U ovom radu razmatra se povijesni prikaz Dubrovnika iz XVIII. stoljeća. Naglašava se značenje Dubrovnika u to doba u pogledu razvoja književnosti i znanosti.
Daje se presjek života Ruđera Boškovića ...te se apostrofira njegova značajna uloga u Dubrovačkoj Republici ali i znanstvenika koji je pospiješio razvoj ne samo dubrovačkog nego i svjetskog pomorstva.
Jabuka je po svojoj površini jedan od najmanjih jadranskih otoka. Prvi put je zabilježena na pomorskim kartama početkom 14. stoljeća, a zbog svoje prepoznatljivosti unosili su je gotovo svi ...kartografi i pisci portulana. Njezino prvotno mletačko ime bilo je Mellisella, a nakon toga Pomo. Kao doprinos ovim podacima, u radu su navedena trideset četiri opisa Jabuke koja su dali putnici tijekom plovidbe Jadranom od kraja 14. do kraja 17. stoljeća. Od atributa koje je otok dobivao najčešće se pisalo da je visok, šiljast i kamenit. No bilo je i maštovitijih, kao primjerice usporedbe s egipatskim piramidama. Putnici su opisali i lov na sokolove koji su se tamo gnijezdili, a sve te podatke dobivali su od članova posade broda. Analiziran je i, zasad, najstariji slikovni prikaz otoka koji je napravio Nizozemac de Bruyn 1684. i objavio ga 1698. godine.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U radu se, s naglaskom na nove arhivske izvore, prikazuju glavne značajke pomorstva Nezavisne Države Hrvatske (NDH) na Jadranu u razdoblju dok su na snazi bili Rimski ugovori od 18. svibnja 1941., ...kojima je Kraljevina Italija anektirala znatne dijelove Dalmacije i dijelove Hrvatskog primorja. U ljeto 1941. talijanska vojska preuzela je upravu nad takozvanim Razvojačenim pojasom, koji je obuhvaćao cjelokupnu jadransku obalu koja je nakon Rimskih ugovora pripala NDH. Takvo stanje trajalo je do objave kapitulacije Kraljevine Italije u rujnu 1943. godine. U radu se teži prikazati stanje pomorskog parka NDH u navedenom razdoblju, kao i odvijanje pomorskog prometa i stanje hrvatskog ribarstva u kontekstu odnosa između Kraljevine Italije i NDH.
Rad se bavi nazivljem posade dubrovačkih brodova u povijesti. Analiziraju se nazivi za najvažnije članove posade, promatra se njihova uporaba na primjerima dokumenata iz 18. stoljeća, iz književnosti ...i stručne literature. Utvrđuje se koji su nazivi karakteristični za dubrovačko područje, je li se njihovo značenje sužavalo ili se širilo i kako su nestali iz uporabe ili se očuvali tijekom stoljeća. Očito je da su se važnost pojedinih članova posade i njihov položaj mijenjali. Zaduženja su im se povremeno isprepletala. Neki su termini postojali kao sinonimi. Usporednom analizom ustanovljene su posebnosti dubrovačkoga pomorskog nazivlja koje se tiču brodske posade. Izdvojeni su, između ostalih, škrivan, nokjer, nostromo, pilot, gvardijan i dispensjer kao leksemi karakteristični upravo za ovo područje. Prikazom njihove uporabe u književnim djelima to je i potvrđeno.
POMORAC I ALKOHOL Milić, Morena
NAŠE MORE,
06/1991, Letnik:
38, Številka:
1-2
Web Resource
Odprti dostop
Prilagođavanje radnoj sredini i radnom mjestu je jedan od važnih faktora koji mote utjecati na čovjekovo zdravlje pa je to vrlo složen proces i na njega utječu razni činioci. Osim tzv. radne ...adaptacije, veoma znatajan je i psihološki faktor osjećaja stabilnog profesionalnog statusa i međuljudski odnosi u radnoj zajednici. Kod onih osoba koje nemaju dovoljno snage da se suoče s najraznovrsnijim neprilikama koje donosi život i uz pretpostavku da je alkoholno piće pristupačno i da je njegovo konzumiranje općenito prihvaćeno, alkoholizam će se češće javljati. Alkohol izaziva veselo raspoloženje i povećava samopouzdanje, otklanja psihička kočenja, čini da se zaboravljaju konflikti i brige, a čitav život pod utjecajem
alkohola izgleda ugodnijim. Log i sur. (1977. godine) su ustanovili da se sklonost konzumiranju alkohola češće i intenzivnije stvara kod
pomoraca negoli kod ostalih kategorija pučanstva približno iste starosne dobi. Nastanak alkoholizma na brodovima neposredno je
vezan uz radne uvjete, ukorijenjene običaje života na brodu, etnohigijenske navike pojedinca kao i stupanj stabilnosti u porodičnom i društvenom životu. Anketom na brodovima Atlantske plovidbe pokušala se utvrditi veza između radnog mjesta i uvjeta života s alkoholom među pomorcima.