The European Court of Human Rights (ECtHR) established a violation of the (European) Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms (ECHR) in several cases of international ...parental child abduction before Croatian courts. The length and the manner in which the proceedings concerning the return of the child were conducted constituted grounds for establishment of a violation of the right to a fair trial and the right to respect for private and family life. The execution of these judgments is still pending before the Committee of Ministers, despite the fact that the measures ordered resulted with a modified Croatian legal regime introduced through the Act on the Application of the Convention on the Civil Aspects of International Child Abduction. The Act includes a number of procedural improvements which align the practice of Croatian courts with international and European standards. However, the judgment of the ECtHR in Adžić v Croatia (no. 2) reveals that there is still no unambiguous answer to the question whether extraordinary appellate proceedings should be permitted in child abduction cases. Hence, the authors critically analyse the possibility of initiating an extraordinary appellate proceedings in these cases from a civil procedure and private international law aspect. The conclusion takes into account the specific circumstances of the case at hand as well as the case law of the ECtHR in relevant cases concerning other contracting states.
Neka djeca češće su pogođena traumama zuba od ostalih. Visoka prevalencija zapažena je kod dječaka i djevojčica iz obitelji s niskim socijalno-ekonomskim statusom (SES). Svrha U ovom se istraživanju ...željelo istražiti razlikuje li se SES djece s ponovljenim ozljedama od onoga dječaka i djevojčica s jednom ozljedom. Cilj je također bio ustanoviti je li nizak SES rizični čimbenik za ponavljanje ozljeda kod djece s traumama zuba. Materijal i metode Istraživanje je provedeno na uzorku od 151 djeteta u dobi od 6 do 17 godina (99 dječaka i 52 djevojčice) liječenih zbog traumatskih ozljeda zuba. Njihov socijalni status procijenjen je Hollingsheadeovim dvofaktorskim indeksom socijalnog položaja. Svi ispitanici razvrstani su u tri socijalna razreda – gornji, srednji i donji. Skupine su uspoređene primjenom Studentova t-testa i χ2 testa. Primijenjeni su također Pearsonovi koeficijenti korelacija i omjeri izgleda (OR) za procjenu povezanosti SES-a s ponovljenim ozljedama. Rezultati Većina djece s ponovljenim ozljedama potjecala je iz donjega socijalnog razreda, pokazujući prosječnu vrijednost indeksa socijalnog položaja (ISP) od 42,89 u usporedbi s ispitanicima s jednom ozljedom kod kojih je taj indeks bio 38,5 (p = 0,018). Pacijenti iz donjega socijalnog razreda imali su 1,54 puta veći rizik za ponavljanje ozljeda od onih iz gornjega socijalnog razreda (OR = 1,542; CI = 0,564 – 4,214). Zaključak Djeca s ponovljenim ozljedama značajno se razlikuju od djece s jednom ozljedom, kad se uzmu u obzir ISP i SES. Dakle, ako dijete pripada donjem socijalnom razredu ima povećani rizik od ponavljanja ozljeda.
Ponavljanje postupka pravni je lijek kojim se omogućuje pobijanje pravomoćnih sudskih odluka u cilju njihova ukidanja te ponavljanja ranije pravomoćno okončanog postupka u kojem su one donesene zbog ...određenih zakonom točno previđenih razloga. Riječ je o izvanrednom pravnom lijeku za dopustivost kojega moraju biti ispunjene posebne procesne pretpostavke. U radu se polazi od pravnog uređenja ovog pravnog lijeka u hrvatskom parničnom procesnom pravu, onako kako je on reguliran Zakonom o parničnom postupku. Predmet je rada analiza procesnih pretpostavaka od kojih zavisi dopuštenost ponavljanja postupka kao izvanrednog pravnog lijeka, pri čemu se upozorava na određene dvojbe i nelogičnosti u vezi s njihovom sadašnjom zakonskom koncepcijom. Nakon toga se, u okviru svake pojedine procesne pretpostavke, upućuje na uređenje u njemačkom parničnom procesnom pravu, pri čemu se polazi od toga kako je taj izvanredni pravni lijek uređen njemačkim Zakonikom o parničnom postupku. Na kraju rada prikazuju se i analiziraju podaci o uspješnosti korištenja tog pravnog lijeka dobiveni od određenih domaćih sudova.
