Technological development is advancing more rapidly than regulatory regimes. The adaptability of regulatory regimes and integration with technological advances are hindered by cumbersome legislative ...and bureaucratic processes. The wind of change which technology brings to the world has blown through the maritime industry as with many other industries. This article seeks to discuss the areas of maritime law which will be affected by the introduction of unmanned vessels and will consider ways to sidestep or deal with potential quagmires in the light of this inevitable technological development.
Pri svakom pomorskom pothvatu kriju se opasnosti od mnogih neželjenih situacija. Tijekom plovidbe može se pojaviti potreba za poduzimanjem hitnih mjera u svrhu spašavanja broda, tereta i osoba na ...brodu. U ovom radu predstavlja se institut zajedničke havarije, sa svojom bogatom poviješću i primjenom u praksi, kao i poneke manjkavosti u ujednačenosti propisa zajedničke havarije. Naglasak se stavlja na York-antwerpenska pravila koja objedinjuju opsežna pravila zajedničke havarije.
The purpose of this paper is to address the legislative reform of the recreational boating legislation currently pending in Italy (Law 167/2015, which has delegated the power to reform the Yachting ...Code to the Italian Government) with a specific focus on the relationship between the Yachting Code and the Navigation Code. The issue will be addressed through an analysis of the history of the relationship between the rules governing recreational boating and the general navigation legislation in Italy. Starting with an analysis of the first few rules of the Navigation Code devoted to recreational boating, which had been regulated together with the forms of operation of the ship for economic purposes, the discussion will then review the contents of Law 50/1971 (s.c. ‘’piccolo codice della nautica da diporto’’), which led to the first division between recreational boating and general navigation legislation.Law 172/2003 – a piece of legislation which was intended to reorganize and boost recreational boating and nautical tourism – will also be mentioned, considering the legislator’s attempt to make the rules governing recreational boating fully autonomous from the general maritime legislation. Law 171/2005 (s.c. ‘’codice della nautica da diporto’’) will then be briefly reviewed, with particular emphasis on the legislator’s choice to recognize that recreational boating rules have a special nature in relation to general navigation legislation, but are not fully autonomous from it. The paper will finally focus on the choice made by the legislator through Law 167/2015 – an act which delegates the Government to reform the Yachting Code – which confirms the approach chosen by the ‘’codice della nautica da diporto’’,and on the consequences of such choice on legal institutions such as the shipowner’s limitation of liability.
Morske luke su iznimno važni infrastrukturni objekti, bitne karike međunarodnih prometnih i logističkih lanaca. Luke su u gospodarskom smislu bitne, kako na međunarodnoj, tako i na regionalnoj i ...lokalnoj razini, pa prema tome i pravo koje se na njih odnosi. U smislu pojavnosti i razvoja lučkog prava važno je naglasiti da su luke oduvijek imale nepotpuno definiranu poziciju u okviru pravnoga sustava.Glede pozicije lučkoga prava u okviru pravnog sustava, treba ga smatrati integralnim dijelom pomorskog prava u širem smislu, koje obuhvaća međunarodno i nacionalno privatno i javno pomorsko pravo, kao i međunarodno pravo mora.Usprkos djelomično nejasnoj akademskoj poziciji lučkoga prava, evidentno je da ovo pravno područje obiluje izuzecima i devijacijama u odnosu na opće pravo. Očito je da su luke pogodne za pravno uređenje posebnim zakonima (lex specialis). Luke teško mogu funkcionirati unutar redovnog pravnog okvira i stoga ga uvelike izbjegavaju, kao što pokazuju brojni primjeri.Kako bi se u potpunosti razumjela specifična narav lučkoga prava, potrebno je uzeti u obzir sljedeće činjenice.Luke su područja koja predstavljaju svojevrsno sučelje između kopna i mora, stoga lučko pravo obiluje specifičnostima i iznimkama od općeg pomorskog prava; područje njegovog obuhvata nalazi se negdje između broda i obale, stoga to nije niti pravo koje se odnosi na kopno niti pravo mora, zbog toga ono je suštinski graničnog odnosno marginalnog karaktera.Lučko pravo je produkt kolizije između različitih pravnih režima, poimence između prava koje se odnosi na brod i njegovu državnu pripadnost, s jedne strane, i prava koje se odnosi na obalnu državu ili državu luku s druge strane. Karakterizira ga sukob interesa koji nastaje između prava na slobodnu plovidbu i trgovinu nasuprot pravu na teritorijalni suverenitet države luke i lučkih vlasti.Luke su također važni ekonomski multiplikatori koji imaju značajni izravni i neizravni učinak na stvaranje dodane vrijednosti i zapošljavanje u svome okruženju. U svrhu odgovarajućeg funkcioniranja luka kao vrlo složenih i bitnih gospodarskih sustava, moglo bi se iznimno opravdati povremeno odstupanje od odredbi općeg prava.
