U ovom radu autorice analiziraju pojedina obilježja zločina protiv čovječnosti i bave se pitanjem je li za postojanje ovog međunarodnog zločina bitno da je počinjen pod okriljem državne politike ili ...politike neke organizacije. Iako je u praksi međunarodnih ad hoc kaznenih tribunala zauzet stav kako je za kvalifikaciju zločina protiv čovječnosti dostatno utvrditi sustavnost odnosno rasprostranjenost napada, autorice smatraju kako element politike u pozadini napada predstavlja običajnopravno obilježje zločina protiv čovječnosti, pogrešno zanemareno u praksi međunarodnih ad hoc tribunala. Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda u čl. 7. st. 2. vraća se korijenima ovog kaznenog djela te izrijekom navodi kako "napad usmjeren protiv civilnog stanovništva" znači ponašanje koje uključuje višestruko činjenje pojedinih kaznenih djela protiv nekog civilnog stanovništva, na temelju ili u cilju državne politike ili politike neke organizacije da se takav napad počini, no niz pitanja se već otvorio u sudskoj praksi. Stoga se u radu analizira na kojoj razini vlasti treba biti usvojena neka politika da bi se mogla smatrati državnom, koja obilježja treba imati neka organizacija da bi se mogla smatrati relevantnim tvorcem politike, te u čemu se može sastojati određena (kriminalna) politika.
Autor definira teoriju politike organizacije u spletu: interesi i interesno vladanje sudionika organizacije — zamisli, svrhe i osnovni ciljevi — filozofija organizacije — usmjeravanje k ciljevima na ...osnovi ključnih područja politike, ciljnog ponašanja, strategija i skladnih struktura. Za vođenje i ostvarivanje politike organizacije značajno je dobro informiranje o organizaciji unutar sebe, o okruženju i organizaciji u okruženju. Ono se postiže kroz opće informiranje, evidencije, posebno informiranje te posebne informacione sisteme. Značajna je kod toga računarska pomoć. Za dobru informiranost potreban je nadzor ključnih područja politike organizacije, prosuđivanje organizacije i okruženja te strateška proučavanja problema na temelju poslovne analize, političke analize te spekulativnog vrednovanja za sagledavanje mogućih posljedica odluka. Na kraju je data preglednica o zamisli metodologije analize strateških sastojaka odluka po fazama, odlikama i sredstvima analize za strateško odlučivanje.
Autor definira teoriju politike organizacije u spletu: interesi i interesno vladanje sudionika organizacije — zamisli, svrhe i osnovni ciljevi — filozofija organizacije — usmjeravanje k ciljevima na ...osnovi ključnih područja politike, ciljnog ponašanja, strategija i skladnih struktura. Za vođenje i ostvarivanje politike organizacije značajno je dobro informiranje o organizaciji unutar sebe, o okruženju i organizaciji
u okruženju. Ono se postiže kroz opće informiranje, evidencije, posebno informiranje te posebne informacione sisteme. Značajna je kod toga računarska pomoć. Za dobru informiranost potreban je nadzor ključnih područja politike organizacije, prosuđivanje organizacije i okruženja te strateška proučavanja problema na temelju poslovne analize, političke analize te spekulativnog vrednovanja za sagledavanje mogućih posljedica odluka. Na kraju je data preglednica o zamisli metodologije analize strateških sastojaka odluka po fazama, odlikama i sredstvima analize za strateško odlučivanje.