Načini ponavljanja nastavnog sadržaja stalno se mijenjaju, primjenjuju se nove metode koje nerijetko daju bolje rezultate na kraju poučavanja. Cilj istraživanja je utvrditi kako ponavljanje primjenom ...interaktivnih lekcija u online okruženju može utjecati na razumijevanje i povezivanje nastavnih sadržaja biologije. Istraživanje je provedeno 2022. godine, a vezano je uz nastavne teme Hrana kao izvor energije i Prilagodbe živih bića na život u vodi te Svojstva vode kao tema baziranu na terenskom istraživanju. Nastavne teme su odabrane uz dva biološka koncepta - koncept A (Energetski učinci prehrane živih bića) i koncept B (Prilagodbe živih bića kao posljedice evolucije) te uz poučavanje primjenom simulacija terenskih istraživanja. Uzorak je sačinjavalo šest razrednih odjeljenja petih razreda, koji su ponavljali nastavne sadržaje u online obliku uz pomoć Moodle lekcija platforme BUBO (na sustavu MoD, SRCE). Na kontrolnom uzorku primijenjeno je klasično ponavljanje. Svi učenici u istraživanju poučavani su uz pomoć istih nastavnih materijala. Lekcije za ponavljanje su izrađene na osnovu materijala koji su služili za poučavanje i učenje pojedine teme. Nakon ponavljanja, učenici su pisali završnu provjeru znanja koja je sadržavala po jedno pitanje iz svake teme s po tri čestice, od kojih je svaka čestica provjeravala jednu od kognitivnih razina znanja (reprodukcija, razumijevanje i primjena znanja, rješavanje problema). Uspješnost učenja uz interaktivno online ponavljanje u obliku Moodle lekcije prikazana je na osnovi praćenja ostvarenosti ishoda tijekom rješavanja zadataka u sklopu lekcije i na osnovi rezultata rješavanja završne pisane provjere. Za prikupljanje informacija o dojmovima učenja uz lekcije za ponavljanje korišten je anketni upitnik s trostupanjskom Likertovom skalom, kojim su učenici procjenjivali težinu pitanja, zanimljivost lekcije, kvalitetu uputa i kvalitetu sadržaja. Učenici većinom procjenjuju kako im je učenje uz pomoć lekcija praktično, jasno i jednostavnije od klasičnog ponavljanja. U velikoj većini slažu se da je ovaj način ponavljanja zanimljiv te da bi bilo dobro češće učiti na ovaj način, pri čemu navode kako je lakše ponavljati kada su postavljena pitanja koja ih vode u učenju, jer na taj način lakše uočavaju bitne sadržaje i poveznice između sadržaja.
Reforma upravnog sudovanja prijedlogom novog Zakona o upravnim sporovima u hrvatski upravnosudski postupak uvodi pravo na žalbu pa se u radu obrađuje institut žalbe protiv prvostupanjskih presuda ...upravnih sudova te žalbe protiv sudskih rješenja. Drugi pravni lijek koji se propisuje je ponavljanje postupka, tako da se u radu iznose i zakonski prijedlozi za taj institut.
Cilj je ovoga rada ispitati utjecaj ponavljanja kognitivno manje zahtjevnoga i vrlo strukturiranoga zadatka na brzinu govora i brzinu artikulacije na uzorku ispitanika s položenom višom razinom ...Engleskoga jezika na državnoj maturi. Brzina govora kao vremenska varijabla govorne izvedbe neizravno upućuje na stupanj govornikove kontrole nad lingvističkim znanjem te na sveukupnu učinkovitost i automatizaciju svih mehanizama uključenih u proizvodnju govora. U istraživanju su sudjelovala 33 ispitanika koja su ostvarila visok postotak na višoj razini državne mature iz Engleskoga jezika. Zadatak je bio osmisliti i oblikovati priču na temelju slikovnih prikaza te je ponoviti sugovorniku. Razmatrane vremenske varijable izmjerene su u programu za analizu govora Praat. Zaključuje se da je brzina govora značajno veća u ponovljenome zadatku u odnosu na brzinu artikulacije kod koje nije ustanovljena značajna razlika. Rezultati se mogu objasniti umanjenim procesnim zahtjevima na razini oblikovanja makroplana te znatnim utjecajem prve izvedbe na ostale razine govorne proizvodnje. Slijedi da je, bez obzira na dobre rezultate državne mature i činjenicu da je zadatak kognitivno manje zahtjevan i vrlo strukturiran, ponavljanje zadatka aktivnost koja pozitivno djeluje na automatizaciju govornih mehanizama te posljedično na brzinu govora.