Svrha ovog članka jest dati pregled reforme zakonodavstva koje uređuje rekreacijsku plovidbu, a koji je u tijeku u Italiji (Zakon 167/2015, kojim se ovlaštenje za reformu Zakona o rekreacijskoj ...plovidbi delegira talijanskoj Vladi), s posebnim osvrtom na odnos između Zakona o rekreacijskog plovidbi i Pomorskog zakonika. Predmetu se pristupa kroz povijesnu analizu odnosa između pravnih pravila koja uređuju rekreacijsku plovidbu te pravila općeg pomorskog prava u Italiji. Počevši od analize najranijih nekoliko pravila Pomorskog zakonika posvećenih rekreacijskoj plovidbi, koja je tada bila uređena u sklopu zajedničkog općeg pomorskog prava za trgovačke brodove, rasprava se nastavlja kroz pregled sadržaja Zakona 50/1971 (tzv. ‘’mali zakon o rekreacijskoj plovidbi’’), koji je doveo do prvog razdvajanja zakonodavstva o rekreacijskoj plovidbi i općeg pomorskog zakonodavstva. Zakon 172/2003 – propis kojim se namjeravalo reorganizirati i poduprijeti razvoj rekreacijske plovidbe i nautičkog turizma – također će se spomenuti u ovom kontekstu, s obzirom na zakonodavčev pokušaj da pravila o rekreacijskoj plovidbi učini potpuno autonomnima u odnosu na opće pomorsko zakonodavstvo. Zakon 171/2005 (tzv. ‘’zakon o rekreacijskoj plovidbi’’) kratko će se analizirati, s posebnim naglaskom na zakonodavčevo uvažavanje posebne prirode pravila koja uređuju rekreacijsku plovidbu u odnosu na opće pomorskopravne propise, premda ona nisu posve autonomna u tom zajedničkom pravnom okviru. Konačno, usredotočit ćemo se na zakonsko rješenje usvojeno Zakonom 167/2015 – a to je propis kojim se Vladi delegira reforma Zakona o rekreacijskoj plovidbi – koji potvrđuje pristup usvojen Zakonom o rekreacijskoj plovidbi iz 2005., te na reperkusije koje takav pristup ima na pravne institute poput ograničenja odgovornosti brodara.
Cooperation and Engagement in the Asia-Pacific Region provides valuable insight into a region that encompasses many important maritime regions, and harbors promising opportunities for maritime ...cooperation and engagement.
Morske luke su iznimno važni infrastrukturni objekti, bitne karike međunarodnih prometnih i logističkih lanaca. Luke su u gospodarskom smislu bitne, kako na međunarodnoj, tako i na regionalnoj i ...lokalnoj razini, pa prema tome i pravo koje se na njih odnosi. U smislu pojavnosti i razvoja lučkog prava važno je naglasiti da su luke oduvijek imale nepotpuno definiranu poziciju u okviru pravnoga sustava.
Glede pozicije lučkoga prava u okviru pravnog sustava, treba ga smatrati integralnim dijelom pomorskog prava u širem smislu, koje obuhvaća međunarodno i nacionalno privatno i javno pomorsko pravo, kao i međunarodno pravo mora.
Usprkos djelomično nejasnoj akademskoj poziciji lučkoga prava, evidentno je da ovo pravno područje obiluje izuzecima i devijacijama u odnosu na opće pravo. Očito je da su luke pogodne za pravno uređenje posebnim zakonima (lex specialis). Luke teško mogu funkcionirati unutar redovnog pravnog okvira i stoga ga uvelike izbjegavaju, kao što pokazuju brojni primjeri.
Kako bi se u potpunosti razumjela specifična narav lučkoga prava, potrebno je uzeti u obzir sljedeće činjenice.
Luke su područja koja predstavljaju svojevrsno sučelje između kopna i mora, stoga lučko pravo obiluje specifičnostima i iznimkama od općeg pomorskog prava; područje njegovog obuhvata nalazi se negdje između broda i obale, stoga to nije niti pravo koje se odnosi na kopno niti pravo mora, zbog toga ono je suštinski graničnog odnosno marginalnog karaktera.
Lučko pravo je produkt kolizije između različitih pravnih režima, poimence između prava koje se odnosi na brod i njegovu državnu pripadnost, s jedne strane, i prava koje se odnosi na obalnu državu ili državu luku s druge strane. Karakterizira ga sukob interesa koji nastaje između prava na slobodnu plovidbu i trgovinu nasuprot pravu na teritorijalni suverenitet države luke i lučkih vlasti.
Luke su također važni ekonomski multiplikatori koji imaju značajni izravni i neizravni učinak na stvaranje dodane vrijednosti i zapošljavanje u svome okruženju. U svrhu odgovarajućeg funkcioniranja luka kao vrlo složenih i bitnih gospodarskih sustava, moglo bi se iznimno opravdati povremeno odstupanje od odredbi općeg prava.
The International Ocean Institute – Canada has compiled more than 80 insightful essays on the future of ocean governance and capacity development, based largely on themes of its Training Program at ...Dalhousie University in Canada, to honor the work of Elisabeth Mann Borgese (1918-2002).
Submarine Cables: The Handbook of Law and Policy provides a one-stop-shop of essential information regarding the law and policy issues that affect the protection, laying, maintenance and operation of ...submarine cables in the world's oceans.
PDF
