mjera kako u tvrtkama tako i u matičnoj državi. Prezentirani primjeri simuliranja, dakle sustavnijeg analiziranja stvarnih i fiktivnih oscilacija na tržištu nafte i prirodnog plina, ilustriraju s jedne strane mogućnosti a s druge, potrebu, ne samo proširenja ovakvih nego i metodološki novih daljnjih analiza. To stoga, što će nafta i plin još najmanje jednu ljudsku generaciju, bitno utjecati na kvalitetu življenja ovisno o regionalnoj i državnoj pripadnosti te participaciji u odgovarajućem poslovnom subjektu.
Sklopni aparati su svakako jedan od najvažnijih
čimbenika zaštite u rasklopnim postrojenjima
srednjeg napona, a posebno od struja kratkoga
spoja.
U velikom dijelu EES Hrvatske još uvijek
se koriste i ...starije tehnologije sklopnih aparata i
pripadajućih im medija gašenja električnog luka.
Prikazom razvoja tih sklopnih aparata i
medija gašenja električnog luka od zračnih do
vakuumskih te uz prikaz osnovnog principa rada
pojedinog tipa aparata dobiva se pregledan prikaz
povijesnog razvoja istih.
Tablični pregled osnovnih tehničkih
parametara svakog tipa prikazuje usporedbu i
razliku po tipovima parata, a posebno je naglašena
tehnika odnosno mediji gašenja električnog
luka koji su se tranformirali tijekom povijesnog
razvoja SN aparata.
Nezamjenjiv medij za gašenje električnog luka
na području srednjeg napona u danjašnje vrijeme
je svakako vakuum (aparati s vakuumskim
komorama) 1.
U vrijeme porasta interesa za zaštitu okoliša
neupitna je i njihova ekološka podobnost.
Rad opisuje proces proizvodnje vodika parnim reformiranjem s objedinjenim hvatanjem ugljičnog dioksida kemijskim izgaranjem u petlji. U procesu kemijskog izgaranja u petlji ne dolazi do izravnog ...kontakta između goriva i zraka. Umjesto toga, čvrsti nosač kisika provodi zadaću dovođenja kisika iz zraka u gorivo. Zbog toga ne dolazi do razrjeđenja CO2 s N2, tj. ne dolazi do miješanja zraka i goriva, pa je na taj način lako osigurati ugljični dioksid za sekvestraciju. Parno reformiranje prirodnog plina s hvatanjem CO2 kemijskim izgaranjem u petlji slično je konvencionalnom parnom reformiranju, pri čemu je peć za reformiranje zamijenjena kemijskim izgaranjem u petlji. Stoga se reformiranje odvija u reaktorskim cijevima unutar reaktora za gorivo s kemijskom petljom. Energija za endotermne reakcije reformiranja osigurava se izmjenom topline vrtložnog sloja. Sekvestraciju CO2 je moguće postići bez smanjenja efikasnosti i uz povećanje selektivnosti prema H2 u usporedbi s konvencionalnim parnim reformiranjem zbog niže temperature reaktora i povoljnijih uvjeta prijenosa topline.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Grevă a agricultorilor din diverse regiuni din vestul Europei: la Viena, în Franța și la Bruxelles; Pescadoare în acțiune în oceanul ...Pacific; Meciul de rugbi Franța - Țara Galilor, scor final 5-9.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu su analizirane značajke pridobivanja i preradbe nafte, kondenzata i prirodnoga plina u Republici Hrvatskoj od 2000. do kraja 2014. godine. Iznos bilančnih (eksploatacijskih) rezervi nafte i ...kondenzata kreće se od 9330,92 × 103 m3 (2005. godina) do 13 471,08 × 103 m3 u 2013. godini, dok količine njihova pridobivanja postupno opadaju od 1332,61 × 103 m3 na 639,96 × 103 m3. Odnos pridobivanja i rezervi postupno opada, što znači da blagi porast rezervi uopće ne utječe na količine crpljenja. Eksploatacijske rezerve prirodnoga plina tijekom promatranoga razdoblja uvelike osciliraju. Najveće su bile 2007. godine (40 919,70 × 106 m3), a najmanje 2014. godine (17 932,98 × 106 m3). Za razliku od tekućih ugljikovodika, odnos pridobivenih i eksploatacijskih količina raste i najveći je 2014. godine. Svekolike potrebe u Hrvatskoj za naftom (prikazano kao ukupna potrošnja sirove nafte) u 2013. bile su 3032,8 × 103 m3 te plina 2809,90 × 106 m3. Zanimljiv je podatak da potrošnja nafte brzo opada, što je povoljan trend sa stajališta emisije stakleničkih plinova. Dio se podmiruje iz vlastite eksploatacije, međutim ovisnost o uvozu nafte i prirodnoga plina i dalje je evidentna i kreće se od 75 % do 84 % (nafta), odnosno od 28 % do 46 % (prirodni plin) i to se jače ne mijenja. Količine prerađenih ugljikovodika postupno opadaju, poglavito motornoga benzina i loživoga ulja, dok dizelskoga goriva ostaju približno jednake. Iznimno su važna daljnja istraživanja te razvoj eksploatacije nafte i plina, poglavito ulaganjem u educiranje kadrova i nove tehnologije.
