Psihološke potrebe se često navode kroz literaturu, a često se povezuju i sa nekim konstruktima kao što je sreća ili zadovoljstvo životom, ali se rijetko povezuju sa konstruktom životnog smisla. ...Gledajući kroz prizmu teorije samoodređenja, potrebe za autonomijom, kompetencijom i povezanošću su nužno povezane sa čovjekovom dobrobiti, zadovoljstvom životom i srećom. Sagledavši bitnost zadovoljenja ili frustracije osnovnih psiholoških potreba prema teoriji samoodređenja, problem ovog istraživanja je utvrditi da li su psihološke potrebe u relaciji sa životnim smislom studenata, koji je operacionaliziran preko vrijednosnog okvira i ispunjavanja vrijednosti. U uzorak je uključeno 100 ispitanika, a podaci su prikupljeni putem platforme za online anketiranje. Ispitanici su pored Upitnika sociodemografskih karakteristika, ispunili i upitnik zadovoljenja i frustracija osnovnih psiholoških potreba (Deci i Ryan, 2000), kao i Upitnik odnosa prema životu (Battista i Almond, 1973). Zaključno, posmatrajući rezultate dobivene na ovom uzorku studenata, može se reći da je regresijska analiza pokazala da zadovoljenje potreba za autonomijom, kompetencijom i frustracije potreba za kompetencijom pokazuju statističku značajnost kao prediktori životnog smisla kod studenata.
Današnji adolescenti od rođenja odrastaju uz digitalne tehnologije i internet. Kako bi se, sukladno socijalno konstruktivističkoj perspektivi, spoznao doživljaj interneta tih adolescenata u ovom radu ...se koristila kvalitativna metodologija. Teorija upotrebe medija i zadovoljenja potrebe je usmjeravala oblikovanje pitanja u polustrukturiranom intervjuu. Da bi se vidjelo kako mladi doživljavaju internet, intervjuirano je deset djevojaka i devet mladića srednjoškolaca. Njihovi odgovori analizirani su tematskom analizom te su utvrđene četiri tematska područja: »Doživljaj srednjoškolaca koji imaju na pojam internet«, »Motivacija za korištenjem interneta«, »Doživljaj pozitivnih i negativnih strana korištenja interneta« i »Emocionalni doživljaj korištenja interneta«. Pokazalo se da motivi za korištenje interneta uključuju zabavu, učenje, socijalne interakcije i, u manjoj mjeri, smanjivanje stresa. Mladi identificiraju pozitivne i negativne aspekte korištenja interneta, a na temelju vlastitih iskustava navode više negativnih doživljaja. Korištenje interneta, pak, izaziva više različitih ugodnih emocionalnih reakcija, ali i sukobe s obitelji te njihove propuste u izvršavanju kućnih i školskih obaveza.
Today's adolescents grow up with digital technologies and the Internet from birth. In order to learn about the Internet experience of these adolescents, in accordance with the social constructivist perspective, qualitative methodology was used in this paper. The Uses and Gratification Theory guided the formulation of questions in a semi-structured interview. To explore the youth’s perception of the internet, ten girls and nine boys were interviewed. Their answers were analysed by thematic analysis and four thematic units «Experience of the term Internet from the perspective of high school students», «Motivation to use the Internet» and «Experience of the positive and negative consequences of Internet use» and "Emotional experience of using the Internet" were identified. Motives for using the Internet have been shown to include entertainment, learning, social interactions, and, to a lesser extent, stress reduction. Young people identify both positive and negative aspects of using the Internet, citing more negative experiences based on their own experiences. The use of the Internet, on the other hand, causes several different pleasant emotional reactions, but also conflicts with family and failures in the performance of home and school obligations.
Za postizanje konkurentske prednosti izuzetno je važno prepoznati potrebe potrošača bolje od konkurencije i definirati kriterije vrijednosti koje potrošači primjenjuju pri vrednovanju alternativa. Iz ...analize u ovome radu pokušalo se identificirati potrebe koje Coca-Cola ispunjava na temelju kriterija obilježja proizvoda i ostalih aktivnosti koje su sistematizirane prema Maslowljevoj hijerarhiji. Utvrđeno je postojanje cijelog niza mogućih potreba. Naime, potrebe se u najmanjoj mjeri klasificiraju u kategoriju fizioloških potreba, što iznenađuje jer napitak ipak služi za zadovoljenje temeljne potrebe gašenja žeđi, a u najvećoj se mjeri odnose na potrebe za samoaktualizacijom. Moguće je zaključiti da kola napitci zadovoljavaju cijeli jedan skup potreba potrošača, a ne samo jednu potrebu.
In order to achieve a competitive advantage, it is extremely important to identify the needs of consumers better than the competition and to define the criteria of value that consumers apply when evaluating alternatives. The analysis in this paper attempts to identify the needs that Coca-Cola meets based on product characteristics and other activities that are systematized according to Maslow’s hierarchy of needs. The existence of a whole range of possible needs has been identified. Namely, the needs are minimally classified in the category of physiological needs, which is surprising because the drink still serves to satisfy the basic need to quench thirst, and in most cases, they refer to the need for self-actualization. It is possible to conclude that carbonated beverages meet a whole set of consumer needs, not just one.
