U posljednjih nekoliko godina kredit je postao gotovo najvažniji čimbenik financijskog opstanka zajednice, jer potiče i omogućuje njezin gospodarski život i gospodarske aktivnosti. Stoga zajam potiče ...cjelokupni gospodarski razvoj te zajednice, bez obzira radi li se o obitelji, tvrtki ili čak državi. S druge strane, kredit je od velike važnosti i za banku, jer je jedan od njezinih najvažnijih proizvoda. Vrlo važan pokazatelj opsega poslovanja svake banke, ali i bankarskog sektora u cjelini, jest razina ukupnih kredita. Upravo zbog toga, u radu se analizira kreditni potencijal bankarskog sektora Bosne i Hercegovine. U istraživanju su korišteni godišnji podaci koje je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, a odnose se na razdoblje od 2006. do kraja 2017. godine. S obzirom na činjenicu da su krediti najveći generator potencijalnog rizika u bankarskom poslovanju, analiziran je trend nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine.
Cilj ovog rada je ispitati sposobnost fer vrijednosti računovodstvenih podataka u predviđanju budućih operativnih novčanih tokova, do tri godine unaprijed, u jordanskim poslovnim bankama, kao i ...testirati postoje li značajne razlike među bankama prema njihovoj veličini, s obzirom na sposobnost fer vrijednosti računovodstvenih podataka u predviđanju novčanih tokova. Za analizu financijskih podataka koristi se metoda višestruke linearne regresije na populaciji ispitanika koja se sastoji od (13) jordanskih poslovnih banaka za razdoblje (2005.-2014.). Uzorak istraživanja jednak je populaciji ispitanika. Fer vrijednost financijske imovine i obveza koristi se u (3) modela. Prvi model sastoji se od neto financijske imovine; drugi model uključuje ukupnu financijsku imovinu i ukupne financijske obveze; dok treći model sadrži detaljne komponente financijske imovine i obveza. Studijom se zaključuje da fer vrijednosti računovodstvenih podataka (kroz neto financijsku imovinu, kroz ukupnu financijsku imovinu i ukupne financijske obveze te kroz stavke financijske imovine i financijskih obveza) imaju statistički značajnu sposobnost predviđanja budućih operativnih novčanih tokova jordanskih poslovnih banaka za tri naredne godine. Rezultati također pokazuju kako nema statistički značajnih razlika među jordanskim poslovnim bankama prema njihovoj veličini, u kontekstu sposobnosti fer vrijednosti računovodstvenih podataka u previđanju budućih operativnih novčanih tokova do tri godine unaprijed. Ipak, sposobnost previđanja je veća za velike banke. Studija preporuča održavanje kontinuiteta primjene računovodstva fer vrijednosti u jordanskim poslovnim bankama, kao i praćenje svih dopuna povezanih s računovodstvom fer vrijednosti u MSFI.
Iako je Parasuramanov, Zeithamlov i Berryjev model servqual univerzalno prihvaćen za mjerenje kvalitete usluga u različitim sektorima, uključujući i bankarski, održivost dimenzija originalnog modela ...postala je upitna. Istraživanja su pokazala da kulturne razlike među zemljama mogu generirati različite dimenzije kvalitete, ovisno o zemlji i kulturi u kojoj se usluga pruža. Stoga ovaj rad prezentira istraživanje čiji je cilj upoznavanje održivosti dimenzija modela servqual u bankarskom sektoru Sjevernog Cipra. Kao što je i očekivano, faktorska analiza, metoda primijenjena u istraživanju, upućuje na potrebu promjene originalnih servqual dimenzija kako bi se prikazale jedinstvene potrošačke preferencije u Sjevernom Cipru.
Glavni cilj ovog rada je analizirati poslovanje javnih banaka Europske unije u postkriznom razdoblju i to komparativnim prikazom javnih i poslovnih banaka. Uspostavom homogenog uzorka od 10 ...najznačajnijih javnih i 31 sistemske poslovne banke u razdoblju od 2005. do 2019. godine, u ekonometrijskoj analizi koristit će se standardna deskriptivna statistika kao i dinamički panel model sa sistemskim GMM procjeniteljem. Unatoč nepobitnoj važnosti javnih banaka u krizi, a posebno u postkriznom razdoblju, do danas se o njima zna vrlo malo. Javne banke važan su instrument u provedbi službenih politika gospodarskog rasta i razvoja kreditiranjem, kao i širokim spektrom savjetodavnih programa i programa izgradnje kapaciteta za mala i srednja poduzeća, pa čak i velika privatna poduzeća čije financijske potrebe ne zadovoljavaju privatne poslovne banke ili lokalna financijska tržišta. Zbog dominantnih profitnih motiva tržišno orijentiranog komercijalnog privatnog bankarskog sektora, dolazi do smanjenja kreditne aktivnosti, procesa razduživanja i povećanja portfelja nenaplativih kredita s negativnim posljedicama za gospodarstvo, posebno u bankocentričnim financijskim sustavima. Kao rezultat toga, globalna financijska kriza otvorila je nove rasprave i pitanja o ulozi same države kao aktivnog dionika u financijskom sektoru i gospodarstvu u cjelini. Hipoteza istraživanja pretpostavlja da se ponašanje javnih banaka razlikuje od poslovnih banaka zbog različitih struktura financiranja, izuzeća od regulatornih zahtjeva i netržišno orijentiranih poslovnih modela za održavanje učinkovite alokacije kreditnog potencijala. Empirijski rezultati istraživanja pokazuju da je kreditna aktivnost javnih banaka stabilna, bez obzira na makroekonomske poremećaje i interne mjere poslovanja zbog njihove dioničarske, poslovne i društvene odgovornosti. Rast imovine i aktivnosti javnih banaka dovodi do poboljšanja organizacije radi povećanja interne i alokativne učinkovitosti te odgovarajućeg upravljanja rizicima. Glavni doprinos ovog istraživanja je u funkciji nastavka kreiranja protucikličkih
politika korištenjem prednosti i infrastrukture javnih banaka za poticanje ukupne gospodarske aktivnosti. Međutim, zbog složenosti problema u istraživanje nije bilo moguće uključiti dokaze o izravnom i neizravnom jačanju državnog utjecaja u strukturama upravljanja bankama, što svakako treba uzeti u obzir kao potencijalna pitanja u budućim istraživanjima.
Glavna je teza rada da gotovinom i likvidnošću državnog proračuna ne upravlja Ministarstvo financija, zbog čega ono, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, ne može obuzdati i usporiti rast ...kratkoročnoga javnog duga. Tek se od 2001. u Ministarstvu financija, zahvaljujući institucionalnim poboljšanjima, stvaraju pretpostavke za upravljanje gotovinom i likvidnošću. Tako platni promet umjesto državne institucije obavljaju banke, uspostavlja se financijsko poslovanje proračunskih korisnika putem jedinstvenog računa Riznice, depoziti države postupno prelaze iz brojnih poslovnih banaka na jedinstveni račun Riznice u Hrvatskoj narodnoj banci i državnoj Hrvatskoj poštanskoj banci. Nažalost, Ministarstvo financija, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, još uvijek ne obavlja nijednu operaciju upravljanja gotovinom i likvidnošću unutar sustava Državne riznice niti s viškovima proračunskih sredstava sudjeluje na tržištu novca. Zbog takvog stanja upravljanje gotovinom i likvidnošću državnog proračuna u rukama je poslovnih banaka.