Haydnova vključitev pantomime v finale »Simfonije slovesa« predstavlja radikalno kršitev splošnih pričakovanj, podobno kot Beethovnova uvedba zbora v IX. Simfonijo, pa vendar ni še nobeden analiziral ...te pantomime ali dekodiral njene pomene. Zgodovina recepcije te skladbe vsiljuje misel o paradoksalni mešanici stopnjevanja zgodovinskega spominjanja in nekakšne hotene amnezije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- The subject of this doctoral dissertation is appropriation as a creative procedure in the 20th century art from its origins within ...the fold of the historical avant-garde (readymade, collage, photomontage) to the contemporary practices of postappropriation. Appropriation is defined as an instrument of transfer of the elements from one system of meanings or art discourse to another, or as an act of creation which is strategically reaching for the extant artistic or non-artistic artifacts and using them as material to produce new artistic creations. Examination of appropriation as a creative procedure requires analysis of a variety of heterogeneous conceptual, linguistic, thematic, generic, technological, media, cultural and other aspects of use of the appropriated elements in creation of new works of art. The concept of appropriation was first introduced into the vocabulary of art criticism in the early eighties of the last century to describe a range of procedures applied in the postmodern art, based on appropriations of the artistic and cultural texts in paintings, objects, photography and video. At the same time the concept was examined from a historical point of view, which provided an index of its diverse historical manifestations in the modern art and drafted the lineage of appropriation art in the 20th century which continues to this date. So far the lineage of appropriation art has not been exhaustively profiled or thoroughly studied in art history and the purpose of this dissertation is to expand and revise current knowledge about the phenomenon which pertains to a number of significant individual and collective art practices of the last century. Rereading of the art of appropriation should open new insights needed for proper understanding of the various forms of repetition, transformation and relocation in the artistic practice, the revolutionary significance of appropriation practices and their impact in the world of art. Investigation of the poetics and politics of appropriation also requires indexing of the highly complex networks of relations between the identity of the artistic subject, artistic creation and material practices in art, culture and society, as well as analytical and critical examination of the extant interpretations of appropriation in art history and theory.- Predmet doktorske disertacije je aproprijacija kao stvaralačka procedura u umetnosti 20. veka, u rasponu od njene pojave u krilu istorijskih avangardi (redimejd, kolaž, fotomontaža) pa sve do savremenih praksi postaproprijacije. Aproprijaciju definišemo kao instrument prenosa elemenata iz jednog u drugi sistem značenja ili umetnički diskurs, odnosno kao akt stvaranja koji strategijski poseže za postojećim, umetničkim ili neumetničkim, tvorevinama kao građom za konstituiciju nove umetničke tvorevine. Kada razmatramo aproprijaciju kao stvaralačku proceduru onda podrazumevamo heterogene idejne, jezičke, tematske, žanrovske, tehničke, medijske, kulturološke i ostale aspekte upotrebe prisvojenih elemenata u kreaciji umetničkog dela. Pojam aproprijacija je u vokabular umetničke kritike uveden početkom osamdesetih godina prošlog veka kako bi opisao lepezu stvaralačkih procedura postmodernističke umetnosti zasnovanih na slikarskom, objektnom, fotografskom i videografskom prisvajanju umetničkih i kulturnih tekstova. U isto vreme, ovaj je pojam počeo da se razmatra i u istorijskoj perspektivi koja je indeksirala raznorodne instance njenog ispoljavanja u modernoj umetnosti, čime je skicirana aproprijacionistička linija umetnosti 20. veka čije kontinuirano prisustvo pratimo sve do danas. Aproprijacionistička linija umetnosti nije do kraja profilisana ni sveobuhvatnije razmatrana u istorijsko-umetničkoj nauci ni u svetu ni kod nas i stoga je cilj ove disertacije da produbi i revidira postojeći fond znanja o ovom fenomenu koji obuhvata brojne značajne, individualne i kolektivne, umetničke pojave koje su obeležile umetnost prošlog veka. Ponovno čitanje umetnosti prisvajanja donosi nove uvide neophodne za razumevanje različitih oblika ponavljanja, preobražaja i premeštanja u umetničkoj praksi i omogućava da se shvati revolucionarni značaj pojave aproprijacije, kao i reperkusija po svet umetnosti koje je ona za sobom ostavila. Istraživanje poetika i politika aproprijacije takođe podrazumeva i indeksiranje složenih mreža odnosa između identiteta umetničkog subjekta, umetničke kreacije i materijalne prakse umetnosti, kulture i društva, kao i analitičko-kritičko preispitivanje postojećih istorijsko-umetničkih i teorijskih interpretacija aproprijacije.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Rad razmatra preradu Antigone Dominika Smolea u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata kao izvedbeno sjećanje u kontekstu socijalističke Jugoslavije. Praksa ponovnog postavljanja Antigone u Sloveniji ...može se iščitati kao praksa metamemorijalizacije koja se opetovano vraća prošlosti, dok otvoreno procjenjuje opasnost od buđenja nepokopanih mrtvih u odnosu na opasnost od puštanja nerazriješenih sukoba iz prošlosti na miru.
Autor u radu analizira povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda kao specifičan razlog za ponavljanje parničnog postupka. Zakon o parničnom postupku Republike Srbije iz 2004. godine doneo je novine u ...pogledu razloga za ponavljanje postupka, posebno predviđajući mogućnost ponavljanja postupka na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kojom je utvrđena povreda ljudskih prava i osnovnih sloboda, donete protiv Republike Srbije. Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2009. godine uvodi se još jedan razlog za ponavljanje postupka. Tako, ukoliko je Ustavni sud Republike Srbije u postupku po ustavnoj žalbi utvrdio postojanje povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda u parničnom postupku, na osnovu njegove odluke može doći do ponavljanja postupka. Autor obrađujući ove razloge za ponavljanje postupka ukazuje na teorijske dileme, rezultate ostvarene na normativnom planu kao i ciljeve i motive novih rešenja u zakonodavstvu Republike Srbije. Autor, u manjoj meri, posvećuje pažnju i zakonodavnim rešenjima u pogledu razloga za ponavljanje postupka u Republici Hrvatskoj, sa ciljem da se ukaže na identičnost određenih rešenja te njihovu različitost u određenim segmentima.