Portret desetletnega Jakoba Javornika (1900-1977), mojega starega očeta, je po njegovem pričevanju naslikala slikarka Doroteja Hauser pozimi leta 1910. Domačim je pogosto pripovedoval, kako je med ...portretiranjem trpel, saj je moral negibno sedeti na zelo, zelo toplo zakurjeni peči v njeni hiši na »Štalnarjevem« hribu nad Vojnikom. Sicer pa se je slikarke spominjal kot zelo dobrosrčne gospe, ki je ob praznikih vedno obdarila njega in ostale otroke v soseščini.V času njegovega otroštva je družina živela na Konjskem pri Vojniku, v tridesetih letih pa si je kot zidar sezidal hišo za svojo družino v Škofji vasi pri Celju, kjer je leta 1977 tudi umrl.Prispevala: Danica Poropat
Georges-Paul-Jean Clarke rođen je u Parizu 6. veljače 1913. gdje je i umro 20. lipnja 2004. godine. Od slikara amatera Mauricea Trinquiera (1873.–1935.) dobio je prvu pouku iz slikanja i crtanja. ...Oženio se Suzanneom Levieux (1910.–1994.) 1938. godine. Uz njezinu podršku počeo je pohađati École des arts décoratifs de Paris i École des Beaux-arts i to radionice Andréa Devambeza (1867.–1943.) i Charlesa Guérina (1875.– 1939.), približno od 1937. do 1939. godine. Crtanje akta vježbao je u Grande Chaumière, a u École de Médecine umjetničku anatomiju, predmet koji je savladao kod profesora Paula Belluguea. U lipnju 1940. bio je zarobljen zajedno s cjelokupnom francuskom vojskom bojišnice Maginot. Najprije je bio interniran u Greifswaldu, a poslije u Torgelowu, u Pomeraniji. Francuske je zarobljenike 1945. godine oslobodila Crvena armija, a u Pariz se vratio pješice u kolovozu iste godine. U uzništvu je nastao niz crteža zarobljenika, visoke razine u tehnici pera i tuša s istacima bijelim gvašom. Po povratku u Francusku odlučio se posvetiti profesorskom poslu kako bi mogao uzdržavati peteročlanu obitelj. Izlagao je u galeriji Montparnasse 80, na Salonu umjetnika-oslobođenika. Godine 1946. imenovan je profesorom crtanja u Château-Thierryju gdje nastaju crteži olovkom njegovih učenika i portreti M. N. u tehnici gvaša. Tada nastaju i ulja na platnu s prikazima okolice Essômesa, Château-Thierryja, Trilporta, Chellesa i rijeka Aisne i Marne. Noël Coret, predsjednik Salon d’Automne de Paris, smatra ga virtuozom gvaša i spominje značajan broj gvaševa nastalih u Château-Thierryju i okolici. Clarke se potpisivao na razne načine i ovdje su prvi put objavljeni njegovi potpisi i monogrami, te crteži iz privatne zbirke u Hrvatskoj.