Kriza je vrlo teško stanje nakon kojeg se očekuje ili razrješenje ili katastrofa. U kriznoj se situaciji osoba susreće s opasnostima koje ne može razriješiti poznatim načinima rješavanja problema, ...što može izazvati poteškoće na kognitivnom, ponašajnom, emocionalnom i tjelesnom planu. U radu se prikazuje utjecaj kriznih situacija na psihičko stanje pojedinca, s naglaskom na krize koje su 2020. godine pogodile Hrvatsku (pandemija i potresi) kao i terapijske mogućnosti koje u kriznim situacijama pruža logoterapija. Hoće li krizna situacija dovesti do psihičkog oboljenja, ovisi o značajkama krize i osobinama pojedinca koji je krizi izložen. U društvu u kojem mnogi pate zbog osjećaja besmislenosti života, krizne situacije lako mogu dovesti do psihičkih bolesti. Logoterapija, psihoterapijska tehnika koja u svoje središte stavlja volju za smislom kao pokretačku snagu ljudskog života, pojedinca upućuje na prihvaćanje života kao zadatka, uz naglašavanje njegove duhovne dimenzije, može u vrijeme današnjih kriza biti od preventivne i kurativne važnosti.
The crisis is a very difficult state after which either a resolution or catastrophe is expected. In a crisis situation, a person faces dangers that cannot be resolved in already familiar ways of solving problems and this can lead to difficulties on the cognitive, behavioral, emotional, and physiological levels. The article discusses the influence of crisis situations on the psychological state of individuals, with an emphasis on the crises that have hit Croatia (pandemics and earthquakes) in 2020, as well as therapeutical possibilities offered by logotherapy in crisis situations. Whether a crisis situation will lead to a psychological illness depends on the characteristics of a crisis and of an individual who has been exposed to that crisis. In a society in which many suffer from the feeling of meaninglessness of life, crisis situations can easily lead to a psychological illness. Logotherapy, a psycho‑therapeutic technique that focuses on the striving for meaning as the driving force of human life, encourages an individual to embrace life as a task and emphasizes its spiritual dimension. As such, it can be of preventive and curative importance in the current situation of crises.
Cilj ovog istraživanja je ispitivanje relacija kognitivnih motivacija – potrebe za strukturom i potrebe za saznanjem, sa osobinama ličnosti Reformulisane teorije osetljivosti na potkrepljenje. Uzorak ...je činilo 287 ispitanika, oba pola i prosečne starosti 21,4 godine. Potreba za strukturom je merena Upitnikom potrebe za strukturom (PNS; Neuberg & Newsom, 1993), potreba za saznanjem - Upitnikom lične potrebe za saznanjem (NFC; Cacciopo, Petty & Kao, 1984), i osobine ličnosti su merene Upitnikom za procenu osetljivosti na potkrepljenje (UOP; Smederevac i sar., 2008). Testiranjem modela latentne strukture zajedničkog prostora merenja predloženih upitnika pokazano je da je najadekvatniji trodimenzionalni model, pri čemu prvu dimenziju obuhvataju sistem bihejvioralne aktivacije (BAS), Borba iz Borba/Bežanje/Blokiranje sistema (BBBS) i njima pridružena potreba za saznanjem, drugu dimenziju čine sistem bihejvioralne inhibicije (BIS) i njemu pridružena potreba za strukturom, i treću dimenziju čine reakcije straha - Blokiranje i Bežanje BBB sistema. Interkorelacije ovako definisanih latentnih dimenzija ukazuju da se sadržaji obuhvaćeni prvom i drugom latentnom dimenzijom mogu shvatiti kao međusobno nezavisni, dok treća dimenzija ostvaruje negativne korelacije sa prvom i pozitivne sa drugom dimenzijom, što je u skladu sa teorijskim pretpostavkama Reformulisanog modela.
Mrkva predstavlja jednu od deset najvažnijih povrtnih kultura u svijetu. Korijen mrkve izrazito je hranjiv i bogat mineralima, pozitivno utječe na vid jer je bogat vitaminom A i beta karotenom. ...Magnezij je mineral koji pripada skupini makroelemenata i važan je za biljku jer je sastavni dio molekule klorofila. Nedostatak u biljci uzrokuje intervenoznu klorozu lista i žutu pjegavost. U ljudskom organizmu ima najvažniju ulogu kao regulator metabolizma kalcija i fosfora u kostima i za pravilan rad srca. Cilj ovog istraživanja je utvrditi količinu magnezija u narančasto obojenom korijenu mrkve te usporediti rezultate analiziranih uzoraka obzirom na mjesto kupnje. Uzorkovanje narančastog korijena mrkve provedeno je u gradu Zagrebu u 5 poslovnica trgovačkih lanaca, 5 tržnica i u 5 trgovina ekološkim proizvodima. Magnezij je nakon digestije
koncentriranom HNO3 i HClO4 u mikrovalnoj peći određen atomskom apsorpcijskom spektrometrijom. Količine magnezija narančasto obojenog korijena mrkve iznosile su od 0,07 do 0,21% Mg ST, odnosno od 5,73 do 24,33 mg Mg 100 g-1 svježe tvari. Prosječno je najviše Mg utvrđeno u mrkvi iz trgovačkih lanaca.