Tijekom zavarivanja, dodatna žica za zavarivanje i zaštitni plin dovode do stvaranja zagađivača opasnih po zdravlje zavarivača. Istraživanje je usmjereno na kvantitativnu procjenu koncentracije ...ugljičnog monoksida (CO) i mikročestica kao posljedica MAG-C (Metal Active Gas-CO2) zavarivanja u različitim uvjetima postupka. Sedam dodatnih žica za zavarivanje – ouobičajena puna žica, osnovna, bazična žica s praškom za zavarivanje u jezgri, tri žice od rutila s praškom za zavarivanje u jezgri i dvije žice od rutila s praškom za zavarivanje u jezgri niskog isparavanja – izabrane su za istraživanje i komparativnu analizu zagađivača razvijenih otapanjem tih žica položenih zavarivanjem na EH36 čelične limove za brodogradilišta. Primjenjujući uzastopno tri vrijednosti brzine posmaka dobivena su dvadeset i jedan šavna zavara pri horizontalnom položaju zavarivanja unutar specijalne hermetički nepropusne komore. Koncentracije CO i mikročestica dobivene su posebnim uređajima - Multilyzer NG za plinove i MicroDust Pro za mikročestice – koje su se zatim obrađivale i o njima vodile komparativne rasprave. Mjerenje veličine čestica i detaljna rasprava provedeni su primjenom SEM analize. Slike dobivene pomoću SEMa pokazale su tvorbu amorfnih struktura i čestica nano i mikroveličina s promjerom od 641,1 nm do 8,92 μm. Istraživanja su pokazala da su najniže koncentracije CO i mikročestica dobivene kad su se koristile pune i žice od rutila s praškom za zavarivanje u jezgri niskog isparavanja.
Usklađivanje hrvatskog pravnog okvira s Direktivom 2013/30/EU od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ započelo je donošenjem novog ...Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u srpnju 2015. godine. Nakon što je u srpnju 2017. donesena Uredba o Koor- dinaciji za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, još preostaje izraditi i objaviti dodatne upute za izradu seta obveznih dokumenata koji se dostavljaju koordinaciji do prosinca 2017. godine. Pored toga, u tijeku je izrada i novog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Puna primjena novog pravnog okvira o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika za postojeće odobalne objekte započinje od 19. srpnja 2018. Slijedom toga, cilj rada je pružiti pregled uspostavljenog regulatornog i institucionalnog okvira za sigurno obavljanje naftnih i plinskih djelatnosti na Jadranu. Posebice, u radu se razmatraju ključni zahtjevi, odgovornosti i obveze postavljene pred odobalnu naftno-plinsku industriju u svrhu ocjene spremnosti svih uključenih strana za učinkovitu provedbu novog pravnog okvira u praksi.
Razumijevajući planetarnu i lokalnu ograničenost i dostupnost energetskih resursa, rastuće trendove i mjere smanjenja ukupnih emisija, rastuće civilizacijske potrebe zadovoljenja energentima te ...intenziviranje napetosti oko raspolaganja i/ili pretenzija za postojećim i potencijalnim energetskim resursima, povećanje osjetljivosti odnosa njihove ponude prema potražnji, zatim povećanje volatilnosti cijena energenata te spekulacija o dostupnosti/povoljnosti financiranja buduće kupnje energenata, nužno aktualizira svaki pa i najmanji lokalni energetski subjekt u smislu daljnje tehničke i ekonomske održivosti. Tim fenomenima su posebno snažno zahvaćeni konvencionalni energetski resursi koji čine preko 90% ukupnih energetskih resursa a među njima nafta i plin imaju udjel od dvije trećine. Rafinerije nafte u aktualnim okolnostima imaju potrebu postojanja radi sveopće potražnje za naftnim proizvodima a onda i potrebu održivosti radi sveprisutne konkurencije. Suočene su kako s potrebama za usvajanjem dostupne tehničko-tehnološke modernizacije s jedne tako i rješenjem konkurentne tj. relativno jeftine proizvodnje s druge strane. Rafinerije u Hrvatskoj suočene su s istim općim stanjem i trendovima uz razliku što lokalni reviri raspolažu s (10-15%) potrebne nafte te dovoljnim količinama potrebnog prirodnog plina a geografska pozicija s postojećim i potencijalnim naftovodnim i plinovodnim trasama čine realni potencijal današnje i buduće održivosti. Postojećim planom modernizacije hrvatskih rafinerija u Rijeci i Sisku u okviru INA d.d. i njenog strateškog partnera MOL-a, zadovoljavajuće su osmišljeni i usklađeni razvojno-investicijski pothvati u odnosu na postojeću i potencijalnu konkurenciju uvažavajući navedene opće trendove i mjere te regionalne i lokalne specifičnosti s postojećim prednostima i ograničenjima. Stoga bi Hrvatska po pitanju dostupnosti ugljikovodičnih energenata i raspoloživosti naftnih proizvoda kao što su motorni benzini, dizelska goriva i tekući naftni plin trebala i u daljnjim desetljećima imati visoku pouzdanost i kvalitetnu i zadovoljavajuću pokrivenost.
Prema službenom planu modernizacije INA Rafinerije nafte Rijeka i INA Rafinerije nafte Sisak, potrošnja prirodnog plina je usmjerena dijelom kao energent zajedno s rafinerijskim suhim plinom u cilju loženja procesnih i energetskih postrojenja a dijelom kao sirovina u cilju proizvodnje vodika za visoko-zahtjevno pročišćavanje benzina i dizelskih goriva, prvenstveno uklanjanje sumpora. U ovom radu, imajući u vidu objavljenu specifičnu vrstu i način modernizacije spomenutih rafinerija te stanje i moguću perspektivu zadovoljenja regionalnih tržišta rafinerijskim proizvodima u slijedećem desetljeću, analizirana je specifična potrošnja prirodnog plina u rafinerijama za isti period. Ta specifična projekcija potrošnje prirodnog plina može biti doprinos projekciji ukupne industrijske potrošnje a onda i sveukupne potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj. Uz to takva projekcija biti će i doprinos kako bilanciranju specifičnih nisko-emisijskih zagađenja atmosfere tako i segment u mozaiku ukupnih emisija u industriji Hrvatske.
PDF