Rad uvodno donosi prikaz probacijskih poslova u Hrvatskoj, od kojih velik broj podrazumijeva i tretmanski rad s počiniteljima kaznenih djela. U okviru rehabilitacijskog pristupa hrvatska probacijska ...služba slijedi načela Modela rizik-potreba-responzivnost (RPR model), a u određenoj mjeri i načela Modela kvalitetnih života (MKŽ-a). U ovom se radu RPR model analizira sa stajališta postojećih prednosti i kritika, pri čemu se posebno razmatra načelo responzivnosti, koje se u stranoj literaturi ističe naročito izazovnim. Nakon kratkog prikaza MKŽ-a, slijedi usporedba ova dva modela, čija načela aktualno dovode do velikih rasprava zbog potencijalnih razlika u pristupima počinitelju kaznenog djela. Modeli i pripadajuća načela se potom analiziraju sa stajališta izazova njihove primjene u obavljanju probacijskih poslova. Provedene analize mogu pridonijeti učinkovitosti rada hrvatske probacijske službe, a mogu biti od koristi i znanstvenicima, pri validaciji probacijskog aktuarskog instrumenta i istraživanju domaće probacijske prakse.
Zbog rizika od zaraze virusom SARS-CoV-2, kao i zbog ograničenih prilika za ostvarivanje intimnog i seksualnog kontakta, prvenstveno među samcima i među parovima koji žive odvojeno javlja se povećani ...interes za raznim oblicama seksualne interakcije posredovane tehnologijom, među kojima je i seksting. Dosadašnja istraživanja na tu temu u pravilu su provođena na prigodnim uzorcima te su bila usmjerena na eksploraciju stanja u prvim fazama primjene mjera izolacije. U ovome se istraživanju polazi od pretpostavke da konsenzualni seksting mladima može poslužiti kao svojevrsna zamjena za stvarni intimni kontakt tijekom razdoblja obilježenog ograničenjima zbog pandemije, s obzirom na to da mladi rjeđe žive s intimnim partnerima, imaju izraženiju želju za seksualnim istraživanjem te češće ostvaruju kratkotrajne odnose. Prvi je cilj ovog istraživanja steći uvid u ulogu partnerskog odnosa u povezanosti između samoprocijenjene promjene u potrebi za seksualnim odnosima i učestalosti sekstinga tijekom razdoblja pandemije. Drugi je cilj analizirati ulogu promjene u potrebi za seksualnim odnosima u povezanosti između učestalosti sekstinga i broja seksualnih partnera od početka epidemije. Podaci su prikupljeni početkom veljače 2021. na slučajnom uzorku mladih u dobi od 18 do 25 godina (N=607), selektiranih iz nacionalnog internetskog panela. Analiza je provedena na poduzorku samaca i parova koji žive odvojeno (N=500). Kontrolirajući sociodemografske, psihosocijalne i seksualne karakteristike sudionika, nisu utvrđene pretpostavljene moderacijske uloge partnerskog odnosa i promjene u potrebi za seksualnim odnosima u analizama učestalosti sekstinga. Dobiveni rezultati ne idu u prilog pretpostavci da je seksting bio zamjena za stvarni intimni kontakt tijekom razdoblja pandemije koronavirusa.
The aims were: evaluation of the correlation between the Dental Aesthetic Index (DAI) and Index of Complexity, Outcome and Need (ICON); the assessment of orthodontic treatment need for schoolchildren ...in a population with two indices, separately for schoolchildren with mixed and permanent dentition; the estimation of the population share that could not receive orthodontic treatment because of the presence of caries and/or gingivitis.
A total of 2652 Zagreb school children (7 - 19 years old, 52.4% of them were females) completed a questionnaire regarding previous orthodontic treatment and the type of appliance used. Their oral cavity was also inspected. The DAI and ICON indices were used for the assessment of malocclusion prevalence.
The subjects with mixed dentition had a greater need for orthodontic treatment, when compared to subjects with permanent dentition, when using the DAI index (p<0.001). When using the ICON index, 11.7% of subjects with mixed dentition had very severe malocclusion, as opposed to 5.8% of subjects with permanent dentition. The DAI and ICON scores correlated positively linearly (r=0.521; p<0.001). A higher prevalence of both gingivitis and caries was recorded more often in boys; caries more often in the group with the mixed dentition, and gingivitis in the group with permanent dentition (p<0.05).
The DAI and ICON indices have moderate agreement in assessment of malocclusion severity scores. One third of all schoolchildren with various degrees of both ICON and DAI indices have gingivitis, and half of them have caries.
PDF
